5
Re ka-cuerpo jare' re rachoch re kánma vova' chuch'ulef, astapa' re ka-cuerpo re' xa niq'uis, pero kataman che re kánma can xtuc'ul chic jun rachoch riq'uin re Dios. Y re jay re' ja re Dios banayon, y man vinak-ta banayon, y chuka' man niq'uis-ta y chila' chicaj c'o-va. Y como re ka-cuerpo jare' re rachoch re kánma, re kánma camas nik'axo roma re tijoj-pokonal nuk'asaj. Mare' camas nakarayij che re kánma ndoc-yan-ta chupan re jun chic rachoch re c'o chila' chicaj, roma re kánma can xtic'ue' rutziak, y man xtich'ane-ta. Yoj camas nik'axo re kánma roma re tijoj-pokonal nuk'asaj re ka-cuerpo re aconak rachoch re kánma. Nik'axo y nakak'asaj tijoj-pokonal roma re ka-cuerpo, pero man roma-ta re' nakajo' che re kánma can-ta ndel-yan-a chupan re ka-cuerpo. Re nakarayij, ja che nipa-yan-ta re jun chic c'ac'a rachoch re kánma y no'rcuchu-ta-ka rij re nabey rachoch, chin quire' re rachoch re kánma, re xa niq'uis, nic'ue-yan-ta chupan re jun chic rachoch re xa man niq'uis-ta, y yoj can xtic'ue' kac'aslen chin jumul. Re Dios nrajo' che nic'ue' kac'aslen re man niq'uis-ta y rubanon chaka che riq'uin ronojel kánma kayaben-apo. Y chuka' ruyi'on re Espíritu Santo chaka chin jun seña che can katzij-va che ne'kela' re c'aslen re man niq'uis-ta.
Mare' yoj can nojel tiempo kayaben-apo jampa' xtakac'ul re jun c'ac'a rachoch re kánma. Roma kataman che tak c'a yojc'o chupan re ka-cuerpo vova' chach re ruch'ulef, y c'amaje-na kojc'ue' chupan re can katzij kachoch, can c'amaje-na kas kojc'ue' riq'uin re Ajaf Jesús. Vocame man nakatz'at-ta rach, yoj xa roma kaniman reja' mare' katz'amon bey. Yoj can niqui'cot re kánma y camas nakarayij che man-ta chic yojc'o chupan re ka-cuerpo re kac'uan vocame, y can-ta riq'uin chic re Ajaf yojc'o-va. Mare' can nakataj kak'ij che nakaban re nika chach re Dios chin che otz yojrutz'at. Nakajo' che yojka chach re Dios, tak c'a kac'uan re ka-cuerpo y chuka' tak man chic kac'uan-ta. 10 Roma konojel yoj tiene que yojapon re anche' nuban-va juzgar re Cristo, chin quire', cada vinak nuc'ul según re andex xuban vova' chach re ruch'ulef tak c'a c'as, vo xa otz o man otz-ta re xe'rubanala'.
Re Pablo can riq'uin ronojel ránma nuban re rusamaj re Dios
11 Yoj kataman che can xkojapon chach re Jesucristo, mare' nakaxibij-ki' nakaban mac, y yojsamaj chin che jec'o-ta más re ye'niman richin. Re Dios can rutaman-va yoj anchique yoj y rutaman che can riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj. Y ninyabej che quire-ta nik'alajin chuka' chivach yex, y quire-ta chuka' nina' yex pa tak ivánma, che yoj can riq'uin ronojel kánma yojsamaj. 