10
Nk'alajin-vi jabel ri yuk'uy quichin ovejas tok nyeberelesaj-pe ri ru-ovejas pa quicoral
Y tivac'axaj na pe' jabel ri ninbij chive: Ri quicoral ri oveja c'o c'a jun ruchi'. Y ri man c'a nucusan tüj ri ruchi' ri coral richin ntoc-apu y xa nuropij, ri nbanun c'a quiri' jun elek'on y jun tz'amoy quichin vinük pa tak bey richin c'o nrelesaj can cheque. Jac'a ri nucusan ri ruchi' ri coral richin ntoc-apu, ri' ja vi ri' ri yuk'uy quichin ri ovejas. Y ri yuk'uy quichin ri ovejas nujük c'a pe ri ruchi' ri coral chuvüch, y ri ovejas quetaman chic ri ruch'abül ri quiyuk'uy. Rija' nyeroyoj chiquijujunal riq'uin ri quibi' y nyerelesaj c'a e. Tok ri yuk'uy quichin ovejas ye relesan chic c'a e conojel ri ru-ovejas, ninabeyüj c'a e chiquivüch y ri ovejas nyetzeke-e chirij. Ri ovejas quiri' vi nquibün, roma quetaman c'a ruch'abül ri niyuk'un quichin. Jac'a ri man quetaman tüj ruvüch, man nquitzeklebej tüj. Xa nye'anmüj chuvüch, roma man quetaman tüj ri ruch'abül, ch'abül ri xa man jun bey cac'axan tüj.
Ri Jesús jun ejemplo ri xbij cheque ri achi'a' fariseos, jac'a rije' man xk'ax ta cheque achique ri xbij cheque.
Ri utzilüj K'uyunel
C'ateri' ri Jesús xch'o jun bey chic y xbij cheque ri achi'a' fariseos ri': Tivac'axaj c'a jabel ri ninbij chive: Ja yin ri Ruchi' ri coral ri ape' nye'oc-apu ri ovejas. Y ye q'uiy c'a ri xec'uje' yan nabey que chinuvüch yin y xquibij que ye takon-pe roma ri Dios, pero xa man quiri' tüj, xa ye junan quiq'uin ri elek'oma' y ye junan quiq'uin ri nyetz'amon vinük pa tak bey richin c'o nquelesaj can cheque. Matiox c'a que man xetzeklebex tüj coma ri ovejas ri ye vichin yin. Ja yin c'a ri Ruchi' ri coral. Ri ntoc c'a viq'uin yin, ncolotüj y nril ronojel ri nc'atzin chin.
10 Jun elek'on tok napon, xe c'a richin nberubana-pe elek' y ncamsan can. Ronojel c'a ri nbün can, man pa rubeyal tüj. Jac'a yin, nbij ri Jesús, xinpu'u richin ninya' ri c'ac'a' c'aslen, jun utzilüj c'aslen. 11 Y ja yin ri utzilüj K'uyunel. Ri utzilüj K'uyunel, nuya-vi ruc'aslen coma ri ru-ovejas. 12 Jac'a ri xa man ketzij k'uyunel tüj, ri xa nyuk'un roma tojon y man rajaf tüj chuka' ri ovejas, ri' tok nutz'et c'a que npu'u ri utif, xa ja rija' ri nucol-e-ri' nabey y nyeruvulaj ri ovejas ri nyeruyuk'uj. Y ri utif nyeruc'uaj c'a ri ovejas, y ri ch'aka chic nquitalüj-e-qui'. 13 Ri man c'a ketzij tüj yuk'uy quichin ri ovejas, ri xa tojon, nanmüj. Y quiri' nbün roma xa man c'a rajaf tüj ri ovejas. Man jun c'a pena chin rija' si c'o nquic'ulachij ri ovejas.
14 Jac'a yin ri utzilüj K'uyunel, y vetaman quivüch ri ovejas ri ye vichin yin, y rije' quetaman c'a chuka' nuvüch yin. 15 Quiri' c'a chuka' nubanun yin riq'uin ri Nata'. Rija' retaman nuvüch yin, y yin vetaman ruvüch rija'. Yin ninya' c'a nuc'aslen coma ri nu-ovejas. 16 Y yin man xe tüj c'a nu-ovejas re' yec'o, xa yec'o c'a chuka' ch'aka chic ri man jani yec'o ta chere' chupan ri jun coral re'. Nyenc'ün c'a pe y ncac'axaj chuka' ri nuch'abül. Nc'uje-vi c'a jun ketzij K'uyunel y jun li'aj ru-ovejas.
17 Ri Nata' Dios nquirujo-vi c'a. Nka' c'a chuvüch que yin ninya' ri nuc'aslen coma ri nu-ovejas, y chuka' roma ri nc'uje' chic c'a e nuc'aslen jun bey. 18 Ri nuc'aslen yin, man jun c'a nelesan, xa c'a ja na yin ri nquiyo'on. Pa nuk'a' c'a yin c'o-vi richin que ninya' y pa nuk'a' chuka' yin c'o-vi richin nc'uje' chic e nuc'aslen jun bey. Quiri' c'a ri rubin-pe ri Nata' chuve, xbij ri Jesús.
19 Y jari' tok xjalajo' jun bey chic chiquivüch ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas, roma ri tzij ri xerubij ri Jesús. 20 Ye q'uiy cheque rije' ri xquibij chirij ri Jesús: Xa loco la'. Xa itzel espíritu ri c'o riq'uin, y rix ninimaj-ka ri nbij.
