22
Ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés xquinuc yan c'a achique nquibün richin nquicamsaj ri Jesús
Y xa chuak'-cabij c'a ri quinimak'ij ri israelitas chiri', jun nimak'ij tok nquic'ux caxlan-vüy ri manak levadura riq'uin, y nquibij pascua chin. Y jari' c'a tok ri más nimalüj tak sacerdotes y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés nquinucula' c'a achique ta modo nquibün richin quiri' nquicamsaj ri Jesús. Pero xa quixbin-qui' chiquivüch ri vinük.
Y ri Judas ri jun cheque ri doce rachibila' ri Jesús, ri rachibil ri xbix chuka' Iscariote chin, nsamüj chic vi ri Satanás pa ránima. Romari' ri Judas ri' xbe c'a quiq'uin ri más nimalüj tak sacerdotes y quiq'uin chuka' ri nye'uc'uan quichin ri ye chajinela' chiri' pa racho ri Dios, y xch'o quiq'uin pari' ri achique modo nbün richin nujüch ri Jesús pa quik'a'. Y rije' juis c'a xequicot tok xcac'axaj ri', y xquisuj rutumin romari'. Ri Judas xberusuju' c'a can ri Jesús cheque. Y xutz'om c'a runuquic jampe' tok nujüch pa quik'a', y ja tok man quimolon tüj qui' vinük riq'uin.
Ri nima-va'in
Tok xka-pe ri nimak'ij, k'ij richin nc'uxtüj ri caxlan-vüy manak levadura riq'uin, y tok nyecamsüs chuka' ri xtak ovejas ri richin ri pascua, ri Jesús xerutük c'a e ri Pedro y ri Juan, y xbij c'a e cheque: Quixbiyin y tibana' c'ojlen ri nkac'ux chupan ri pascua re'.
Y ri ca'i' achibila' xquic'utuj c'a chin: ¿Ape' c'a najo-vi que nkabün ruc'ojlen?
10 Y ri Jesús xbij cheque: Tok nyixapon pa tinamit Jerusalén, nitz'et c'a que c'o jun achi aj-ic' ri ruc'amon-pe ruya' pa jun cura'. Titzeklebej c'a e ri achi ri' c'a achique jay ntoc-vi. 11 Y tibij c'a chin ri tata'aj chupan ri jun jay ri': Ri ka-Maestro rubin c'a pe: ¿Achique jay chere' pan avacho ri utz ta richin ninbün ri va'in richin ri pascua ye vachibilan ri vachibila'? quixbij chin. 12 Y ri rajaf-jay nyixruc'uaj c'a pa jun ruca'n piso chin ri jay. Y chiri' c'o jun nima-jay ri chojmirsan chic rupan. Ja chiri' tibana-vi c'ojlen ri nkac'ux richin ri pascua, xbij-e.
13 Y ri ca'i' achibila' xebe c'a. Y cachi'el ri rubin-e ri Jesús cheque, quiri' ri xquibana'. Y rije' xquibün-vi c'a c'ojlen ronojel ri nc'atzin richin ri va'in richin ri pascua ri'.
14 Y tok xapon c'a ri hora, ri Jesús y ri doce apóstoles xetz'uye-apu chuvüch ri mesa. 15 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Juis nurayin-pe que nabey que nquinapon chuvüch ri camic, junan nkabün can ri jun va'in richin ri jun pascua re'. 16 Roma ninbij-vi c'a chive, que ja tok c'o chic na ri k'ij tok nbün-vi mandar ri Dios, y tok banatajnük chic ronojel ri ntel-vi chi tzij ri pascua, c'a jari' tok ninbün chic ri jun va'in re'.
17 Y ri Jesús xutz'om c'a jun vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xbij: Titija' c'a can chi'ivonojel. 18 Roma ninbij-vi c'a chive, que ja tok c'o chic ri k'ij tok nbün-vi mandar ri Dios, c'ateri' tok nintij jun bey chic ruya'al-uva.
19 Y quiri' c'a chuka' xuc'ün-apu jun caxlan-vüy, y tok rumatioxin chic chin ri Dios, xuper ri caxlan-vüy y xuya' cheque ri rachibila' y xbij: Re' chin nquinic'uxla'aj yin. Titija' c'a. Roma ri nuch'acul njach c'a richin que napon pa camic, richin nyixcolotüj.
20 Y tok ye vai'nük chic, ri Jesús xutz'om c'a chuka' ri vaso ri c'o ruya'al-uva chupan, y xbij: Ri ruya'al-uva re', jare' ri nuquiq'uel ri nbiyin tok nquicom. Riq'uin c'a ri nuquiq'uel re', jare' xc'achoj ri c'ac'a' trato ri rujo'on-pe ri Dios que nbün quiq'uin ri vinük. Ri nuquiq'uel ri nbiyin, richin que nyixcolotüj.
