19
Ri Jesús y ri Zaqueo
Y jari' tok ri Jesús rachibilan ri rachibila' xoc-apu pa tinamit rubini'an Jericó, y nc'o-e. Y chiri' chupan ri tinamit ri' c'o c'a jun achi beyon rubini'an Zaqueo. Ri achi ri', jare' ri c'o más ruk'ij que chiquivüch ri ch'aka chic moloy tak alcaval. Y rija' nutij c'a ruk'ij richin nutz'et-e ri Jesús, pero roma c'a ri ye juis vinük y xa vit co'ol chuka' ri rakün, xa man ntiquer tüj nutz'et-e. Romari' rija' junanin xnabeyüj-e y xbejote' pa rutza'n jun che' ri nbix sicómoro chin, richin quiri' nutz'et-e ri Jesús, roma chiri' nc'atzinej que nc'o-vi-e. Y tok ri Jesús xc'o c'a e chiri', xtzu'un chicaj pa ruk'a' ri che', y xbij c'a chin ri jotol chiri': Zaqueo, chanin caka-ka-pe chiri', roma ja ri vocomi nc'atzinej que nquinapon chi'avacho, richin que nquinuxlan ba', xbij chin.
Y ri Zaqueo jari' xka-ka-pe junanin, y riq'uin quicot xuc'ulu' ri Jesús. Tok xbanatüj c'a quiri', ri vinük nquibila' c'a que ri Jesús xa pa racho jun achi aj-mac xbecanaj-vi can roma ri Zaqueo jun moloy alcaval. Y ri Zaqueo pa'ül c'a tok xch'o chin ri Ajaf Jesús y xbij c'a: Ajaf, vocomi nic'aj chin ri nubeyomal nintaluj chiquivüch ri vinük ri manak quichajin. Y ri vinük ri c'o velesan cheque, caji' chic c'a ri nintzolij cheque, man xe tüj chic ri xinvelesaj cheque, roma yin xinc'o ruvi' ri tumin ri xinc'utuj cheque, man xaxe tüj chic ri tumin ri nc'atzinej que nquitoj chin ri gobierno, xbij.
Y ri Jesús xbij chin: Ri colonic xka-pe chere' pan avacho vocomi, roma rat xaya' avánima cachi'el xuya' ránima ri jun kaxquin-kamama' ojer can, ri rubini'an Abraham. 10 Roma yin ri xinalüx chi'icojol, yin petenük-vi chiquicanoxic y chiquicolic ri yec'o pa mac, xbij ri Jesús.
Jun ejemplo pari' diez samajela' ri xjach can tumin pa quik'a' roma ri cajaf
11 Y tok ri Jesús rubin chic ka ronojel ri' cheque ri vinük, xutz'om rubixic jun ejemplo cheque. Quiri' xbün roma nakaj chic yec'o-vi chin ri tinamit Jerusalén y roma chuka' ri vinük ri nye'ac'axan richin, nquinuc que tok rija' ntoc-apu pa tinamit, nyetz'uye' can pan autoridad richin quiri' ntz'amatüj yan nk'alajin ri utzilüj ru-gobierno ri Dios. 12 Y rija' xbij c'a: Xc'uje' c'a jun achi ri juis nim ruk'ij. Ri achi ri' xbe c'a pa jun chic ruch'ulef ri c'anüj c'o-vi, richin nban-pe rey chin. Y c'ateri' ntzolij-pe. 13 Pero tok c'a man jani c'a tibe, xeroyoj ye diez rusamajela' y xuya' can jun moneda k'anapük pa tak quik'a' chiquijujunal, y xbij cheque: Tic'uaj c'a ri tumin ri xinya' can chive richin c'o nich'üc chirij, hasta jampe' nquitzolij-pe yin, xbij can cheque, y xbe. 14 Y tok c'o chic c'a chupan ri ruch'ulef ape' nc'atzinej que napon-vi richin nban-pe rey chin, yec'o c'a achi'a' ri ye benük pa quibi' conojel ri ruvinak ri xe'apon c'a ape' c'o-vi rija'. Y ri achi'a' ri' xbequibij: Roj man nkajo' tüj que ri achi re' ntoc rey pa karuch'ulef, xquibij. Ri ye takayon c'a e ri achi'a' ri', juis c'a nquetzelaj ri achi ri nban-pe rey chin. 15 Y man riq'uin tüj ri' ri jun achi ri' xban-pe rey chin, y xtzolij c'a. Y tok c'o chic pa ruruch'ulef, xutük c'a coyoxic ri rusamajela' ri xuya' can tumin pa quik'a' tok rija' c'a man jani xbe, roma nrajo' nrac'axaj jampe' tumin quich'acon chiquijujunal. 