28
Tak re Pablo xc'ue' chupan re lugar rubini'an Malta
Y tak konojel xojcolotaj-yan pa ya', xkaya' cuenta che re lugar anche' yojc'o-va rubini'an Malta. Y re lugar re' jun isla roma pa mar c'o-va. Y re vinak re aj-chire' pa Malta, camas otz quina'oj xquiban kaq'uin, roma xquibox k'ak'. C'are' xojcayoj konojel chin takamek'a-ki' chuchi-k'ak', roma camas tef nuban y ntajin job. Y tak re Pablo xbo'rc'ama-pa juboraj si' y tak rutz'amon-ka ruyi'ic pa k'ak', xbetzoq'uim-pa jun cumatz chupan tak xuna' re k'ak'. Y re cumatz re' xbo'rch'ica-ri' chij ruk'a' re Pablo. Y tak re vinak aj-chire' pa Malta xquitz'at che re cumatz tzekal chij ruk'a' re Pablo, niquibila' chiquivach: La ache la' can nik'alajin che jun quimisanel, roma astapa' xcolotaj chach re ya', vocame ja la cumatz xtiquimisan-a richin. Can xutoj-na-va re etzelal rubanon, ye'cha' re vinak re'.
Xpa re Pablo xutavaj can re cumatz pa k'ak', y man jun cosa xuc'alvachij. Y conojel re vinak xe niquitzu' re Pablo, quiyaben jampa' xtisipoj-pa o xticom-ka. Y tak xk'ax-yan q'uiy tiempo y xquitz'at che man jun cosa xubam-pa, man chic xquibij-ta che re Pablo jun quimisanel, xa xquibij che reja' jun dios.
Y chupan re lugar re' c'o jun ache rubini'an Publio, y ja reja' re c'o ruk'ij chupan re lugar re' y c'o q'uiy rujuyu'. Y re rujuyu' reja' c'o chunakaj-apo re lugar re anche' yojc'o-va. Re Publio camas otz runa'oj, mare' xojruc'uaj charachoch y oxe' k'ij xuya' kavay. Jac'a re rutota' re Publio kejnak chuch'at roma c'o c'atan chij y quic'-chupan. Y re Pablo xapon chutz'etic. Xuban orar y xuya' ruk'a' pa rue', y re ache re' xc'achoj. Xa riq'uin re' xuban re Pablo, xba rutzijol. Y xe'beka riq'uin re Pablo re nic'aj chic yava'i' re jec'o chire' pa Malta. Y re Pablo xe'ruc'achojsala-a. 10 Y re vinak re aj-chire' pa Malta camas xquiya' kak'ij y camas otz quina'oj xquiban kaq'uin. Y tak xojba, reje' xquiyala' re ndoc chaka po bey.
Tak re Pablo xapon pa Roma
11 Y oxe' ic' re xojc'ue' chire' pa Malta. Y c'o jun barco re c'a quila pa jun tenemit rubini'an Alejandría tipo-va. Re barco re' je'ruc'uan je ca'e' imágenes chutza'n. Re imágenes re' quibini'an Cástor y Pólux. Y c'o chire' pa Malta, roma chire' xc'ue-va chupan re tiempo chin re cak'ik'-job. Y chupan c'a re barco re' xojbo-va. 12 Y xojapon pa jun tenemit rubini'an Siracusa, y xojc'ue' oxe' k'ij chire'. 13 Y xe xojel-a chire', xkac'uaj-a re ruchi' re ya', y xojapon chic pa jun tenemit re rubini'an Regio. Y re jun chic k'ij xkatz'am chic-a bey tak xkac'ul re xocomil jotal-pa. Y pa rox k'ij xojapon re pa tenemit rubini'an Puteoli. 14 Y chire' chupan re tenemit re', jec'o hermanos xe'bekela', y reje' xquibij chaka che kojc'ue-ka jun semana quiq'uin. Tak xtz'akater re jun semana re', c'ajare' tak choj xojba pa Roma. 15 Re hermanos re jec'o chire' pa Roma quic'axan chic che yojapon. Mare' xojequic'ulu' po bey, pa jun tenemit rubini'an Foro de Apio, y chuka' chire' pa jun chic lugar rubini'an Tres Tabernas. Tak re Pablo xe'rutz'at re hermanos re', xutioxij cha re Dios. Y riq'uin re' xquiya' ruchuk'a' xuna' reja'. 16 Y tak xojapon pa Roma, re Julio re capitán xe'rujach re presos pa ruk'a' re jun ache re ec'uay quichin re soldados. Jac'a cha re Pablo xbex che otz nic'ue' pa jun jay aparte, y nichajex roma jun soldado.
Re Pablo nutzijoj re ruch'abal re Dios pa Roma
17 Y oxe' k'ij tapon-va re Pablo pa Roma, tak xutak quiyoxic re je principal re jec'o chiquicojol re israelitas re jec'o pa Roma. Y tak xe'bapon riq'uin, xubij chique: Nuvinak, yen man jun cosa nbanon chique re nic'aj chic kavinak israelitas, man jun chuka' cosa yinch'ovenak chij re quibin can re kavinak xe'c'ue' ajuer can che tiene que nakaban, pero ja chire' pa Jerusalén xintz'am y xinjach pa quik'a' re autoridades romanos. 18 Y tak reje' xquic'utuj chua andex re nbanon, xquinojij yinquilisaj, roma man jun numac re nbanon-ta chin quire' yinquimisas-ta. 19 Pero re kavinak israelitas man xquijo-ta che xinlisas can, y mare' yen xinc'utuj che ja re César re quimbano juzgar, y man roma-ta che ye'bensujuj re nuvinak. Man tinojij quire'. 20 Xa mare' xintak ivoyoxic chin che can yixintz'at y chin chuka' che yex can viq'uin yen nitamaj-a anchique roma quire' nc'alvachin. Roma konojel yoj re yoj israelitas can nakanimaj che re anama'i' c'o jun k'ij tak xque'c'astaj-pa, y roma jare' re niniman yen, mare' tak yinximon cha cadena vocame, xcha' re Pablo.
