3
Mare', vo xa yex can xixc'astaj junan riq'uin re Jesucristo, can nojel tiempo tinojij re cosas re jec'o chila' chicaj, re anche' c'o-va re Jesucristo, tz'uyul pa rajquik'o' re Dios. Can ja re jec'o chila' chicaj re tinojij y mana-ta re jec'o vova' chach re ruch'ulef. Quire' nimbij chiva roma can ancha'l che xixcom-yan chach re c'aslen xic'uaj ajuer, y c'o chic ic'aslen riq'uin re Jesucristo. Can k'alaj che quire', roma jun ibanon riq'uin re Jesucristo, y chuka' jun ibanon riq'uin re Dios roma re Jesucristo. Xa roma re Jesucristo tak c'o kac'aslen. Y re' xte'k'alajin tak xtipa chic jun bey, tak junan xkoje'c'ue' riq'uin chila' chicaj. Reja' can c'o-va ruk'ij y xtic'ue' kak'ij chuka' yoj.
Xe'canaj-yan can re itzel tak rayibal
Mare' yex man chic tirayij niban re itzel tak rayibal re xa je richin re ruch'ulef, xa can tiquimisaj re itzel tak rayibal re'. Re achi'a' y re ixoki' man tiquicanola-qui' chin ye'macun. Can man titz'ilbisaj-ivi' pa mac. Man tiya' k'ij cha re itzel tak rayibal. Xa tiya' can re rayibal re'. Man chic tirayij che can-ta iviq'uin yex c'o-va ronojel cosas. Roma re ye'bano quire' can je junan quiq'uin re niquiya' quik'ij imágenes re xa vinak je'banayon-ka. Y ja etzelal qui tak re' re ye'quibanala' re vinak re man niquinimaj-ta rutzij re Dios, y mare' re Dios nuya' re castigo pa quive'. Tak rubanon can, yex can quire-va re banabal xe'ibanala' tak ic'uan re itzel c'aslen. Jac'a vocame xcanaj-yan can ronojel re'. Chuka' man chic tic'ue' ayoval pa tak ivánma, y man que'ibanala' re man ruc'amon-ta roma iyoval. Man chic tirayij niban cosas re man otz-ta chique re vinak, y man chic tibij itzel tak tzij chiquij. Man chic tibij tzij re man je otz-ta. Man chic titz'ucula' tzij. Xa xiya-yan can re itzel c'aslen xic'uaj ajuer. 10 Vocame jun c'ac'a c'aslen ic'uan. Can ja re Dios xyi'o re c'ac'a c'aslen re' chiva. Y reja' nuban cha re c'ac'a ic'aslen che niq'uiy y yixoc ancha'l reja'. Quire' nuban chiva roma nrajo' che can jabal nitamaj rach reja'. 11 Y roma c'o re c'ac'a kac'aslen, man jun nuban chaka vo xa yoj israelitas o man yoj israelitas-ta. Man jun nuban vo xa banon re circuncisión chaka o xa man banon-ta. Man jun nuban chaka vo xa c'o ba' kak'ij o xa manak kak'ij. Man jun nuban chaka vo xa yojximon pa samaj o xa yoj libre. Re nic'atzin ja che c'o re Jesucristo pa tak kánma.
12 Re Dios camas yojrajo', xojrucha' y xuch'ojersaj re kac'aslen. Mare' nic'atzin che can nojel tiempo re kánma nijoyovan. Nic'atzin che otz kana'oj quiq'uin conojel, y man takaban che c'o kak'ij, ch'o'l-ta re kánma y yojcoch'on-ta. 13 Tak c'o jun vinak c'o cosas re man otz-ta nuban chaka, takacoch'o' y takacuyu' rumac. Can ancha'l xuban re Jesucristo xucuy re kamac yoj, quire' chuka' nic'atzin che nakaban quiq'uin re nic'aj chic. Takacoch'ola-ki' y takacuyula-ki'. 14 Y re más nic'atzin ja che nakajo-ki'. Roma vo xa yojovan, can nuban chaka che junan kavach quiq'uin conojel. 15 Y can nic'atzin che re kánma can-ta otz nuna' roma kaniman chic re Dios, y ja-ta re' re nic'uan kachin. Can roma-va re' tak xojrayoj re Dios, che man-ta jun ayoval chakacojol, can-ta junan kavach quiq'uin conojel re quiniman chic re Dios. Nic'atzin chuka' che re kánma nitioxin cha re Dios roma re rubanon kaq'uin.
