24
Ri Pablo nich'o chuvech ri gobernador Félix richin nuto-ri'
Vo'o' k'ij tic'uje' ri Pablo chiri', tok xxule-ka ri Ananías ri nimalaj sacerdote israelita y ch'aka' chique ri nima'k quijuna' achi'a' c'o quik'ij y jun licenciado rubinan Tértulo. Xebe c'a apu chuvech ri Félix ri gobernador richin niquisujuj ri Pablo. Tok c'amon chic pe ri Pablo, ri Tértulo ja xutz'uc-apu rusujusic chuvech ri gobernador, y quire' nu'ij: Nimalaj gobernador, yin ninmatioxij chave, roma avoma rat manak oyoval chikavech roj, q'uiy achique utz quic'uaxic na'an chupan ri tinamit, roma rat aveteman achique rusamajisic* na'an. Ronojel c'a re' nikamatioxij chave nimalaj Félix, roma ri favor ri abanon chike ronojel k'ij. Pero man nikajo' ta nikelesaj q'uiy tiempo chave, romari' riq'uin quemelal ninc'utuj chave chi riq'uin ri utzulaj ano'oj, tavac'axaj juba' ri ca'i-oxi' katzij ri nikajo' nika'ij. Roma roj nikana' chi ri jun achi re' achel jun jut ri nukut rupan ri katinamit, yacoy quichin ri kavinak israelitas chiquij ri qui-gobierno pa ruvi' ri roch'ulef, y jun uc'uay quichin ri vinak ri yeniman richin ri ruc'utun can jun achi aj-Nazaret. Rija' ja jun ri racho ri Dios pa tinamit Jerusalem xrojo' xuxajanij.* Romari' (xkatz'om, xkachop) richin tiyo'ox castigo pa ruvi', achel nu'ij chupan ri ka-ley.* Pero xoc chikacojol ri achi rubinan Lisias ri c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados, y riq'uin uchuk'a' xrelesaj pa kak'a'.* Xu'ij chi ri yesujun chirij ri Pablo, quepe vave' chavech rat. Vacami c'a, si rat nac'ot ruxe' ronojel re' che ri Pablo, xtavetemaj chi can kitzij ri nkutajin chubixic chave, xcha' ri Tértulo.
Ja jun ri israelitas ri ec'o-apu chuvech ri gobernador niquisujuj-apu ri Pablo, xquiya-apu quitzij chi can kitzij vi ri nu'ij ri Tértulo.
10 Jac'ari' xu'on-pe retal riq'uin ruk'a' ri Félix che ri Pablo richin tich'o. Xch'o c'a ri Pablo, y xu'ij: Yin veteman chi rat c'o chic chi juna' yac'ojon chupan ri roch'ulef re', romari' yiquicot ninto-vi'. 11 Pero rat mismo yatiquer navetemaj chi yin xa c'a ja doce k'ij quijote-pe vave' pa tinamit Jerusalem richin nunya' ruk'ij ri Dios ri pa racho. 12 Y nis-ta pa racho ri Dios, nis-ta ri pa tak sinagoga, nis-ta pa tinamit xinquil chi yitajin ta riq'uin oyoval o ec'o ta vinak enuyacon. 13 Y nis-ta xquetiquer xtiquic'ut chavech chi kitzij enubanon ri achel niqui'ij chuvij. 14 Pero c'o ri ninjo' chi ntel can sakil chavech. Ri Bey ri niqui'ij re yesujun chuvij chi xa nelesan chupan ri kitzij, yin ja chupan ruchojmil ri' nin-en-vi ri nrojo' ri Dios, ri qui-Dios mismo ri kati't-kamama' roj israelitas.* Ninnimaj ronojel ri tz'iban can roma ri Moisés y coma ri profetas,* 15 y cukul nuc'u'x chi c'o na jun k'ij xquec'astaj* ri anima'i', choj man choj quic'aslen, achel mismo coyo'en ri yesujun chuvij. 16 Romari' yin k'ij-k'ij nintij nuk'ij chi ronojel ri nin-en can ta ch'ajch'oj chuvech ri Dios y chiquivech ri vinak, richin chi ri vánima man jun roma nik'axo.