21 Y vocomi c'a, ri achi ri xquijachon-e pa quik'a' ri vinük, c'o c'a pe viq'uin chuvüch mesa. 22 Tivac'axaj c'a ri ninbij chive, que yin ri xinalüx chi'icojol, nquibe-vi pa camic, roma jari' ri runucun ri Dios pa nuvi'. Pero juya' ruvüch c'a ri njachon-e vichin yin ri xinalüx chi'icojol, xbij ri Jesús.
23 Y jari' tok ri rachibila' ri Jesús nquibila-ka chiquivüch que achique comi ri njachon-e richin ri Jesús.
Man tikanimirsaj-ki'
24 Y ri rachibila' ri' xquich'ojila' c'a chuka' chiquivüch achique ri más nim ruk'ij chiquicojol rije'. 25 Pero ri Jesús xa xbij cheque: Ri reyes richin ri ruch'ulef, roma yec'o ri vinük pa quik'a', romari' nquina' que ja rije' ri ye cajaf. Y ri achi'a' c'o quik'a' cheque ri vinük, achi'a' ye banuy-utz nbix cheque. 26 Jac'a chi'icojol rix vachibila' man quiri' tüj. Roma ri más nim ruk'ij chi'icojol rix, nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa más co'ol que chiquivüch ri rachibil. Y ri jun chive rix ri nc'uje' pan ivi', nc'atzin que nuna-ka-ri' que xa manak ruk'ij y xa vit oc tuna' ka richin nusuj-ri' chubanic achique na samaj. 27 Roma c'a ri', ¿ja comi ri c'o chuvüch mesa ri nilix-apu ri c'o más ruk'ij, o ja ri achique ri njachon? ¿Man ja tüj comi ri c'o chuvüch mesa ri nilix-apu ri más ruk'ij? Pero chinuvüch yin man quiri' tüj, roma yin xa cachi'el ri jun ri njachon yinc'o chi'icojol.
28 Rix rixc'o c'a pe viq'uin chupan ri pokonül ri nyetijon vichin. 29 Roma c'a ri', yin ninya' jun autoridad pan ik'a' rix, cachi'el ri rubanun ri Nata' Dios chuve yin, 30 richin quiri' nyixva' y nquitij ya' chuvüch jun misma mesa viq'uin, tok xa c'o chic c'a autoridad pa nuk'a' yin. Y rix nyixoc c'a jueces pa quivi' ri doce tak tinamit rubanun ri nimalüj tinamit Israel.
Ri Jesús nbij ri nuc'ulachij ri Pedro
31 Y ri Ajaf Jesús xbij c'a chuka' chin ri jun rachibil nbix Pedro chin: Simón, Simón, ninbij c'a chave que ri itzel-vinük xixruc'utuj yan chin ri Dios richin que nyixrutij. Nrajo' c'a nyixrusiloj cachi'el nsilos ri trigo chupan ri chaybül. 32 Pero yin nubanun-vi orar avoma rat, richin quiri' taya' avánima viq'uin. Richin quiri' man ncatapon tüj pa ruk'a' ri Satanás. Richin tok ntzolij-pe ac'u'x viq'uin, tabana' cheque ri ch'aka chic vachibila' que rije' tiquiya-vi cánima viq'uin, xbij ri Jesús.
33 Y ri Simón xbij: Ajaf, si rat ncatuc'u'üx pa jun cárcel, nquibe chavij. Hasta nquibe chavij, si rat ncatapon chuvüch ri camic, xbij.
34 Pero ri Jesús xbij chin: Pedro, yin ninbij c'a chave, que chupan ri ak'a' vocomi, man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch, xbij ri Jesús chin ri Pedro.
Ri Jesús c'o ri xbij cheque ri rachibila' tok ya ja napon chuvüch ri camic
35 Y ri Jesús xuc'utuj c'a cheque ri rachibila': Tok ri jun bey can xixintük y man xinjo' tüj richin xic'uaj morral, nixta tumin, ni jun chic c'ulaj xajab, ¿c'o comi ri xijo' y man xivil tüj? xbij.
Y rije' xquibij que man jun.