16 Tok xapon c'a ri nabey samajel, xbij: Ajaf, ri tumin xajüch can pa nuk'a' richin c'o ninch'üc chirij, xinch'üc na vi ca'i' diez mul chic tumin chirij, xbij. 17 Y ri achi, rey chic ri tiempo ri', xbij c'a chin ri rusamajel: Jabel utz ri xabün. Rat jun utzilüj samajel. Y roma c'a ri utz xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a', vocomi c'a ninya' diez tinamit pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', xbij ri rey. 18 Y jari' tok xapon jun chic samajel, y xbij: Ajaf, ri tumin ri xaya' can pa nuk'a' tok xabe, xinch'üc vo'o' mul chic tumin riq'uin, xbij. 19 Y ri rey xbij c'a chuka' chin ri jun samajel re': Roma utz ri xabün riq'uin ri ba' ri xinya' can pan ak'a', vocomi c'a ninya' vo'o' tinamit pan ak'a' richin nabün mandar pa quivi', xbij chuka' ri rey chin. 20 Jac'a ri jun chic samajel ri xapon, xbij: Ajaf, ja tumin re' ninya' can chave. Ri tumin re' xinpis pa jun su't richin xinyüc. 21 Roma yin ninxbij-vi' chavüch. Roma rat jun achi juis rat ch'ojinel. Xa najo-vi c'a ncach'acon. Rat xa rat junan vi riq'uin jun achi ri nyeruc'utuj rutumin pa banco y xa man jun tumin ruyo'on can chiri'. Y chuka' najo' nac'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man rat tüj xaticon-ka, xbij ri samajel chin ri rey. 22 Y ri rey xbij c'a chin ri samajel ri': Rat man rat jun utzilüj samajel tüj. Ri tzij ri xabij jari' ri nincusaj richin ninbün juzgar pan avi'. Roma si avetaman que yin yin ch'ojinel vi, que yin ninch'ojij-vi nutumin ape' xa man jun nuyacon tüj, y chuka' ninjo' ninc'ul ri ntel-pe chuvüch ri ticoj ri xa man ja tüj yin xinticon-ka, 23 si quiri' nabij rat, ¿achique c'a roma tok man xaya' tüj ri nutumin pa kajic? Richin quiri' ninc'ul ta c'a ri tumin ri vichin yin y c'o ta chuka' ral ninc'ul vocomi tok xintzolij-pe, xbij. 24 Y ri rey xbij c'a cheque ri yec'o chiri': Tic'ama' c'a can la tumin pa ruk'a', y tiya' chin ri nusamajel ri xch'acon diez mul chic tumin. 25 Y ri yec'o chiri' xquibij: Ajaf, ri tumin ri xuch'üc, pa ruk'a' rija' c'o-vi, xquibij. 26 Pero rija' xbij cheque: Yin ninbij c'a chive, que ri c'o, ruchajin, nuc'ul más. Jac'a ri man jun oc ruchajin, jani' oc ri ruchajin ntelesüs chin. 27 Vocomi c'a, ninjo' nquich'o chiquij ri nye'etzelan vichin, y ri xejo'on que man ta xinoc can rey: Ja que'ic'amala-pe, y c'a chinuvüch yin que'icamsala-vi, xbij ri rey. Quiri' xbij ri Jesús.
Tok ri Jesús nakaj chic c'o-vi-apu chin ri Jerusalén
28 Y tok ri Jesús xtane' yan ka chubixic chiquivüch ri vinük, xutz'om c'a bey chiquivüch ri rachibila'. Benük c'a chiquivüch, quitz'amon-e bey pa tinamit Jerusalén. 29 Y ja tok ya nakaj chic nye'apon apu pa tinamit Betfagé y ri tinamit Betania ri yec'o chuvüch ri juyu' rubini'an Olivos, ri Jesús xerutük c'a e ye ca'i' cheque ri rachibila', 30 y xbij-e cheque: Quixbiyin-apu la pa vit tinamit la', y ja tok ya nyixoc-apu, jari' nivil jun alaj burro ximil can chiri'. Y c'a man jani jun tz'uybeyon chin. Tisolo' c'a pe y tic'ama-pe chuve. 31 Y si c'o jun nch'o-pe chive que achique roma tok rix nisol-e ri alaj burro ri', tibij c'a chin que nc'atzin chin ri Ajaf, xbij-e cheque.
