20
Ri Pablo nik'ax pa roch'ulef Grecia, y pa roch'ulef Macedonia
Tok quiquiran chic e qui' conojel, y xsiso' yan ka ronojel, ri Pablo xerumol ri quiniman ri Jesucristo chiri' pa tinamit Efeso, xerupaxa'aj can, xeruk'etela' can, y c'ajari' xbe pa roch'ulef Macedonia.* Chiri' pa Macedonia, xbe pa tak tinamit chiquitz'etic ri quiniman ri Jesucristo, y riq'uin q'uiy ch'abel xerupaxa'aj can, c'ajari' xbe pa roch'ulef Grecia. Oxi' ic' xc'uje' ri Pablo chiri' pa Grecia. Jac'a tok xuna'ej chi ri israelitas* ri man quiniman ta ri Jesucristo c'o quinojin niqui'en che tok xtoc-e ri pa barco richin nitzolij pa roch'ulef Siria, rija' xunojij chi más utz nitzolij chic jun bey pa roch'ulef Macedonia. Ri xebe chirij ri Pablo c'a pa roch'ulef Asia, ja ri Sópater aj-Berea, ca'i' aj-Tesalónica quibinan Aristarco* y Segundo, ri Gayo* aj-Derbe, ri Timoteo, y ca'i' aj pa roch'ulef Asia quibinan Tíquico* y Trófimo.* Conojel rije' xenabeyaj-e chikavech, y xojcoyo'ej pa tinamit Troas.* Jac'a tok xk'ax ruk'ijul ri nimak'ij tok nitij ri pan manak levadura riq'uin,* c'ajari' xojoc-e pa jun barco, xkaya' c'a can ri tinamit Filipos, y c'a chi vo'o' k'ij xe'ekila-ki' quiq'uin ri roj coyo'en pa tinamit Troas. Chiri' xojc'uje-vi vuku' k'ij.
Ri ruq'uisbel k'ij ri xc'uje' ri Pablo pa tinamit Troas
Chupan ri na'ey k'ij richin ri semana,* tok kamolon-ki' quiq'uin ri quiniman ri Jesucristo richin nikac'uxlaj ri rucamic riq'uin ri peron pan,* ri Pablo roma ja ri chuca'n k'ij ntel-e, yerutijoj ri quimolon-qui', y xbe rakan rutzij richin c'a nic'aj ak'a'. Jac'a ri pa rox piso ri kamolon-vi-ki', q'uiy candil tzijon. Chiri' pa ventana richin ri jay tz'uyul-vi jun ala' rubinan Eutico. Riq'uin benak rakan rutzij ri Pablo, ri ala' ri' xpe ruchuk'a' ruvaran, y tok xver-ka jumul, chiri' pa rox piso xtzak-vi-ka c'a pan ulef. Tok xuyac-ka, xa caminak chic. 10 Jac'ari' xka-pe ri Pablo, xjupe-ka chirij ru-cuerpo ri ala',* y tok ruk'eten chic, quire' xu'ij: Man tixi'ij-ivi'. Ri ala' man caminak ta. 11 Jac'a tok xjote' chic e ri Pablo ri pa rox piso, y tok peron y tijon chic ri pan chiri', c'a xtzijon na más quiq'uin, c'a xsakar na pe, c'ajari' xbe. 12 Jac'a ri ala' q'ues xquic'uaj, y jani na ruchuk'a' ri cánima xcanaj can.
Ri Pablo ntel-pe pa tinamit Troas y ni'e pa tinamit Mileto
13 Ri Pablo xrojo' xbe chirakan pa tinamit Asón. Pero roj xojnabeyaj-e chuvech pa barco, richin c'a chiri' pan Asón nikaq'uen-vi-e, roma quiri' xu'ij-e rija' chike. 14 Tok xkil-ki' pa tinamit Asón riq'uin, junan xojbe pa barco c'a pa tinamit Mitilene. 15 Chuca'n k'ij, xojel chic e chiri' pa Mitilene chupan ri barco, y xojk'ax chuvech jun ch'uti roch'ulef c'o pa mar rubinan Quío. Chi rox k'ij xojk'ax pa tinamit Samos, y pa jun lugar rubinan Trogilio xojuxlan-vi-e. C'a ja ri jun chic k'ij (xojapon, xojebos) pa tinamit Mileto.* 16 Quiri' xka'an roma ri Pablo man xrojo' ta xk'ax pa tinamit Efeso richin quiri' man ta nkulayoj pa roch'ulef Asia. Roma rija' can nutij ruk'ij chi nrojo' nic'uje' pa tinamit Jerusalem* chupan ri nimak'ij Pentecostés,* si xtitiquer.