36 Y ri Jesús xbij c'a cheque: Ja vocomi jun vi chic ri rubanic nrajo'. Roma vocomi ri achique c'o morral ruchajin, tuc'uaj. Ri c'o rutumin, tuc'uaj chuka'. Y ri manak rumachet, tuc'ayij ri rutziek ri cachi'el coton y c'ateri' tulok'o' jun riq'uin. 37 Y vocomi quiri' ninbij chive, roma nc'atzinej que nbanatüj cachi'el ri nbij chupan ri rutzij ri Dios ri tz'iban can. Chiri' nbij c'a: Cachi'el chuka' jun aj-mac xban chin. Quiri' ri tz'iban can. Y re' nbanatüj na vi viq'uin yin. Ronojel c'a ri ye tz'iban can pa nuvi' yin chupan ri rutzij ri Dios, nyebanatüj na vi, xbij ri Jesús.
38 Y ri achibila' xquibij c'a chin ri Jesús: Ajaf, chere' c'o ca'i' machet.
Pero ri Jesús xbij cheque: Ya xbün riq'uin ri', xbij.
Ri Jesús nbün orar
39 Ri Jesús tok elenük chic c'a e chiri', xbe c'a ape' tibe-vi. Rija' xbe c'a pari' ri juyu' Olivos. Y ri rachibila' ye tzekel-vi e chirij. 40 Y tok xe'apon c'a, xbij cheque: Tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox man quixtzak pa mac.
41 Y ri Jesús xbiyin chic c'a apu jun ca'i' rakün-c'an, xxuque-ka chiri', y xutz'om c'a nbün orar. 42 Y nbij c'a pa ru-oración: Nata' Dios, tabana' c'a que man ninc'usaj tüj ri jun pokonül re', si quiri' ri najo' rat chuka'. Pero man tabün chuka' ri ninrayij yin, xaxe voma yin. Roma yin ninjo-vi c'a ninbün ri arayibül rat, xbij.
43 Y c'o c'a jun ángel ri petenük chila' chicaj xuc'ut-ri' chuvüch, richin nuya-ka-pe ruchuk'a' ri Jesús. 44 Y juis c'a k'oxon ri c'o pa ránima rija'. Romari' riq'uin c'a ronojel ránima nbün orar. Y roma chuka' ri k'oxon ri', ri ya' ri ntel chirij man choj tüj ya'. Xa cachi'el chic nimak' tak tz'uj quic' ri nyeka-ka pan ulef.
45 Tok ri Jesús xbecatüj-pe ape' xucul-vi nbün orar, xpu'u c'a quiq'uin ri rachibila', pero tok xka-pe quiq'uin, xa quitz'amon varan, roma bis y cosic ntoc cheque. 46 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila' ri': ¿Achique roma xa nyixvür? Quixcatüj, tibana' orar y tic'utuj chin ri Dios richin que tok nyixtijox, man quixtzak pa mac, xbij cheque.
Ri ak'a' tok xtz'am ri Jesús
47 Y c'a ntajin nch'o c'a ri Jesús quiq'uin ri rachibila', tok c'a nquina' xe'apon ye q'uiy vinük quiq'uin. Y ja ri jun cheque ri doce rachibila' ri rubini'an Judas, jari' ri uc'uayon-apu bey chiquivüch ri vinük ri'. Y ri Judas xjel-apu riq'uin ri Jesús richin xutz'ubaj. 48 Pero ri Jesús xbij c'a chin ri Judas: ¿Xinatz'ubaj yin ri xinalüx chi'icojol, xaxe richin nquinac'ayij-e pa quik'a' ri nye'etzelan vichin? xbij ri Jesús.
49 Y ri rachibila' tok xquitz'et ri ntajin rubanic, nquinabej ri achique ri nyec'ulachitüj. Romari' xquibij c'a chin: Ajaf, ¿nkatz'om comi ki' chi machet quiq'uin? xquibij.
50 Y c'o na vi jun cheque ri rachibila' ri Jesús ri xusoc jun samajel richin ri nimalüj sacerdote. Xuchoy na vi ri ruxiquin. Y ri ruxiquin ri xuchoy ja ri c'o pa rajquik'a' (ru-derecha). 51 Y ri Jesús xbij c'a cheque ri rachibila': Man jun chic c'a tibün.
Y xpu'u rija' xutz'om ri ruxiquin y xuc'achojrisaj can. 52 Y ja ri más nimalüj tak sacerdotes, ri nye'uc'uan quichin ri achi'a' ye chajinela' pa racho ri Dios, y ri rajatük tak achi'a' c'o quik'ij, jari' ri ye benük tz'amoy richin ri Jesús. Y rija' xbij cheque: ¿Achique c'a xinuc rix? ¿Xinuc que nyixpu'u chutz'amic jun elek'on y romari' ic'amon-pe che' y machet? 53 K'ij-k'ij c'a xinc'uje' iviq'uin pa racho ri Dios, y man jun achique tüj xibün chuve. Pero c'a ja hora re' ri yo'on chive rix, hora tok nch'acon ri k'eku'n, xbij ri Jesús.
