19
Ri Pablo ni'e chic jun bey pa tinamit Efeso
Tok ri Apolos c'o pa tinamit Corinto, ri Pablo nuk'asala' ri (c'achelaj, montaña) richin ri roch'ulef Galacia y Frigia benak, (xapon, xebos) pa tinamit Efeso. Chiri' xeril jujun ri quiniman ri Jesucristo, y quire' xuc'utuj chique: Tok rix xinimaj, ¿xic'ul ri Lok'olaj Espíritu* pan ivánima? Jac'a rije' xqui'ij: Nis-ta kac'axan* chi c'o Lok'olaj Espíritu, xecha'. Jac'ari' tok ri Pablo xuc'utuj chic chique: ¿Achique chi bautismo x-an chive c'a? xcha'. Ja ri bautismo ri ruc'utun can ri Juan ri Bautista,* xecha'. Y ri Pablo xu'ij: Ri bautismo ri xu'on ri Juan,* richin chi ri vinak niquijal quino'oj* y niquiya' can ri quimac, y xu'ij chique chi riq'uin ri Jun ri xtipe, tiquiya-vi ri cánima. Y ri' ja ri Jesús, ri takon-pe roma ri Dios chucolic ri rutinamit, xcha'. Tok xquic'axaj quiri', xe'an bautizar pa rubi' ri Ajaf Jesús.* Jac'a tok ri Pablo xuya' ruk'a' pa quivi', xka-pe ri Lok'olaj Espíritu pa quivi', xech'o c'a pe pa jalajoj tak ruvech ch'abel,* y can niquiya' rubixic ri nu'ij-pe ri Dios pa cánima. Chiconojel ec'o cami doce achi'a'.
Ri Pablo chi oxi' ic' yetzijon chiquivech* quiq'uin ri israelitas pa ruvi' ru-gobierno ri Dios.* Man c'a nuxi'ij ta ri' nitzijon y can nutij ruk'ij quiq'uin richin can ta ec'o niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo. Pero ec'o xquicovirisaj ri cánima, y man xquinimaj ta.* Chiquivech ri vinak niquibila' itzel tak tzij chirij* ri utzulaj Bey. Romari' ri Pablo xel-e chiquicojol, y xeruc'uaj-e ri quiniman ri Jesucristo pa jun jay richin jun achi rubinan Tiranno, ri banon richin yetijox ri niquimol-qui' chupan, y chiri' yetzijon-vi ronojel k'ij pa ruvi' ruch'abel ri Dios. 10 Ca'i' juna' quiri' xu'on ri Pablo. Romari' conojel ri ec'o chiri' pa roch'ulef Asia, chi israelitas y man israelitas ta, xquic'axaj ri ruch'abel ri Ajaf Jesús.
11 Y ri Dios xucusaj ri Pablo richin xerubanala' nimalaj tak milagros.* 12 Roma hasta ri rutziak* ri nuya' choruc'u'x richin nisamaj y ri rupáya ri ek'axnak ruk'a' ri Pablo chirij, ye'uc'uax quiq'uin ri yeyavej, y ri yeyavej yec'achoj, y ri itzel tak espíritu ye'el-e. 13 Pero ec'o jujun israelitas ri yebiyaj richin yequelesaj itzel tak espíritu.* Rije' xcajo' xquisiq'uij rubi' ri Ajaf Jesús* pa quivi' ri ocunak itzel tak espíritu quiq'uin, y romari' xqui'ij: Pa rubi' ri Jesús ri nutzijoj ri Pablo yixkatak chi quixel, yecha'. 14 Quiri' niqui'en evuku' ruc'ajol jun achi israelita uc'uay quichin sacerdotes rubinan Esceva. 15 Xcajo' xquelesaj jun itzel espíritu ri ocunak pa ránima jun vinak, pero ri itzel espíritu xch'o-pe y xu'ij: Yin veteman (achique, acu'x) ri Jesús* y veteman ruvech ri Pablo. Jac'a rix, ¿rix achique? xcha' chique. 16 Ri achi ri achok riq'uin ocunak-vi ri itzel espíritu, xuc'ak-ri' chiquij y can xtiquer-vi, man jun xetiquer xqui'en pa ruk'a'. Esocotajnak y ech'anel xe'enimaj-e ri pa jay. 17 Ri xbanataj, chi israelitas y man israelitas ta xe'ac'axan chiri' pan Efeso. Can xquixi'ij-qui'* conojel, y jani na xnimer ruk'ij ri rubi' ri Ajaf Jesús.* 18 Eq'uiy c'a chique ri xquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo yepe, nuquik'alajrisaj y man niquevaj ta ronojel ri man utz ta ri xequibanala'* na'ey. 19 Quiri' mismo q'uiy aj-k'ija'* xequic'amala-pe ri vuj ri xequicusaj richin (xe'itzin, magia) y chiquivech conojel xequiporoj-vi.* Tok xajlex rajil ri vuj xporox, c'o cami jun cien mil quetzales rajil. 20 Y quiri' ri ruch'abel ri Ajaf más xbe pa jotol;* riq'uin uchuk'a' benak y man jun nipaban richin.
