6
Yoj re can junan yojsamaj riq'uin re Dios chubanic re samaj chi'icojol yex, can nakabij-va chuka' chiva che tibana' utzil man tiban che xa man jun rajkalen re utzil pitinak riq'uin re Dios re ruyi'on chic-pa chiva. Y chij c'a re' nich'o-va re Dios tak nubij:
Yen can xatinc'axaj-va tak xapon re k'ij chin nimban utzil.
Yen chuka' xatinto-pa chupan re k'ij chin yacolotaj chach re amac.
Quire' nubij re tz'iban can.
Y ja xbeka re k'ij chin re utzil re', jac'a k'ij re' chin c'o modo yojcolotaj chach re kamac.
Y chin che man takaban cha jun vinak che nitzak o man nunimaj-ta re Dios, yoj can nakataj-va kak'ij che man jun cosa itzel titz'et chakij, man nakajo-ta che katzij yoj nitzak. Yoj man nakajo-ta che quire' nibanataj, chin man tiyok' re samaj re yojtajin chubanic. Yoj can nakac'ut-va-ki' che yoj rusamajela' re Dios, y jare' re nibin che can otz-va yojc'ul re anche' yojapon-va. Can nik'alajin-va che yoj rusamajela' re Dios roma camas yojcoch'on, tak nakak'asaj tijoj-pokonal, kataman yojak'ax riq'uin re kac'aslen tak c'o cosas nuban falta chaka, y chuka' kataman yojak'ax tak yojbison. Kac'ulun ch'ayec, yojyi'on pa tak cárceles, quimalon-qui' vinak chakij roma quiyoval chaka, camas yojcosnak roma can nakach'ac kavay y chin chuka' nakaban rusamaj re Dios, kacoch'on varan, kacoch'on ruch'umunic kapan. Y chuka' kac'uan jun c'aslen ch'ajch'oj, kataman re ruch'abal re Dios, camas yojcoch'on, y camas otz kana'oj quiq'uin re vinak, y can katzij-va che ye'kajo' re vinak y chuka' c'o re Espíritu Santo kaq'uin. Kaq'uin yoj c'o-va re katzij ch'abal chin re Dios, y c'o chuka' re ru-poder re Dios kaq'uin. Can ja-va c'a re kac'aslen choj nakacusaj chin nakato-ki' chiquivach re vinak re ye'yacataj-pa chakij, y ja chuka' re' re nakacusaj chin che re vinak c'o modo niquinimaj. Jec'o vinak re ye'yi'o kak'ij, y chuka' jec'o re man jun kak'ij chiquivach. Jec'o re jabal ye'ch'o chakij, y jec'o chuka' re itzel ye'ch'o chakij. Y jec'o chuka' ye'bin chakij che yoj ye'kak'ol vinak, y jec'o ye'bin che yoj ja re katzij nakabij chique. Jec'o re niquiban chaka ancha'l che xa man quitaman-ta kavach, y jec'o chuka' re jabal quitaman kavach. Can tzakatal re camic chakij, pero xa c'a yoj c'as-na. Q'uiy tijoj-pokonal nuya' re Dios chaka, pero man chin-ta che yojcom. 10 Y astapa' yojbison, pero chuka' can yojqui'cot. Yoj meba', pero can yojtiquir ye'kato' re nic'aj chic vinak, chin che ye'biyomar. Y astapa' man jun cosa c'o kaq'uin, pero yojtiquir nakabij che ronojel c'o kaq'uin. Y ronojel c'a re' can nuc'ut che yoj can yoj rusamajela-va re Dios.
11 Yoj can man jun tzij re nakavovaj chivach, xa can ronojel nakabij chiva yex hermanos re yixc'o chire' pa tenemit Corinto. Can ronojel re xkabij-yan-ka chiva, can katzij-va. Y can ronojel re kánma kayi'on chiva. 12 Yoj can kajakon re kánma chivach yex chin yixkac'ulun, jac'a yex xa camas ba-oc ijakon re ivánma chin che yoj-ic'ulun-ta. 13 Vocame yintzijon iviq'uin ancha'l nuban jun tata'aj quiq'uin re rajc'ual. Nimbij chiva che más kojijo' yoj roma yoj can yixkajo-va. Can tibana' c'a ancha'l re nakaban yoj iviq'uin.
Yoj re kaniman re Jesucristo yoj rachoch re c'aslic Dios
14 Yex man c'a tic'uaj-ivi' quiq'uin re vinak re man quiniman-ta re Jesucristo, roma man chic junan-ta re ic'aslen quiq'uin. Roma jun c'aslen choj manak modo nuc'uaj-ri' riq'uin jun itzel c'aslen. Ancha'l re sakil manak modo nuc'uaj-ri' riq'uin re k'oko'm. 15 Ancha'l chuka' re Jesucristo man junan-ta quivach riq'uin re Satanás. Jun vinak re runiman re Jesucristo man junan-ta riq'uin jun vinak re man runiman-ta. 16 Y quire' chuka' re rachoch re Dios man junan-ta quivach quiq'uin re imágenes. Roma yex can yix rachoch-va re c'aslic Dios. Y ja re mismo Dios biyon can:
Che re cánma reje' xtoc vachoch yen,
y yen xquinoc qui-Dios,
y reje' xque'oc nutenemit.
17 Y mare' re Ajaf Dios can nich'o-va chuka' chiva, y nubij:
Quixel-pa chiquicojol re man yinquiniman-ta.
Tijech'aj-a-ivi' quiq'uin, y man tinim-ivi' chupan re quimac reje',
chin che yen yixinc'ul,
18 y xquinoc Tata'aj ivichin yex
y yex xquixoc numi'al-vajc'ual.
Ja quire' nubij re Ajaf Dios re c'o ronojel poder pa ruk'a'.
6:1 1 Co 3.9. 6:1 He 12.15. 6:2 Is 49.8. 6:3 1 Co 9.12. 6:4 1 Co 4.1. 6:5 2 Co 11.23, 24. 6:7 Mr 16.20; Hch 11.21; 1 Co 2.4; Ef 1.19, 20; He 2.4. 6:9 2 Co 5.11. 6:9 1 Co 4.9. 6:9 Sal 118.18. 6:10 1 Co 7.30; 2 Co 7.4. 6:10 2 Co 8.9. 6:12 2 Co 12.15. 6:13 1 Co 4.14. 6:14 Dt 7.2, 3; 1 S 5.2; Ef 5.7. 6:16 Lv 26.12; Jer 31.33; 32.38; Ez 11.20; 36.28; 37.27; Zac 8.8; 13.9; 1 P 2.5. 6:17 Is 52.11; Ap 18.4. 6:18 Jer 31.1, 9; Ap 21.7.