12 Man tinojij che yojtajin chic jun bey chubixic quire' chiva xaxe chin che yojic'ul-ta, man quire-ta. Re nakajo' yoj ja che nakaya' k'ij chiva che camas yixqui'cot katzij yoj, roma can riq'uin ronojel kánma nakaban re samaj. Chin quire' yex jare' re nibij chique re vinak tak niquibij chiva che je rusamajela' re Dios, pero xa man katzij-ta. Reje' can niquic'ut che je otz tak vinak, pero re pa tak cánma xa man quire-ta. 13 Roma re ye'nojin che yoj xa yoj locos, yen nimbij chique che vo xa katzij che quire', pero re' rutzij rusamaj re Dios re nakaban chin che nuc'ul-ta ruk'ij re Dios. Y vo xa jec'o ye'nojin che yoj man yoj locos-ta, can otz re niquinojij roma yoj xa can pa rubiyal nakaban re rusamaj re Dios chin che c'o otz xtuc'am-pa chiva yex. 14 Y roma camas yojrajo' re Jesucristo, jare' re nibano chaka yoj che quire' nakaban, roma re Jesucristo camas-va yojrajo' y reja' xcom koma konojel. Y mare' can cha'nin chuka' nakanojij-ka che yoj can xojcom-va riq'uin reja', roma pa kaq'uixel yoj xcom-va. 15 Y reja' koma konojel tak xcom, chin che yoj man chic takac'uaj jun c'aslen re ancha'l nakajo' yoj. Xaxe c'a takanojij re anchique xcom pa kaq'uixel y chuka' xc'astaj-pa koma yoj. 16 Mare' tak vocame y re tiempo re xtiba-apo, yoj man jun chic cosa xtakaban juzgar, ancha'l rubanon can tak c'amaje-na tijalataj re kac'aslen che', tak xaxe nakatzu' re andex titzu'un jun vinak. Xa can quire-va chuka' xkaban cha re Jesucristo, y xkanojij che reja' ancha'l xabanchique vinak. Pero vocame man chic quire-ta nakanojij chij. Vocame can kataman chic anchique reja'. 17 Mare' xabanchique vinak re runiman chic re Jesucristo, can xban cha che jun c'ac'a vinak. Ronojel re itzel tak banabal xe'rubanala' nabey tak c'amaje-na tunimaj, can xe'canaj-va can, y xutz'am-a jun c'ac'a c'aslen y c'ac'a tak banabal re can je otz-va.
18 Y ronojel re', riq'uin re Dios xalax-va-pa. Re nurayij re Dios ja che yoj junan-ta kavach riq'uin. Reja' xucusaj re Jesucristo chin che re vinak junan quivach niquiban riq'uin re Dios. Y re samaj re ruyi'on re Dios chaka yoj jare' re nakatzijoj chique re vinak re andex rubanic tak junan quivach niquiban riq'uin re Dios. 19 Re Dios xa jun quibanon riq'uin re Jesucristo, xa jun chuka' quibanon riq'uin cho cruz, mare' tak ye'tiquir re vinak che junan quivach niquiban riq'uin re Dios. Y chaka yoj xubij-va che can nakatzijoj chique re vinak re anchique forma che junan-ta quivach niquiban riq'uin re Dios. Re Dios nrajo' che re vinak manak-ta quimac ndel chach. 20 Yoj can yojcha'on-va roma re Jesucristo y yojrutak chin che pa rube' reja' yojch'o-va. Pa rube' re Jesucristo nakabij chiva che can tibana' che junan-ta ivach riq'uin re Dios. Y tak quire' nakabij chiva, can ja-va re Dios re nich'o iviq'uin. 21 Quire' nakabij, roma re Jesucristo can xban-va cha che ja reja' re xc'uan re kamac konojel yoj, y reja' man jun bey xmacun. Quire' xban cha chin che konojel yoj niban chaka roma reja', che manak kamac ndel chach re Dios.
5:1 Fil 3.21. 5:1 2 P 1.13. 5:1 He 11.10. 5:2 Ro 8.23. 5:3 Ap 3.18. 5:4 1 Co 15.53. 5:5 Ro 8.23; Ef 1.14. 5:5 Is 29.23. 5:7 1 Co 13.12. 5:7 Ro 8.24, 25; 1 P 1.8. 5:7 Dt 12.9. 5:8 Fil 1.23. 5:10 Ro 2.5. 5:10 Job 34.11; Sal 62.12; Is 3.10, 11; Mt 16.27; Ap 22.12. 5:11 He 10.31. 5:11 2 Co 4.2; 11.6. 5:12 2 Co 3.1. 5:12 2 Co 1.14. 5:13 2 Co 11.1. 5:15 Is 53.6; Mt 20.28; 1 Jn 2.1, 2. 5:16 Jn 6.63. 5:17 Ap 21.5. 5:18 Ro 5.10, 11. 5:19 Is 43.25. 5:20 Mal 2.7; Ef 6.20. 5:21 Is 53.6, 9; He 7.26. 5:21 Ro 1.17.