21 Chirij ronojel ri xbanataj chiri', ri Pablo xuya' pa ránima ni'e pa tinamit Jerusalem,* pero na'ey na ye'erutz'eta-pe ri quiniman ri Jesucristo pa roch'ulef Macedonia y Acaya, y c'ajari' nic'atzin ni'e pa tinamit Roma. Quiri' nunojij ri Pablo pa ránima. 22 Xerutak c'a e pa Macedonia eca'i' chique ri yeto'on richin, y ri' ja ri Timoteo* y ri Erasto,* jac'a rija' c'a xc'uje' na can jun tiempo pa roch'ulef Asia.
Pa tinamit Efeso xecataj ri vinak chiquij ri Gayo y ri Aristarco
23 Pa tinamit Efeso ri tiempo ri', ri vinak man juba' ta oc coyoval xcataj chirij ri Kitzij Bey.* 24 Roma c'o jun samajiy plata rubinan Demetrio, ri nusamajij ri plata richin nubanala' ch'utik ruvachibel ri jay ri niyo'ox-vi ruk'ij ri diosa Diana. Ri achi re' y ri más chic samajela' man juba' ta oc méra niquich'ec* chiquij tak ruvachibel ri jay ri'. 25 Ri Demetrio re' xeroyoj ri yesamaj riq'uin, y ri ch'aka' chic ri mismo ebanoy ruvachibel ri jay richin ri Diana, y xu'ij chique: Rix tata'aj iveteman chi ri samaj re' nuya' kabeyomal.* 26 Pero rix itz'eton y ivac'axan chi ri Pablo man xe ta vave' pan Efeso, xa juba' ma pa ronojel tak tinamit richin ri roch'ulef Asia rutijon-vi ruk'ij rujalon quino'oj eq'uiy, richin niquinimaj chi ri vachibel ebanalo'n coma vinak, man e-dios ta.* 27 Y re', man xe ta che ri kach'acoj nuq'uen-pe c'ayef. Riq'uin juba' man jun chic rakale'n xti'an che racho ri ka-diosa Diana, y quiri' ri nimalaj ruk'ij ri Diana xa xtipe pa xulan, jun diosa ri niyo'ox ruk'ij pa ronojel Asia, y chi naj chi nakaj pa ruvi' ri roch'ulef,* xcha' ri Demetrio chique.