Pa tinamit Mileto ri Pablo nich'o ruq'uisbel (mul, paj) quiq'uin ri e'uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo aj-Efeso
17 Chiri' pa tinamit Mileto ri Pablo xutak coyoxic ri uc'uay quichin ri quiniman ri Jesucristo pan Efeso. 18 Tok xe'uka riq'uin, ri Pablo quire' xu'ij chique:
Rix jabel iveteman achique chi c'aslen xinc'uaj chivech ri ajani tiempo xic'uje' chi'icojol re vave' pa roch'ulef Asia. 19 Iveteman chi riq'uin quemelal, y riq'uin ok'ej y riq'uin ri c'ayef ri nuk'asan pa quik'a' ri israelitas,* nubanon-pe rusamaj ri Ajaf. 20 Iveteman chi ri c'o utz nuq'uen-pe pan ic'aslen man jun xinvevaj chivech, ronojel xintzijoj chive y xixintijoj riq'uin, chiquivech ri vinak y chi tak ivacho. 21 Chi israelitas* y man israelitas ta nu'in chique chi nic'atzin niquijal quino'oj y niquiya' can ri quimac, y tiquiya' cánima riq'uin ri Kajaf Jesucristo. 22 Vacami c'a, manak che'el man ta ninnimaj rutzij ri vánima chi yi'e pa tinamit Jerusalem,* y man veteman ta achique xtenk'asaj chila'. 23 Xaxe veteman ri ruk'alajrisan ri Lok'olaj Espíritu* chinuvech pa tak tinamit ri yin k'axnak-vi-pe, chi yin xquitz'apis pa cárcel, y xtenk'asaj k'axomal.* 24 Pero man jun chique re' ri más ninya-ka pa vánima, nis-ta ri nuc'aslen man ninnojij ta más rij,* masque hasta xquicamises. Richin quiri' yiquicot nenq'uisa' ri bey ri ruk'aton ri Ajaf chuvij, y ninq'uis ri samaj ri yo'on chuve roma ri Ajaf Jesús chi ninya' rutzijol ri utzulaj ruch'abel ri nic'utu chi xaxe roma ru-favor ri Dios tok yecolotaj ri vinak. 25 Vacami c'a, yin veteman chi rix ri yin k'axnak iviq'uin chutzijosic ru-gobierno ri Ajaf Dios,* nis-ta jun chive ri xtutz'et chic más nuvech vave' choch'ulef. 26 Romari' nin-ij can chive, si ec'o ri man xquecolotaj ta, man numac ta chic yin.* 27 Roma ronojel ri runojin ri Dios pa kavi', yin xink'alajrisaj chivech, y man jun xinvevaj. 28 Tibana' c'a cuenta ri ic'aslen,* utz quiyuk'uxic tibana' rutinamit ri Dios ri achok chiquicojol rix yo'on-vi can chi rix uc'uay quibey roma ri Lok'olaj Espíritu richin ye'ivilij riq'uin ruch'abel ri Ajaf ri xerulok' riq'uin ri ruquiq'uel.* 29 Roma yin veteman chi tok man yinc'o ta chic iviq'uin, xque'oc ch'aka' chi'icojol ri e'achel utuva'* ri man juba' xquixquipokonaj rix ri rix achel jun botzaj ovejas. 30 Chi'icojol rix mismo xquek'alajin-vi-pe ri xquejalo ruchojmil ruch'abel ri Dios, roma nicajo' chi yetzekle'es coma ri quiniman ri Jesucristo. 31 Roma c'a ri', tibana' cuenta ivi'. Man timestaj chi chupan ri oxi' juna' ri xic'uje' iviq'uin, chi chak'a' chi pak'ij man jun bey xitane' chi xixinpaxa'aj chi'ijununal riq'uin ok'ej. 32 Y vacami c'a, yixinjach can pa ruk'a' ri Dios y ri ruch'abel ri nuq'uen-pe favor chive. Ri ch'abel ri' can c'o ruchuk'a' richin nu'on chive chi yixq'uiy* riq'uin ri ic'aslen y chi c'o favor nicochij* junan quiq'uin conojel ri ch'ajch'oj chic banon che quic'aslen roma ri Dios. 33 Yin man jun bey xinrayij* ri iméra, nis-ta ri itziak. 34 Rix mismo iveteman chi yin riq'uin nuk'a' xisamaj* richin c'o xincusaj, y richin c'o xquicusaj ri ebenak viq'uin. 35 Chupan ronojel, nuc'utun chivech chi achel yin samajnak-pe chi'icojol, quiri' nic'atzin yixsamaj rix, richin ye'ito' ri nic'atzin quito'ic.* Y nuc'uxlan chive ruch'abel ri Ajaf, tok xu'ij: Más utzulaj tzij ri' ri nisipan que chuvech ri nic'ulu sipanic.
36 Tok ru'in chic ronojel re' chique, ri Pablo xxuque' c'a, y xu'on orar quiq'uin conojel. 37 Jani na xe'ok' ri quimolon-qui' chiri', jac'ari' xquik'etej chukul ri Pablo y xquitz'ubula'. 38 Jani na yebison, roma ri Pablo xu'ij chi nis-ta jun bey chic xtiquitz'et ruvech.* Y jari' xbequijacha' can ri pa barco.
* 20:1 1 Co. 16:5; 2 Co. 7:5. * 20:3 2 Co. 11:26. * 20:4 Hch. 27:2. * 20:4 Hch. 19:29. * 20:4 Ef. 6:21. * 20:4 Hch. 21:29; 2 Ti. 4:20. * 20:5 Hch. 16:8. * 20:6 Ex. 12:14. * 20:7 Jn. 20:1. * 20:7 Hch. 2:42. * 20:10 1 R. 17:21; 2 R. 4:34. * 20:15 2 Ti. 4:20. * 20:16 Hch. 18:21; 19:21; 21:4, 12, 13. * 20:16 Hch. 2:1; 1 Co. 16:8. * 20:19 Hch. 20:3. * 20:21 Hch. 18:5. * 20:22 Hch. 19:21. * 20:23 Hch. 21:4, 11. * 20:23 1 Ts. 3:3. * 20:24 Ro. 8:35. * 20:25 Mt. 4:23. * 20:26 Hch. 18:6. * 20:28 1 Ti. 4:16. * 20:28 Ef. 1:7. * 20:29 Mt. 7:15. * 20:32 Hch. 9:31. * 20:32 Ef. 1:18; Col. 3:24. * 20:33 1 S. 12:3; 1 Co. 9:12. * 20:34 1 Co. 4:12. * 20:35 Ef. 4:28. * 20:38 Hch. 20:25.