2
Ronojel re' nimbij chiva roma ninjo' che yex nitamaj che can yixc'o-va pa vánma y camas nimban orar pan ive'. Y quire' chuka' nimban pa quive' re hermanos re jec'o pa tenemit Laodicea y pa quive' conojel re hermanos re man jun bey quitz'eton-ta noch. Ninjo' che can-ta ibanon confiar-ivi' chiyixnojel y che junan-ta ivach roma nijo-ivi'. Ninjo' che can-ta tz'akat re na'oj nic'ue' iviq'uin, chin titamaj re c'a ba' tusekresaj-va re Karta' Dios chij re Jesucristo. Riq'uin re Jesucristo nilitaj-va ronojel re utzulaj tak na'oj. Y ronojel re' ximbij chiva roma yen ninjo' che man quixk'olotaj pa quik'a' re ye'bin utzulaj tak tzij xaxe chin yixtzak pa quik'a'. Y astapa' man yinc'o-ta-apo iviq'uin, pero can tina' che yimpa'al-apo pan inic'ajal, re vánma yen can c'o-va-apo iviq'uin. Camas yinqui'cot roma ntaman che camas otz yixbinak y can ibanon confiar-ivi' riq'uin re Jesucristo.
Roma iniman chic re Ajaf Jesucristo, mare' nic'atzin che nic'uaj jun c'aslen otz, re can ruc'amon che nic'uaj roma jun ibanon riq'uin reja'. Can-ta yix tiquil riq'uin re Jesucristo, ancha'l niban cha jun jay tak nipobax pa rue' re ru-cimiento. Y re enseñanzas re xc'ut chivach y can xinimaj, can tibana' confiar-ivi' riq'uin. Y can-ta nojel tiempo chuka' nitioxin re ivánma.
Chupan re c'ac'a kac'aslen can ja re Jesucristo re takatzu'
Can tichajij-ivi' chin che man quixk'olotaj pa quik'a' vinak re xa jun-va chic che enseñanzas quic'uan, enseñanzas re can jabal ye'k'alajin, pero xa quiq'uin vinak je'pitinak-va y xa man jun ndoc-va chaka, enseñanzas re xa je richin re ruch'ulef y man je tz'akat-ta, enseñanzas re xa man riq'uin-ta re Jesucristo je'pitinak-va. Re enseñanzas qui tak re' man je katzij-ta, mare' can takachajij-ki' chin che man kojk'olotaj.
Roma re Jesucristo can Dios-va. Y can xk'alajin tak xoc vinak y xc'ue' vova' chach re ruch'ulef. 10 Yex can c'o chic re Jesucristo pa tak ivánma. Y mare' can ivilon chic ronojel re ndoc cha re ic'aslen. Y pa ruk'a' reja' jec'o-va re ángeles y re c'o poder pa quik'a'. Ja re Jesucristo re otz che nakaya' ruk'ij. 11 Yex re c'o re Jesucristo pa tak ivánma, can banon chic re circuncisión chiva, pero re circuncisión re' man junan-ta riq'uin re niquiban-ka re vinak. Re circuncisión re xuban re Jesucristo chiva ja che xulisaj re itzel tak rayibal re jec'o pa tak ivánma, re nibano chiva che yixmacun. 12 Tak xixban bautizar, jare' tak can ancha'l che xixmuk junan riq'uin re Jesucristo, y chuka' can ancha'l che xixc'astaj junan riq'uin reja'. Can xiban confiar-ivi' riq'uin re Dios, roma itaman che ja reja' re xc'ason chin re Jesucristo chiquicojol re anama'i'. Mare' can xivel-va re ic'aslen riq'uin. 13 Y tak rubanon can, xa can yix quiminak chupan re imac, y xiban ronojel re xirayij. Roma can man banon-ta re circuncisión chiva roma re Jesucristo. Jac'a vocame xcuyutaj-yan re imac y riq'uin re' re Dios xuban chiva che junan xixc'astaj riq'uin re Jesucristo. 14 Tak rubanon can, konojel yoj can yojpa'al chach re castigo, roma man xojtiquir-ta xkaban ronojel re nubij chupan re ley chin re Dios. Can quire-va nubij re ley chakij. Jac'a re Dios xojcola chach re castigo re'. Quire' xuban roma re Jesucristo xbajex cho cruz koma yoj. 15 Y riq'uin re' xk'alajin che re Jesucristo c'o más ru-poder que chiquivach re ángeles y re nic'aj chic re can c'o chuka' poder pa quik'a'. Y xk'alajin che xukasaj quik'ij. Reje' can xe'c'ue' pa ruk'a' y xe'oc chuxe' rutzij re Jesucristo.
