11
Ri jun botzaj ri xquecolotaj chiquicojol ri israelitas
Vacami c'a, yin nin-ij: ¿Eruxutun cami can ri Dios ri israelitas,* ri rutinamit? Man quiri' ta. Roma ja jun yin Pablo, yin israelita,* jun chique ri eruxiquin can ri Benjamín,* y rija' jun riy-rumam can ri ojer kamama' Abraham. Ri Dios man eruxutun ta can ri rutinamit ri xe pa na'ey erucha'on-pe.* Tuka chi'ic'u'x ri nu'ij chupan ruch'abel ri Dios ri tz'iban can pa ruvi' ri Elías tok xch'o riq'uin ri Dios chiquij ri ruvinak israelitas, y xu'ij: Ajaf Dios, ri altares ri niyo'ox-vi ak'ij xequiyoj ri nuvinak, y ri más chic a-profetas xequicamisaj. Xaxe chic yin yinc'o can, y vacami ja jun yin yinquicanoj richin yinquicamisaj.* Quiri' xu'ij ri Elías che ri Dios. Jac'a ri Dios quire' xu'ij che ri Elías: Yin c'a enuyacon na vuku' mil achi'a' ri man jun bey exucul chuvech* ri tiox Baal richin niquiya' ruk'ij. Quiri' xu'ij-pe ri Dios. C'a quiri' na mismo ri vacami, c'o jun botzaj kavinak israelitas ri junan roj cha'on quiq'uin roma ru-favor ri Dios.* Y si ri Dios roj rucha'on roma ri ru-favor, chiri' nikatz'et-vi chi man roma ta ri kabanalo'n tok roj rucha'on. Roma si ri Dios nkurucha' roma ri yekabanala', nik'alajin chi ri favor xa man favor ta chic.*
Re' nuc'ut chikavech chi ri kavinak israelitas man quilon ta ri niquicanoj, xa ja ri echa'on roma ri Dios xe'ilo chi man jun chic quimac nicakalej chuvech, y ri ch'aka' chic kavinak, xa xcovirises ri cánima.* Achel nu'ij chupan ri tz'iban can: Ri Dios xu'on chique chi achel yever, achel man yetzu'un ta y achel man ye'ac'axan ta.* Y c'a quiri' na quibanon ri vacami. Quiri' nu'ij ri tz'iban can. Ja jun ri David quire' ru'in can:
Ri va'in ri benak cánima pa ruvi', can ta xtoc-ka (quipata'y, qui-trampa), y can ta achel jun colo' ri niquirarij-ka-qui' chupan.
Can ta jari' xtitzako quichin y xtoc-ka qui-castigo.
10 Can ta xtik'uk'umer ri runak' tak quivech, richin man ta xquetzu'un.
Can ta xtiluculu' quij chuxe' ri yequibanala' y man ta chic xtichojmiritaj.*
Quiri' ri ru'in can ri David.
Xjakataj ri bey richin yecolotaj ri man israelitas ta
11 Ri yitajin chubixic chive jare': Ri nuvinak israelitas man richin ta jumul xetzak can tok (xquipak'ij, xquicopij) cakan. Pero riq'uin ri xetzak, xjakataj ri bey richin yecolotaj ri man israelitas ta,* richin quiri' nicataj-pe cánima ri nuvinak richin niquirayij niquinimaj* ri Jesucristo. 12 Ri nuvinak israelitas xetzak can, xa xquixutuj can ri Dios, pero riq'uin ri quiri' xqui'en, xuq'uen-pe beyomal pa cánima ri más chic vinak choch'ulef, y ri' ja ri man israelitas ta. Vacami c'a, ¡tinojij na pe' rix ri ajani chic más beyomal xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo!
13 Jac'a ri vacami chive rix ri man rix israelitas ta yich'o-vi: Yin, yin jun apóstol ri yin takon-pe chi'icojol,* y chuve yin, c'o ruk'ij re samaj re yo'on chuve. 14 Roma riq'uin ri samaj re', riq'uin juba' ninc'asoj cánima ri nuvinak richin can ta nicajo' niquic'ul ri ic'ulun rix ri man rix israelitas ta, y yecolotaj* jujun chiquicojol. 15 Roma si riq'uin ri xexutux can rije' roma ri Dios, nic'ul quivech conojel quivech vinak, tinojij na pe' ri ajani chic más utz xtuq'uen-pe tok ri nuvinak xtiquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo y nic'ul chic quivech; can achel jun ámna nic'astaj chic pe.* 16 Ri nuvinak israelitas can echa'on-vi pa na'ey, y quiri' mismo xti'an chique ri equiy-quimam. Nintzijoj na pe ca'i' ejemplo chivech: Si ri na'ey pan ri ntel riq'uin jun c'olaj que'en nijach chuvech ri Dios, ronojel ri que'en richin ri Dios. Quiri' mismo jun mata che'. Si ri ruxe' ocunak richin ri Dios, ronojel ri ruk'a' ri xqueq'uiy-pe, xque'oc richin ri Dios.