21 Y re israelitas re' xquibij cha re Pablo: Yoj man jun carta kac'ulun re pitinak pa Judea re nich'o-ta chavij. Y man jun chuka' chique re kavinak re je'pitinak chire' re ye'bin-ta che c'o amac re ja'banalon, man jun. 22 Pero yoj kataman che ronojel lugar, re vinak camas ye'ch'o chivij yex re yixnatan rube' re Jesús, mare' nakajo' nakatamaj andex nanojij rat chij re', xe'cha' cha.
23 Y xquicha' can jun k'ij chin niquimol-qui', y re Pablo xtubij re andex niquijo' niquitamaj. Y tak xapon re k'ij, camas vinak re xbequimola-qui' riq'uin re Pablo, y reja' xutz'am rutzijosic chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios. Y ja tak xel-pa re k'ij xutz'am tzij c'aja tak xka-ka re k'ij, roma reja' xrajo' che xk'ax-ta pa quive' che re Jesús jare' re Cristo, re tz'iban can roma re Moisés y coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. 24 Jec'o re xe'niman re xubij re Pablo, y jec'o re man xquinimaj-ta. 25 Y roma man junan-ta quivach xquiban-ka, xquijo' xe'ba. Pero c'a xquic'axaj-na-a re ruq'uisibal tak tzij re xubij re Pablo. Reja' xch'o chij re xubij re Isaías re rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Y reja' xubij: Re ch'abal re xuya' re Espíritu Santo cha re Isaías chin che xubij chique re kavinak xe'c'ue' ajuer can, y re' can otz chuka' nuban chiva yex, roma re Espíritu Santo xubij quire':
26 Cabiyin quiq'uin re avinak, y ta'bij chique:
Xaxe choj xtic'axaj y man xtak'ax-ta pan ive' re xtic'axaj.
Xaxe choj xtitzu' y man xtitz'at-ta jabal re nitzu'.
27 Roma re cánma re vinak re' xa can xquicoversaj.
C'ayef c'a che ndoc-ta pa quixquin re niquic'axaj.
C'o quinak'avach, pero man ye'tzu'un-ta roma man niquijo-ta ye'tzu'un.
Reje' man jun cosa niquijo',
man niquijo-ta niquic'axaj re nuch'abal,
y man niquijo-ta che nika-ta-ka pa tak cánma,
man niquijo-ta nitzolaj-pa quic'o'x, chin che yen ninchojmersaj re quic'aslen.
Quire' xubij re Espíritu Santo.
28 Mare' yex can titamaj che re vinak man je israelitas-ta, xapon-yan re utzulaj ch'abal chin re Dios quiq'uin re nubij che c'o modo ye'colotaj chach re quimac. Reje' can niquic'axaj-va re ch'abal re takom-pa chique.
29 Y tak re Pablo xubij quire' chique re ruvinak israelitas, xe'ba y camas niquich'ojela' chiquivach.
30 Y re Pablo tz'akat ca'e' juna' re xc'ue' chupan re rachoch rukajon, y ye'ruc'ul conojel vinak re ye'bapon riq'uin. 31 Y reja' nutzojola' chique chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, y ye'rutijola' chuka' re vinak chij re samaj re xbo'rbana-ka re Ajaf Jesucristo chach re ruch'ulef. Re Pablo man xupokonaj-ta xubij chique conojel. Y can man jun chuka' xbin cha re Pablo che man chic tutzijoj re ruch'abal re Dios.
28:1 Hch 27.26. 28:2 He 13.1, 2. 28:4 Lc 13.2; Jn 9.2. 28:5 Sal 91.13; Mr 16.18; Lc 10.19. 28:6 Hch 8.10; 10.25; 14.11; Ap 22.8, 9. 28:8 1 R 17.20-22; Mt 9.18; Mr 6.5; 7.32; 16.18; Lc 4.40; Stg 5.14. 28:10 1 Ti 5.17. 28:11 Hch 27.6. 28:14 Sal 119.63. 28:14 Mt 10.11; Hch 9.42, 43; 19.1; 21.4, 7, 8. 28:16 Hch 24.23. 28:17 Hch 21.33; 24.12; 25.8. 28:18 Hch 22.24; 24.10; 25.8; 26.31. 28:19 Hch 25.11. 28:20 Hch 26.6, 7. 28:20 Hch 26.29; Ef 3.1; 4.1; 6.20; 2 Ti 1.16. 28:22 Hch 24.5. 28:23 Lc 24.24; Hch 17.2, 3; 26.22, 23. 28:24 Hch 18.6-8. 28:24 Hch 14.4; Ro 3.3. 28:26 Is 6.9; Jer 5.21; Ez 12.2; Mt 13.14; Mr 4.12; Lc 8.10; Jn 12.40; Ro 11.8. 28:27 Is 44.18. 28:28 Hch 26.17; Ro 11.11. 28:31 Hch 4.13, 31.