21 Jac'a ri ch'aka chic xquibij: Jun ri c'o itzel espíritu riq'uin, man ntiquer tüj nbij utzilüj tak tzij cachi'el ri xerubij-ka ri Jesús. ¿Ntiquer ta comi chuka' jun ri c'o itzel espíritu riq'uin que nbün chin jun moy que ntzu'un jun bey chic? nquibij.
Yec'o ri xcajo' xquicamsaj ri Jesús chi abüj
22 Y pa ru-tiempo c'a ri tef, jari' tok nban ri nimak'ij rubini'an Dedicación, nimak'ij richin ruk'ijul tok xch'ajch'ojrisüs ri racho ri Dios ri c'o chiri' pa tinamit Jerusalén. 23 Y ri Jesús c'o c'a apu chupan ri racho ri Dios. Y pa jun corredor ri rubini'an Richin ri Salomón, chiri' c'a c'o-vi. 24 Ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xe'apon riq'uin ri Jesús, xquisutij rij, y c'ateri' xquibij c'a chin: ¿Achique c'a roma tok man jun bey najo' nak'alajrisaj-avi' chikavüch? Si ja rat ri Cristo, tabij c'a cheke.
25 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Nubin chic c'a chive y man nquitaken tüj. Y ronojel ri samaj ri nyenbün, pa rubi' c'a ri Nata' Dios nyenbün-vi. Y ri samaj ri' nuk'alajrisaj-vi c'a ri achique yin. 26 Xa jac'a rix man nquinitakej tüj vi, roma rix xa man rix nu-ovejas tüj, cachi'el vi c'a ri xinbij yan chive. 27 Ri nu-ovejas yin quetaman y ncac'axaj ri nuch'abül, y yinquitzeklebej chuka'. Yin vetaman c'a chuka' quivüch rije'. 28 Man nyesatz tüj c'a can, xa nquil-vi quic'aslen ri man nq'uis tüj, viq'uin yin. Ni man jun c'a chuka' ri ntiquer nye'elesan-e pa nuk'a'. 29 Y chuka' pa ruk'a' c'a ri Nata' Dios yec'o-vi, roma ja rija' ri xcha'on quichin. Y rija' jari' ri más nim ruk'ij que chuvüch achique na. Y man jun c'a ri xtiquer nyerelesaj-e pa ruk'a' rija'. 30 Yin vachibilan ri Nata', jun c'a kabanun riq'uin, xbij ri Jesús.
31 Y jari' tok ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xebequisiq'uila' chic c'a pe abüj chirij ri Jesús, richin nquicamsaj chi abüj. 32 Pero ri Jesús xbij c'a cheque ri achi'a' ri': Q'uiy c'a utzilüj tak samaj ri ye nubanalun chivüch, roma ri vuchuk'a' ri ruyo'on-pe ri Nata' chuve. ¿Achique c'a cheque ri utzilüj tak samaj ri nubanun ri man nka' tüj chivüch, y romari' nijo' nquinicamsaj chi abüj? xbij ri Jesús.
33 Y ri achi'a' ri c'o quik'ij chiquicojol ri israelitas xquibij chin ri Jesús: Roj man ncatkac'ük tüj chi abüj roma jun utzilüj samaj. Roj ncatkac'ük chi abüj roma nabij que rat junan riq'uin ri Dios. Roma jun achi ri nbin quiri', xa nuyok' rubi' ri Dios, xquibij.
34 Pero ri Jesús xbij c'a cheque: Chupan ri ley ri ivichin ibanun-ka chin, ri Dios nbij c'a: Yin nubin que ivonojel rix rix dios chuka'. 35 Ketaman c'a que man jun bey nkutiquer tüj nkabij que ri nbij ri rutzij ri Dios man ketzij tüj. Rija' xbij dios cheque ri achique chok chin xuya-vi ri rutzij. 36 Si quiri' xbij ri Dios, ¿achique c'a roma rix nibij que yin xinyok' rubi' ri Dios roma xinbij que ja yin ri Ruc'ajol ri Dios? Y yin xinrucha' c'a ri Dios richin xinrutük-pe chuvüch ri ruch'ulef. 37 Y si man ninbün tüj c'a ri ruchilaben-pe ri Nata' Dios que ninbün yin, man nquinitakej tüj c'a. 38 Jac'a si ninbün ri ruchilaben-pe ri Dios chuve, quinitakej romari', stape' (aunque) man nquinitakej tüj roma ri nubin chive. Titakej, richin que tivetamaj que ri Nata' Dios c'o-vi c'a viq'uin y yin chuka' quiri' nubanun riq'uin rija', xbij ri Jesús cheque ri achi'a' ri c'o quik'ij.
39 Juis c'a xcajo' ri achi'a' ri' que xquitz'om ta e ri Jesús, pero xa man xetiquer tüj jun bey chic, roma xa xbe chiquivüch.
40 Y ri Jesús xc'o chic apu lojc'an ruchi' rakün-ya' Jordán y xc'uje' c'a ka q'uiy k'ij chiri', ri ape' xbün-vi bautizar ri Juan Bautista, pa nabey. 41 Y ye juis c'a ye q'uiy vinük xe'apon riq'uin ri Jesús chiri'. Y ri vinük ri' nquibila' c'a: Ri Juan Bautista ketzij vi que man jun milagro ri xbün richin que xuk'alajrisaj-ri' que takon-pe roma ri Dios, pero ronojel c'a ri tzij ri xerubij can chirij ri achi re', ketzij vi, nquibij c'a ri vinük ri'.
42 Y ye q'uiy c'a vinük ri xetaken richin ri Jesús chupan ri jun lugar ri'.