* 17 Pero c'o yan chic juna' man yin k'axnak ta vave', y vacami nuc'amon-pe jun ofrenda* chique ri nuvinak ri nic'atzin quito'ic, y nuc'amon-pe nu-ofrenda yin chuvech ri Dios. 18 Ja ofrenda ri' ri yitajin chuya'ic y xa nuch'ajch'ojin chic vi'* chiri' pa racho ri Dios, tok xinquil jujun nuvinak israelitas ri epetenak quila' pa roch'ulef Asia, pero manak vinak enumolon nis-ta nuyacon oyoval. 19 Ja ta ri xe'ilo vichin ri utz chi ec'o-pe chavech vacami richin yinquisujuj,* si kitzij chi c'o mac nubanon chiquivech. 20 Si man quiri' ta, tiqui'ij c'a re ec'o vave' chavech, si c'o mac xquil chuvij tok xinquipaba' chiquivech ri achi'a' israelitas ri junan niqui'en gobernar.* 21 O riq'uin juba' man xka ta chiquivech chi yin riq'uin vuchuk'a' xich'o chiquicojol y xin-ij: Yin ninnimaj chi ri anima'i' can xquec'astaj-vi,* y xaxe romari' vacami ni'an ri sujunic re' chuvij chivech rix. Quiri' ri xin-ij chiquivech, xcha' ri Pablo.
22 Ri Félix ri gobernador q'uiy-q'uiy ruchojmil reteman chirij ri Bey ri nutzijoj ri Pablo, romari' quire' xu'ij chique ri yesujun-apu: Quire' na tubana' re', c'a tipe na ri Lisias ri c'o pa quivi' ri uc'uay quichin soldados, c'ajari' xtinvetemaj más ruchojmil ri sujunic ri yixtajin riq'uin. 23 Jac'ari' xu'ij che ri achi uc'uay quichin cien soldados chi tichajix ri Pablo, pero man titz'apis-apu jumul, nis-ta quek'at ri ye'etz'eto can richin, o ri yec'amo-apu ri nic'atzin che.*
24 Ca'i-oxi' k'ij tibanataj ronojel re', xpe ri gobernador Félix y ri rixayil, jun ixok israelita rubinan Drusila. Jac'ari' xroyoj ri Pablo richin nitzijon quiq'uin pa ruvi' ri naya' avánima riq'uin ri Jesucristo. 25 Tok ri Pablo c'o chic apu quiq'uin, xutzijoj chique ri chojmilaj c'aslen ri nrojo' ri Dios, y ri achique na'an chi nak'at-avi' chuvech ri man utz ta ri narayij, y chi ri Dios can xtunic'oj na vi cánima conojel ri más chikavech apu. Ri Félix tok xrac'axaj, xa xuxi'ij-ri', y xu'ij che ri Pablo: Vacami más utz cabin, y tok xtijamajo' chic nuvech, xcatinvoyoj chic jun bey,* xcha'. 26 Y jun bey jun bey tok nroyoj, man xe ta richin nitzijon riq'uin, xa xroyo'ej chi ri Pablo can ta xusuj méra che* richin xucol-e. 27 Pero ri Félix roma nrojo' chi utz nitz'et* coma ri israelitas, c'a quiri' na xuya' can pa cárcel ri Pablo. Xtz'akat ca'i' juna', jari' xcanaj can jun achi rubinan Porcio Festo pa ruq'uexel ri Félix.
* 24:2 Sal. 55:21; Jud. 16. * 24:6 Hch. 21:28. * 24:6 Jn. 18:31. * 24:7 Hch. 21:33; 23:27. * 24:14 2 Ti. 1:3. * 24:14 Hch. 26:22. * 24:15 Dn. 12:2; Mt. 22:31; Hch. 23:6. * 24:16 Hch. 23:1. * 24:17 Ro. 15:25-28. * 24:18 Hch. 21:26. * 24:19 Hch. 23:30. * 24:20 Hch. 22:30. * 24:21 Hch. 23:6; 26:6; 28:20. * 24:23 Hch. 27:3; 28:16. * 24:25 Hch. 17:32. * 24:26 Ex. 23:8; Dt. 16:19; 1 S. 8:3; 12:3; 2 Cr. 19:7; Job 15:34; Pr. 17:8, 23. * 24:27 Hch. 12:3; 25:9.