32 Ri ca'i' achibila' ri xetak-e, xebe c'a, y xquil na vi ri burro, cachi'el ri bin-e cheque roma ri Jesús. 33 Ja tok nyetajin chusolic, ri ye rajaf xquibij-pe cheque: ¿Achique roma tok nisol-e? xquibij-pe.
34 Y ri rachibila' ri Jesús xquibij c'a cheque ri ye rajaf ri burro: Xa nc'atzin chin ri Ajaf, xquibij.
35 Y xquic'ün-pe chin ri Jesús. Y rije' xquiya' c'a chuka' quitziek ri cachi'el coton chirij ri burro ri', y xquitz'uyuba-e ri Jesús chirij. 36 Y tok benük c'a ri Jesús, ri vinük nquiriq'uila' c'a ka ri quitziek ri cachi'el coton pa rubey richin nquiya' ruk'ij. Y quiri' c'a nquibanala' ye benük. 37 Ja tok xa ja nquitz'om yan ka ri xulan richin ri juyu' Olivos, conojel ri ye tzeklebey richin ri Jesús ye benük, roma nquicot ri cánima, nquiya' c'a ruk'ij ri Dios. Nquiya' c'a ruk'ij ri Dios roma ri milagros ye quitz'eton riq'uin ri Jesús. Y riq'uin c'a cuchuk'a' nquibila'. 38 Rije' nquibij c'a: ¡Que ri Ajaf Dios nbün ta bendecir ri Rey ri pa rubi' vi ri Ajaf Dios petenük-vi! ¡Quicot c'a ri chila' chicaj! ¡Juis c'a ruk'ij nuc'ul ri Dios ri chila' chicaj! nquibij.
39 Y chiri' chiquicojol ri vinük, ye benük c'a ch'aka achi'a' fariseos. Y rije' xquibij c'a chin ri Jesús: Maestro, xquibij chin. Tabij cheque ri ye tzeklebey avichin que man tibij quiri', xquibij.
40 Jac'a ri Jesús xbij cheque: Ketzij ninbij chive, que si nyetane-ka rije', ja ri abüj nyebech'o-pe richin nquiya' nuk'ij, xbij cheque ri achi'a' fariseos.
41 Y ri Jesús xutz'et c'a ri tinamit Jerusalén, tok más nakaj chic yec'o-vi-apu. Rija' xrok'ej c'a ri tinamit ri', 42 y xbij c'a: Rix ri rixc'o pa Jerusalén, stape' (aunque) c'a ja ta ri k'ij re' nk'ax ta chive ri achique nyo'on uxlanen pa tak ivánima. Pero xa evan can chivüch, y romari' man nyixtiquer tüj nitz'et. 43 Roma nibevila' c'a k'ij richin k'oxon, k'ij tok achi'a' banuy-oyoval nyebecatüj-pe chivij, y nquisutij rij ri itinamit riq'uin jun chic tz'ak, y nyixquiya' pa pokonül, roma pa quinic'ajal nyixc'uje-vi can. 44 Nquikasaj c'a pan ulef ri itinamit ivachibilan rix. Y chin ri itinamit man jun c'a jay ri npa'e' can. Ronojel-ronojel nyevulüx. Roma man nitz'et tüj que ri Dios xka-pe yan iviq'uin, xbij.
Tok ri Jesús xerokotala-pe ri c'ayinela' y ri nyelok'on pa racho ri Dios
45 Y tok ri Jesús xapon chic c'a chiri', rija' xoc-apu pa racho ri Dios ri c'o chiri' pa Jerusalén. Jari' tok rija' xerokotala-pe ri c'ayinela' y ri nyelok'on chiri' pa racho ri Dios. 46 Y xbij c'a chuka' cheque: Chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can, nbij que ri vacho, jay richin oración. Jac'a rix xa cachi'el quijul elek'oma' ibanun chin, xbij cheque.
47 Y jari' tok ri Jesús k'ij-k'ij xerutijoj ri vinük riq'uin ri rutzij ri Dios, chiri' chupan ri racho ri Dios. Pero ri más nimalüj tak sacerdotes cachibilan ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés y ri achi'a' ri c'o-vi quik'ij chupan ri tinamit, nquicanola' c'a achique ta nquibün richin quiri' nquicamsaj ri Jesús. 48 Y man nquil tüj c'a achique nquibün, roma ri vinük coyoben-vi ri nbij ri Jesús cheque. Nka-vi chiquivüch ncac'axaj ri achique nuk'alajrisaj ri Jesús cheque.