17 Roma c'a ri', masque ri nuvinak israelitas e'achel ruk'a' jun mata olivo ri can ticon-vi-ka, pero xa ec'o chique ri xejok'-e.* Y rat ri man rat israelita ta ri rat achel ruk'a' jun mata olivo ri xa ruyon elenak-pe, si xatic-ka pa ruvi' ri olivo ri can ticon-vi-ka, y si romari' vacami c'o ak'a' che chi najik'aj ruqui'l ruk'olil ruxe' ri olivo ri can ticon-vi-ka, 18 man c'a tana-avi' chi c'o ak'a'* richin nakasaj quik'ij ri nuvinak ri xejok'olo'x-e. Y si nana' chi c'o ak'ij, man tamestaj chi jun che' mana-ta ri ruk'a' uc'uayon richin ri ruxe', xa ja ri ruxe' uc'uayon quichin ri ruk'a'. 19 Man c'a quire' tik'ax pan avánima: Ri ruk'a' ri olivo ri ticon, xejok'olo'x-e richin chi ja yin xiyo'ox can pa quiq'uexel. Man tanojij quiri'. 20 Can kitzij vi chi ri nuvinak israelitas, roma man xquiya' ta cánima riq'uin ri Jesucristo tok xe'eleses-e, y rat roma xaya' avánima riq'uin ri Jesucristo, ratc'o can pa quiq'uexel. Pero rat, man tana-ka-avi' chi can c'o ak'ij,* xa taxi'ij-avi'* chuvech ri Dios. 21 Roma ri Dios man xerupokonaj ta ri nuvinak israelitas, xa xerelesaj-e roma man xeniman ta, y ri' masque rije' eruk'a' ri olivo ticon-ka. Quiri' mismo rat man xcarupokonaj ta si man yaniman ta. 22 Tavetemaj c'a ru-modo ri Dios. Rija' utz runo'oj, pero (chuka', ka) nuya' castigo. Ri nuvinak ri xexutun-e chuvech, xerelesaj-e, jac'a rat ri ayo'on avánima riq'uin, utz runo'oj rubanon aviq'uin; pero si rat naxutuj can ri utzulaj runo'oj aviq'uin,* ja jun rat xcarelesaj-e. 23 Pero ri nuvinak israelitas ri e'achel ruk'a' ri olivo ri ejok'on-e, si xtiquijal quino'oj y niquiya' cánima riq'uin ri Jesucristo, ri Dios xquerutic chic ka jun bey pa ruvi' ri olivo* ri ejok'onak-vi-e, roma rija' can c'o uchuk'a' pa ruk'a' richin yerutic chic ka. 24 Roma rat ri rat achel ruk'a' ri olivo ri xa ruyon elenak-pe, x-an chave ri man jun bey ni'an riq'uin jun kitzij che'. Roma rat xatekupix-pe richin xatic-ka pa ruvi' ri kitzij olivo. Y si quiri' x-an chave, más man c'ayef ta chi yetic chic ka ri kitzij eruk'a' ri olivo pa ruvi' ri can ruche'el vi.
Can c'a xquecolotaj na vi ri israelitas
25 Vacami c'a, rix ri junan kaniman ri Jesucristo iviq'uin, yin man ninjo' ta chi man ta iveteman ri c'a juba' tuk'alajrisaj ri Dios, richin quiri' man xa tina-ka-ivi' chi can rix utz. Roma ri Dios ruk'alajrisan chi ec'o chique ri nuvinak israelitas xcovir ri cánima, y c'a quiri' na xquec'uje', c'a quecolotaj na conojel ri man israelitas ta* ri can richin vi yecolotaj. 26 Tok quiri' xtibanataj, xquecolotaj conojel ri nuvinak israelitas,* achel nu'ij ri tz'iban can:
Ri Colonel xtipe pa tinamit Sion,
Y xtuya' pa cánima ri eriy-rumam can ri Jacob chi man chic tiqui'en chi manak Dios pa quivech.