Man tinojij re c'o vova' chuch'ulef, xa tinojij re c'o chila' chicaj
16 Yex xixcolotaj roma re Jesucristo, mare' man jun tich'o itzel chivij yex, roma re nitaj o roma re nikum. Man jun tich'o itzel chivij roma man nichajij-ta re k'ij tak nalax re ic', y re k'ij chin uxlanen y nic'aj chic namak'ij. 17 Y ronojel re' can xe'oc-va, roma riq'uin re' xkatamaj andex rubanic re Cristo. Y ronojel re cosas re' can je rumuch'uch'il-va re Cristo re xe'c'ue' kaq'uin. Jac'a vocame, can ja chic re Jesucristo re c'o kaq'uin y man chic ndoc-ta re rumuch'uch'il. 18 Yex can c'o chic re i-premio chila' chicaj, pero man quixk'olotaj pa quik'a' vinak re ye'bin che conojel vinak can tiquibana' che manak quik'ij y tiquiya' quik'ij re ángeles. Re vinak ye'bin quire', niquibij che q'uiy cosas quitaman chiquij re man je'quitz'etelon-ta, pero xa man quire-ta. Reje' astapa' man can-ta q'uiy andex je'quitamalon, pero can niquina' che camas q'uiy quitaman. Quire' niquina' reje' roma re itzel tak rayibal c'o quiq'uin. 19 Y quire' niquiban roma man quic'uan-ta-qui' riq'uin re Jesucristo y chuka' man jec'o-ta-apo riq'uin. Roma ja re Jesucristo re c'o pa kave' konojel re kaniman chic reja'. Ja reja' nibano chaka che yojq'uiy yoj re yoj-aconak ru-cuerpo. Nuban chaka konojel che junan kavach. Nuban chaka che yojq'uiy, can ancha'l nrajo' re Dios che nakaban. Xa can ancha'l-va re ru-cuerpo jun vinak, jabal quic'uan-qui' y quitz'amalon-qui' roma re ebach'.
20 Yex can ancha'l che xixcom-yan riq'uin re Jesucristo roma reja' xcom, y mare' yex xixcom-yan chach re enseñanzas re je richin re ruch'ulef re man je tz'akat-ta. Vo xa quire' ibanon, ¿anchique roma tak ninimaj re enseñanzas re'? ¿Anchique roma tak yex niban re niquibij re vinak re xa mana-ta re katzij enseñanzas quic'uan? 21 Ancha'l niquibij chiva che man tic'am la', man titaj re', y man titz'am la jun chic la', ye'cha' chiva. 22 Ronojel re tzij quire' xa enseñanzas quichin re vinak. Roma chij re cosas re ye'tij kataman che can ja-va re Dios ya'yon can chin ye'tij. Can chin che ye'q'uis tak jec'o. Man xajan-ta natz'am, nac'am o nataj. 23 Re je'ac'ayon re enseñanzas re' nik'alajin che c'o na'oj quiq'uin y xa man quire-ta, xa man jun quitaman. Niquibij che nic'atzin nakaya' quik'ij re ángeles y nic'aj chic. Niquibij che can takabana' che manak kak'ij y takabana' cha re ka-cuerpo che nuban sufrir. Pero ronojel re' man jun otz nuc'am-pa chaka, roma man nuya-ta kachuk'a' chin che nakaya-ta can rubanic re itzel tak karayibal.
2:1 Col 4.13; Ap 1.11. 2:3 1 Co 2.6, 7. 2:7 Ef 3.17. 2:8 Cnt 2.15; Jer 29.8; Ro 16.17; Ga 4.3, 9; Ef 5.6; He 13.9. 2:9 Is 7.14; 9.6; Jn 1.14; Ro 9.5. 2:10 1 P 3.22. 2:11 Jer 4.4. 2:12 Ro 6.4. 2:13 Ef 2.5. 2:14 Ef 2.15, 16. 2:15 Gn 3.15. 2:16 Ro 14.3. 2:19 Ef 4.15, 16. 2:20 Col 3.3. 2:20 Ga 4.9. 2:21 1 Ti 4.3. 2:23 Col 2.18.