28 Tok ri achi'a' xquic'axaj ri xu'ij ri Demetrio, chi coyoval xesiq'uin riq'uin cuchuk'a', y xqui'ij: ¡Nimalaj diosa, ri Diana* ri ka-diosa roj aj-Efeso! xecha'. 29 Jac'a ri vinak queteman, man queteman, xaxe xecataj-pe conojel, y ja ri lugar ri niquimol-vi-qui' xebe-vi-apu, equichiriren-apu ca'i' (rachbil, rach'il) ri Pablo, ri' ja ri Gayo* y ri Aristarco,* aj pa roch'ulef Macedonia. 30 Ri Pablo xrojo' xbe-apu ri quimolon-vi-qui' ri vinak, pero ri quiniman ri Jesucristo man xquiya' ta lugar che. 31 Quiri' mismo ec'o jujun amigos chuvech ri Pablo chiquicojol ri yebano gobernar pa roch'ulef Asia ri xquitak rubixic che chi por favor, man ti'e-apu ri achique lugar quimolon-vi-qui' ri vinak. 32 Ri vinak jani na yesiq'uin-apu roma yech'ujyej. Ch'aka' jun vi niqui'ij, y ch'aka' jun chic vi niqui'ij. Y más eq'uiy ri nis-ta queteman achique roma quimolon-apu-qui'. 33 Ec'o jujun israelitas xquinim-pe jun achi rubinan Alejandro chiquivech ri vinak quimolon-apu-qui' chiri', y ri vinak xquijec'-apu ri Alejandro. Jac'a rija' xrojo' ta xch'o chiquivech richin nuto-ri', romari' xu'on-pe retal riq'uin ri ruk'a' chi quetane-ka.* 34 Pero tok ri vinak xquetemaj-apu ruvech ri Alejandro chi xa jun israelita, jun cami ca'i' horas xesiq'uin y niqui'ij: ¡Nimalaj dios ri Diana ri ka-diosa roj aj-Efeso! yecha'. 35 Jac'a tok ri aj-tz'ib richin ri tinamit xtiquer xeruk'il-ka ri vinak, xu'ij chique: Rix tata'aj aj-Efeso, nis-ta jun ri man ta reteman chi pan ik'a' rix aj-Efeso c'o-vi chi nichajij racho ri nimalaj diosa Diana y ri ruvachibel ri kajnak-pe riq'uin ri dios Júpiter. 36 Y man jun xtitiquer xti'in chi man quiri' ta. Romari' xa tik'ila-ka-ivi', y man c'a ti'en ri man inojin ta utz. 37 Roma ri achi'a' e'ic'amon-pe, man jun elak' quibanon pa racho ri i-diosa Diana, nis-ta c'o qui'in chirij. 38 Roma c'a ri', ri Demetrio y ri más chic uc'uay quichin ri samajela' ri epetenak riq'uin, si nicajo' niquisujuj jun vinak, romari' ec'o (yec'ojon, jueces), y ec'o jay richin yec'ojox-vi; chiri' tiquisujuj-vi-qui'. 39 Jac'a si rix c'o chic jun sujunic más ic'amon-pe, ja chupan ri k'ij cha'on richin nimol-ivi' xtichojmirises-vi. 40 Roma ri xe quiri' kamolon-pe-ki' vave', xa ta nic'utux chike achique roma kamolon-ki' y achique roma tok ecatajnak ri vinak, man jun xkutiquer xtika'ij. Y riq'uin juba' ri gobernadores niquinojij chi kamolon-ki' richin nkucataj chiquij. Y ri' c'ayef chike roj, xcha'. 41 Y tok ru'in chic quiri' ri aj-tz'ib,* xu'ij chi tiquiquiraj-e-qui' conojel.
* 19:2 Hch. 8:16. * 19:2 1 S. 3:7. * 19:3 Lc. 7:29; Hch. 18:25. * 19:4 Hch. 1:5; 11:16. * 19:4 Hch. 13:24. * 19:5 Gá. 3:27. * 19:6 Hch. 2:4. * 19:8 Hch. 17:2. * 19:8 Hch. 1:3; 28:23. * 19:9 2 R. 17:14; 2 Cr. 30:8; Neh. 9:16, 17. * 19:9 Jud. 10. * 19:11 Mr. 16:20. * 19:12 Mt. 14:36. * 19:13 Mt. 12:27. * 19:13 Mr. 9:38; Lc. 9:49. * 19:15 Mt. 8:29; Mr. 1:24; 5:7. * 19:17 Lc. 1:65; Hch. 2:43; 5:5, 11. * 19:17 Lc. 7:16. * 19:18 Jer. 3:13; Mt. 3:6. * 19:19 Dn. 2:2. * 19:19 Is. 30:22. * 19:20 Col. 1:6. * 19:21 Hch. 20:22. * 19:22 Hch. 16:1. * 19:22 Ro. 16:23; 2 Ti. 4:20. * 19:23 Hch. 19:9. * 19:24 Hch. 16:16, 19. * 19:25 1 Ti. 6:10. * 19:26 Sal. 115:4; Is. 44:10-20; 46:6, 7; Jer. 10:14; Hch. 17:29; 1 Co. 8:4. * 19:27 Mt. 24:14. * 19:28 Jer. 50:38; Hab. 2:18, 19. * 19:29 Ro. 16:23; 1 Co. 1:14. * 19:29 Hch. 20:4; 27:2; Col. 4:10; Flm. 24. * 19:33 Hch. 12:17; 13:16; 21:40. * 19:41 Ec. 9:17.