27 Y juc'an chic ri Dios nu'ij:
Ja c'ac'ac' ruvujil c'aslen re' ri xtin-en quiq'uin,*
Tok xtinvelesaj ri quimac.
Quiri' nu'ij ri Dios chupan ri tz'iban can.
28 Achel rubanon vacami, ri nuvinak quixutun can ri Dios roma man niquinimaj ta ri utzulaj ch'abel ri nu'ij achique ruchojmil yecolotaj, pero ri' c'o utz xuq'uen-pe chive rix ri man rix israelitas ta. Jac'a chi ri nuvinak echa'on, can echa'on-vi roma ri Dios, y can (ye'ojovex, yejo'ox) vi roma ri xsuj chique ri ojer tak kati't-kamama'.* 29 Roma ri Dios tok nu'ij chi c'o nusipaj, y tok ec'o yeroyoj richin ye'oc rutinamit, man jun bey nutzolij rutzij.* 30 Rubanon can, rix ri man rix israelitas ta man yixniman ta chuvech ri Dios.* Jac'a ri vacami, ivilon rupokonaxic ivech, roma ja yan chic ri nuvinak ri man yeniman ta chuvech ri Dios. 31 Quiri' mismo ri nuvinak israelitas man yeniman ta chuvech ri Dios vacami, richin quiri' riq'uin ri xpokonex ivech rix, ja jun rije' niquil rupokonaxic quivech. 32 Roma ri Dios xuk'alajrisaj chi conojel vinak can man yeniman ta vi.* Quiri' xu'ij richin nupokonaj quivech conojel.
33 ¡Can jun nimalaj beyomal ri ajani runo'oj y ri ajani reteman ri Dios!
Nis-ta jun nitiquer nretaj ri ajani no'oj c'o riq'uin,
Ri yerubanala'* rija' nis-ta jun aj-roch'ulef (xtik'ax, xtino') chuvech.*
34 Achel nu'ij ri tz'iban can: ¿Achique ta jun (nik'ax, nino') chuvech ri achique nunojij ri Ajaf Dios?*
Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in che ri Dios ri achique utz chi nu'on?*
35 Y, ¿achique ta jun nitiquer ni'in chi can c'o rusipan che ri Dios, y romari' ri Dios c'o ruc'as riq'uin? Man jun.
Quiri' nu'ij ri tz'iban can.
36 Roma ja rija' xbano ronojel.* Ja rija' uc'uayon ronojel. Y ronojel ri xu'on, richin niquiya' ruk'ij tok ec'o. ¡Can tiyo'ox c'a ruk'ij ri Dios richin jumul! Amén.
* 11:1 1 S. 12:22. * 11:1 2 Co. 11:22. * 11:1 Fil. 3:5. * 11:2 Ro. 8:29. * 11:3 1 R. 19:10. * 11:4 1 R. 19:18. * 11:5 Ro. 9:27. * 11:6 C'o ch'aka' versiones quire' rutz'akat niquiya' ri versículo re': Y xa ta roma ri yekabanala' tok roj rucha'on, ri' nu'ij tzij chi man favor ta chike, y si nika'ij chi xa favor, ri' nu'ij tzij chi man jun rakale'n nika'an che ri ekabanalo'n. * 11:7 2 Co. 3:14. * 11:8 Dt. 29:4; Is. 6:9; 29:10; Jer. 5:21; Ez. 12:2. * 11:10 Sal. 69:22, 23. * 11:11 Hch. 28:28. * 11:11 Ez. 33:11. * 11:13 Hch. 9:15. * 11:14 1 Co. 9:22; Stg. 5:20. * 11:15 Lc. 15:24-32. * 11:17 Jer. 11:16. * 11:18 1 Co. 10:12. * 11:20 Ro. 12:16. * 11:20 Fil. 2:12. * 11:22 Jn. 15:2, 6; 1 Co. 15:2; Jud. 21. * 11:23 2 Co. 3:16. * 11:25 Lc. 21:24; Ro. 9:18. * 11:26 Sal. 14:7; Is. 59:20. * 11:27 Jer. 31:31; He. 8:10; 10:16. * 11:28 Dt. 7:8; 10:15. * 11:29 Nm. 23:19. * 11:30 Ef. 2:1, 2. * 11:32 Ro. 3:9; Gá. 3:22. * 11:33 Dt. 29:29; Job 11:7. * 11:33 Sal. 92:5. * 11:34 Job 15:8. * 11:34 Is. 40:13, 14; 1 Co. 2:16. * 11:36 1 Co. 8:6; Col. 1:16; He. 2:10.