Tok ri Pedro xbij que man retaman tüj ruvüch ri Jesús
54 Xquitz'om c'a e ri Jesús, y xquic'uaj pa racho ri nimalüj sacerdote. Y ri Pedro ye rutzekleben-e, pero c'anüj c'o-vi can chiquij. 55 Y chiri' pa nic'aj patio, ri rusamajela' ri nimalüj sacerdote xquibox k'ak', y xetz'uye-apu conojel chuchi' ri k'ak'. Y chuka' ri Pedro xtz'uye-apu chiquicojol. 56 Y jun c'a ixok raj-ic' ri nimalüj sacerdote, tok xutz'et ri Pedro que tz'uyul chiri' rumek'en-ri', xutz'et-xutz'et y xbij: Ri jun achi re' rachibil chuka' ri Jesús, xbij.
57 Pero ri Pedro xa xrevaj c'a chuvüch ri ixok, y xbij: Yin man vetaman tüj ruvüch ri Jesús, xbij.
58 Y c'a ba' chic ri' c'o chic c'a jun ri xtz'eton-pe richin ri Pedro, y xbij chin: Rat, jun cheque ri yec'o riq'uin ri Jesús, xbij.
Ri' man yin tüj, xbij ri Pedro chin.
59 Colope' jun hora c'unük-ka ri', tok c'o chic c'a jun ri xbin pari' ri Pedro: Ri achi re', ketzij vi que xc'uje' riq'uin ri Jesús, roma aj-Galilea chuka', xbij.
60 Pero ri Pedro xbij chin ri achi: Man nk'ax ta chuve achique roma nabij quiri', xbij ri Pedro.
Y c'a nch'o na c'a ri Pedro, tok ri gallo xsiq'uin-pe. 61 Y ri Ajaf Jesús xtzu'un-pe chirij y xutz'et-pe ri Pedro. Y ri Pedro jari' xka-pe chuc'u'x ri rubin can ri Ajaf Jesús chin, que c'a man jani tisiq'uin-pe ri gallo tok rat oxi' yan mul tabij cheque ri nyec'utun chave, que man avetaman tüj nuvüch. 62 Y ri Pedro xel c'a e y xujik' ok'ej.
Tok ri Jesús xtze'es coma ri ye chajiyon richin
63 Y ri achi'a' ri ye chajiyon c'a richin ri Jesús, nyetze'en c'a chirij y nquich'ey c'a. 64 C'ateri' xquitz'apij runak'-ruvüch y xquipak'ala' rupalüj y nquic'utula' c'a chin: ¿Achique ri xach'ayon? Tabij na c'a cheke, nquibij chin.
65 Y c'o c'a q'uiy ri man utzilüj tüj tak tzij ri xquibila' chin.
Tok ri Jesús xuc'u'üx chiquivüch ri achi'a' pa comon nyebanun juzgar
66 Tok xsaker c'a pe, xquimol c'a qui' ri rajatük tak achi'a' ri c'o quik'ij, ri más nimalüj tak sacerdotes, y ri etamanela' chin ri ley ri xuya' ri Dios richin ri Moisés chuka'. Y ri Jesús xuc'u'üx c'a apu chiquivüch ri achi'a' ri', pa comon nyebanun juzgar. Y xquic'utuj c'a chin ri Jesús: 67 Tabij c'a cheke: ¿Ja rat ri Cristo? xquibij.
Pero ri Jesús xbij cheque: Si ninbij chive que ja yin ri Cristo, man nquininimaj tüj. 68 Y chuka' si ta c'o ri nyenc'utuj-apu chive, man jun nbij-pe chuve, chuka' nixta nquinisok'opij ta e. 69 Y tok nc'o c'a can ri jun pokonül re', yin ri xinalüx chi'icojol, nquibetz'uye' c'a pa rajquik'a' (ru-derecha) ri Dios ri ntiquer nbün ronojel, xbij ri Jesús.
70 Jari' tok conojel xec'utun-apu chin ri Jesús: ¿Ja rat ri Ruc'ajol ri Dios? xquibij.
Ja', quiri', cachi'el ri c'ari' nibij-ka rix, xbij ri Jesús cheque.
71 Y rije' xquibij: Man jun chic tzij nc'atzin cheke richin nketamaj que ri Jesús aj-mac vi. Roma konojel xkac'axaj ri c'ari' nbij-ka, xquibij.