16 Can nic'atzin chuka' che re kánma nojnak riq'uin re ruch'abal re Jesucristo. Y ja re na'oj re pitinak riq'uin re Dios jare' re takacusaj chin ye'katijoj re kachibil, y reje' ja chuka' na'oj re' tiquicusaj chin yojquitijoj yoj, y cada jun chaka yoj takacukubula' kac'o'x chakavach-ka yoj. Y takabixaj rube' re Ajaf roma re kánma nrajo' nitioxin. Que'kabixaj salmos, himnos y nic'aj chic bix re ya'lax pa tak kánma roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin. 17 Ronojel re nakaban, takabana' pa rube' re Ajaf Jesús. Y ronojel re nakabij, takabij pa rube' reja'. Y nojel tiempo kojtioxin cha re Karta' Dios. Xaxe roma re Jesús tak yojtiquir yojtioxin cha re Dios.
Re banabal otz che nuban jun rajc'ual chic re Dios
18 Yex ixoki', tinimaj quitzij re ivchijlal, roma ja quire' otz che niban roma iniman chic re Ajaf. 19 Y yex achi'a', que'ijo' re ivxiylal, y man tibanala' ayoval quiq'uin, xa can otz ina'oj tibana' quiq'uin. 20 Yex ac'ola', nojel tiempo tinimaj quitzij re ite-irta', roma jare' re nika chach re Ajaf che niban. 21 Y yex te'ej-tata'aj, man tiyac quiyoval re ivajc'ual. Y vo xa can nak'ax rue' niban chique man otz-ta, mare' nisatz quic'o'x y man niquivel-ta andex niquiban. 22 Yex re yix mozos, can nojel tiempo tinimaj quitzij re i-patrón. Man tiban che xaxe tak jec'o-apo re i-patrón iviq'uin jare' tak camas yixsamaj, xaxe chin che quixnimax y nibex chiva che yix utzulaj tak mozos. Nic'atzin che riq'uin ronojel ivánma tibana' re quisamaj, roma re Dios can yixrutz'at-pa chila' chicaj. 23 Xabanchique cosa re yixtajin chubanic, can riq'uin ronojel ivánma tibana'. Can ancha'l che ja re rusamaj re Ajaf Jesucristo re yixtajin chubanic, can tibana' che can ancha'l che xa man richin-ta jun vinak re samaj niban. 24 Y re Ajaf Jesucristo xtuya' re herencia chiva roma ja reja' re nisamajij. Y ja reja' re katzij i-Patrón, mare' can xtic'ul rajal-ruq'uixel riq'uin reja' chila' chicaj, y re' ja re herencia re rusujun chiva. 25 Jac'a re ye'bano etzelal, can xtiquic'ul rajal roma re etzelal niquiban. Roma re Dios mana-ta re vinak re c'o o manak ruk'ij re nutz'at, re nutz'at reja' ja re kabanabal.
3:1 Ro 6.4, 5; Ef 2.6. 3:3 Ga 2.20. 3:4 1 Ti 6.14; 1 Jn 3.2. 3:5 Ef 5.3, 5. 3:5 Ro 8.13. 3:6 Ef 5.6. 3:8 Stg 1.21. 3:9 Is 63.8; Jer 9.3, 5. 3:10 Ef 2.10. 3:11 Ga 3.28; Ef 1.23. 3:12 1 P 1.2. 3:12 Fil 2.1. 3:12 Ga 5.22. 3:13 Ef 4.2, 32. 3:14 Ro 13.8. 3:15 Sal 29.11; Is 26.3; Jn 14.27; Ro 14.17; 1 Co 7.15; Fil 4.7. 3:15 2 Co 5.19-21; Ef 2.16. 3:16 2 Ti 3.15-17. 3:16 Jer 15.16. 3:16 Ef 5.19. 3:17 1 Co 10.31. 3:17 Ro 1.8. 3:18 Ef 5.22–6.9. 3:19 Ef 5.25, 28, 33. 3:20 Ef 6.1. 3:21 Ef 6.4. 3:22 Ef 6.5, 6. 3:23 Ef 6.7. 3:24 Ef 6.8. 3:25 Ef 6.9.