Re carta re xutak-a re apóstol San Pablo chique re hermanos re jec'o chupan re tenemit Roma
1
Re nabey tak tzij chin re carta re'
Yen Pablo jun rusamajel re Jesucristo, roma ja re Dios re xvayon vichin che xinoc apóstol. Reja' xinrucha' chin che nintzijoj re utzulaj ruch'abal re Dios re nibex evangelio cha.
Re Dios xubij chique re je rusamajela' re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique che can xtiquitz'ibaj re xtubij reja' chique, y can quire-va xbanataj. Roma re profetas re' can xquitz'ibaj-va can re xubij re Dios chique chupan re vuj richin re Dios. Y re xubij re Dios chique re achi'a' profetas re xe'c'ue' ajuer can, can chij-va re Ruc'ajol, y re' ja re Kajaf Jesucristo. Y tak re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj, y reja' jun rey-rumam can re Rey David. Y tak re ru-cuerpo xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', can xk'alajin che reja' Ruc'ajol re Dios y can santo-va ancha'l re Dios. Y xk'alajin chuka' che c'o ru-poder. Y re Jesucristo can xuban utzil chaka chin che xojoc apóstoles. Quire' xuban chaka roma xrajo' che pa rube' reja' nakatzijoj re ruch'abal chach ronojel re ruch'ulef. Reja' nrajo' che conojel-ta re vinak ye'niman richin y chuka' xtiquinimaj-ta rutzij. Y yex chuka' xixrayoj re Jesucristo chin xixoc richin reja'.
Y nintak-a re carta re' chiva yex hermanos re yixc'o chupan re tenemit rubini'an Roma. Re Dios camas yixrajo' y mare' xixrayoj chin xixoc rajc'ual. Y can-ta q'uiy utzil xtic'ul chiyixnojel riq'uin re Karta' Dios y re Ajaf Jesucristo, y chuka' re ivánma can-ta otz nuna' roma iniman chic.
Re Pablo nrajo' niba chiquitz'etic re hermanos jec'o pa Roma
Nabey ninjo' nintioxij cha re Dios ivoma yex. Yintioxin cha re Dios roma can che jun ruch'ulef nitzijos-va che yex can katzij-va ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Y xaxe roma re Jesucristo tak yintiquir yintioxin cha re Dios. Re Dios re ninsamajij riq'uin ronojel vánma, chin nintzijoj re utzulaj ruch'abal re nich'o chij re Ruc'ajol, reja' can rutaman che yen nojel tiempo nimban orar pan ive'. 10 Y chuka' can ninc'utuj cha re Dios che xtuban-ta chua che xquintiquir-ta xquinapon iviq'uin, vo xa quire' nrajo' reja'. Roma q'uiy tiempo tinrayij-va-pa che yinapon iviq'uin. 11 Camas nrayin che yimba chi'itz'etic, roma ninjo' yixinto' chin che yex c'o-ta más nitamaj riq'uin re Espíritu Santo, chin che más niban confiar-ivi' riq'uin re Dios. 12 O re más otz rubixic ja che yoj nakato-ki' chin che más nakaban confiar-ki' riq'uin re Dios. Yex yinito' yen chin che yen nimban más confiar-vi', y yen yixinto' yex chin che niban más confiar-ivi'. Quire' xtakaban roma can junan kaniman re Jesucristo iviq'uin.
13 Hermanos, ninjo' che yex nitamaj che yen q'uiy bey ninojin che yimbinak-ta chila' iviq'uin, pero man yintiquirnak-ta. Re ninrayij yen ja-ta che yex nitamaj más chij re ruch'abal re Dios, can ancha'l nbanon quiq'uin je q'uiy vinak re xa man je israelitas-ta. Y riq'uin re' chuka' yex can-ta xtivachin re utzulaj ch'abal pa tak ic'aslen. 14 Can nic'atzin-va che yen nintzijoj re ruch'abal re Dios chique re vinak griegos y chique re man je griegos-ta. Nic'atzin che nintzijoj chique re vinak camas quina'oj y chique chuka' re camanak quina'oj. 15 Mare' yen camas ninjo' nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios chila' pa Roma re itenemit yex.
Re ru-poder re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha
16 Yen man yinq'uex-ta nintzijoj re utzulaj ch'abal chin re Dios re nibex evangelio cha, roma c'o ru-poder. Y ja ch'abal re' re nucusaj re Dios chin ye'rucol chach re quimac re ye'niman richin. Re ch'abal re' nabey xtzijos chique re israelitas, c'are' xtzijos chuka' chique re man je israelitas-ta. 17 Re ch'abal chin re Dios nusekresaj chakavach andex rubanon re Dios chaka chin che manak kamac ndel chach. Ja tak nakanimaj reja', y can nakaban confiar-ki' riq'uin. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Re vinak choj chic quic'aslen, can xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios.
Camas c'ayef quic'aslen re man quiniman-ta re Dios
18 Re Dios yacatajnak ruyoval chiquij re vinak re man otz-ta quic'aslen chach. Roma re vinak re' camas itzel quic'aslen y man niquijo-ta che nibiyin rutzijol re katzij ch'abal. Mare' re Dios can xtuya-va re castigo pa quive'. 19 Roma c'o cosas re xe'tiquir xquitamaj chij re Dios, roma re Dios can xusekresaj-va chiquivach. 20 Re Dios man nitz'et-ta. Jac'a re ruch'ulef y re nic'aj chic cosas re xe'ruban, can ye'tz'et y jare' re ye'sekresan re Dios chiquivach. Desde que tak re Dios xuban re ruch'ulef y re nic'aj chic cosas jare' re ye'sekresan re Dios chiquivach y chuka' che re ru-poder man niq'uis-ta. Can k'alaj-va che c'o Dios, mare' re vinak re' man xque'tiquir-ta xtiquibij: Yoj man jun kamac roma man jun xbin chaka che c'o Dios. 21 Roma re vinak re' can quitaman che c'o Dios, pero xa jac'a reje' cama-va niquijo-ta niquiya' ruk'ij re Dios, y can man ye'tioxin-ta cha, xa ja re man jun quijkalen xa jare' re ye'quinojij, xa je nacanak y re cánma xa pa k'oko'm c'o-va. 22 Niquibij che camas quina'oj y xa man quire-ta, xa camas je nacanak, 23 roma man niquijo-ta niquiya' ruk'ij re Dios re man nicom-ta. Xa ja re dioses re ye'com jare' re niquiyala' quik'ij. Roma can je'quibanon qui-imágenes vinak, qui-imágenes re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', qui-imágenes re cumatz y qui-imágenes re chicop cajcaj cakan. Y jare' re niquiyala' quik'ij.
24 Mare' re Dios xe'ruya' can, y can xuya' k'ij chique che tiquic'uaj-na re itzel c'aslen, roma can ja-va re' re nurayij re cánma, can xk'ax rue' re etzelal xquiban. Y re etzelal re xe'quibanala' quiq'uin re nic'aj chic quichibil camas niq'uixbisan, 25 roma man xquijo-ta xquitzekelbej re katzij Dios, man xquiya-ta ruk'ij y man xquisamajij-ta, xa ja re cosas re je'rubanon re Dios, xa jare' re xquiyala' quik'ij y xe'quisamajij. Y ja re katzij Dios re ruc'amon che ninimersas rube' nojel tiempo. Amén.
26 Y roma quire' niquiban, re Dios xe'ruya' can, che kas que'c'uax-na roma re itzel tak rayibal re c'o pa tak cánma, re camas niq'uixbisan. Roma jec'o ixoki' man chic xe'quijo-ta achi'a', xa ja chic mismo quivach-qui' ixoki' xquic'uala-ka-qui'. 27 Y quire' chuka' re achi'a', jec'o re man chic xe'quijo-ta ixoki', xa ja chic mismo quiq'uin achi'a' xquic'uaj-va-qui'. Camas itzel tak banabal re xe'quiban, y can man xe'q'uex-ta tak xe'quibanala' re banabal re', reje' can xquijach-qui' chupan re etzelal re xquirayij. Y can ja-yan re qui-cuerpo re xbano sufrir roma re itzel bey xquic'uaj.
28 Reje' xquinojij che camanak ndoc-va niquitamaj rach re Dios. Mare' re Dios xe'ruya' can, y xuya' k'ij chique che tiyojtaj-na re quina'oj y tiquibanala-na re man ruc'amon-ta. 29 Re cánma can nojnak riq'uin ronojel banabal re man je choj-ta. Mare' re achi'a' y re ixoki' can niquicanola-qui' chin ye'macun. Can itzel ye'quitz'at re nic'aj chic vinak. Can nojel tiempo niquirayij che quiq'uin-ta reje' c'o-va ronojel cosas. Y camas niquirayij che q'uiy etzelal niquiban chique re vinak. Camas itzel niquitz'at jun chic vinak roma otz c'o. Ye'quimisan. Niquibanala' ayoval. Ye'quik'ol vinak. Can man jun cosa tiquitz'at o niquic'axaj, cha'nin niquijal rubixic. 30 Xe vinak ye'quitzojola' y ye'quiyok'. Niquitzelaj re Dios. Can nak'ax rue' niquiban roma c'o ba' quik'ij. Camas niquinimersaj-qui'. Nojel tiempo niquinojij andex rubanic re etzelal niquijo' niquiban. Man niquinimaj-ta quitzij re quite-quirta'. 31 Je nacanak. Can man niquiban-ta cumplir re niquibij. Hasta re cajc'ual man ye'quijo-ta y ni xe-ta re quite-quirta'. Man niquijoyovaj-ta quivach re nic'aj chic vinak, y man niquicuy-ta rumac jun vinak tak c'o jun cosa nuban chique. 32 Reje' quitaman che re Dios nubij, re ye'bano etzelal qui tak re', can ruc'amon che ye'com. Pero astapa' quitaman, can man nuya-ta pena chique chin niquiban ronojel rach etzelal qui tak re', y chuka' camas ye'qui'cot tak c'o nic'aj chic vinak quire' ye'bano.
1:2 Ro 3.21; 16.26. 1:3 Mt 1.1. 1:4 Hch 13.33. 1:5 Ef 3.8. 1:5 Hch 9.15. 1:6 1 Co 1.2, 24. 1:8 Fil 1.3. 1:9 Stg 4.15. 1:9 1 Ts 1.2; Flm 4. 1:11 Ro 15.29. 1:13 Ro 15.23; 1 Ts 2.18. 1:13 Hch 16.7. 1:14 Sal 40.9; Mr 8.38; 1 Co 9.16. 1:16 Sal 110.2; 1 Co 1.18; 2 Co 10.4; 2 Ti 1.8; 1 P 4.16. 1:17 Hab 2.4; Ro 3.21. 1:18 Hch 17.30. 1:20 Hch 14.17; 17.24-27; Ro 2.14. 1:21 2 R 17.15; Sal 106.13. 1:22 Jer 10.14. 1:23 Dt 4.15-19. 1:24 Lv 18.22; Sal 81.12; Hch 7.42; 1 Co 6.18. 1:25 Is 44.20; Am 2.4. 1:25 1 Ts 1.9. 1:26 Gn 19.5; Jud 10. 1:28 Ef 5.4. 1:30 Nm 10.35; Dt 7.10; Sal 81.15. 1:32 Dt 17.6.