10
Re ley re ruyi'on can re Dios cha re Moisés, mana-ta re' re utzil re camas otz re sujun roma re Dios. Roma re ley chin re Moisés xa rumuch'uch'il re utzil re rusujun re Dios. Y mare' re chicop re xe'suj cha re Dios ronojel juna', man xe'tiquir-ta xquiban chique re vinak che jumul xel re quimac tak reje' xe'jelon-apo riq'uin re Dios. Xe-ta can xch'ojch'ojer re cánma coma re chicop re xe'quisuj, man-ta ye'quisuj chic jun bey, roma can-ta niquina' che man jun chic quimac chach re Dios. Pero xa ronojel juna' ye'quisuj, y riq'uin re' ne'ka chiquic'o'x che re mac man elinak-ta-a quiq'uin. Roma re quiq'uiq'uel re toros y re achija' tak cabras man ye'tiquir-ta niquilisaj re quimac.
Mare' tak re Cristo xpa vova' chach re ruch'ulef, xubij cha re Dios:
Rat man chic najo-ta che ye'suj re chicop y re ofrendas chavach,
mare' tak xinatak-pa yen, chin che ja yen re ninsuj-vi'.
Y rat xaya' nu-cuerpo ancha'l chin re vinak.
Re chicop re ye'parox chavach can man chic yaqui'cot-ta riq'uin,
quire' chuka' re chicop re ye'suj chava roma re quimac re vinak.
Mare' ximbij: Ajaf Dios, yen ximpa chin nimban re najo' rat,
can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can chuij chupan re vuj baton ruchi'.
Quire' xubij re Jesucristo.
Ancha'l xkabij-yan-ka, che re Cristo xubij cha re Dios: Rat can man chic najo-ta che ye'suj re chicop y re ofrendas chavach, can man chic yaqui'cot-ta riq'uin re chicop re ye'parox chavach. Y quire' chuka' re chicop re ye'suj chava roma re quimac re vinak. Quire' xubij re Jesucristo. Y re chicop re ye'suj cha re Dios can ja quire' nubij chupan re ley re yi'on cha re Moisés. Y xubij chuka' re Jesucristo: Ajaf Dios, yen ximpa chin nimban re najo' rat. Y roma xpa re Jesucristo, mare' xq'uis re nabey trato. Y pa ruq'uixel re nabey trato, xc'ue' can re jun c'ac'a trato. 10 Re nrajo' re Dios ja che xcom re Jesucristo cho cruz, xujach re ruc'aslen koma yoj chin che nich'ojch'ojer re kánma. Y xa jun bey xuban quire'.
11 Re sacerdotes k'ij-k'ij ye'quisuj chicop cha re Dios, roma re quimac re vinak. Pero re niquiban man nitiquir-ta nulisaj-a re quimac re vinak. 12 Jac'a re Jesucristo xa jun bey xusuj-ri' chin xcom, y jare' tak jumul xcuyutaj re kamac. Y c'are' xbetz'uye' pa rajquik'a' re Dios chila' chicaj. 13 Y chila' c'o-va, ruyaben re k'ij chin ye'jach pa ruk'a' conojel re ye'tzelan richin. 14 Y man chic xticom-ta, reja' xaxe jun bey xcom, y riq'uin re' xuban chaka che jumul manak kamac ndel chach re Dios. Quire' xuban chaka yoj re xkanimaj chin nich'ojch'ojer re kánma. 15 Quire' nimbij yen y ja chuka' quire' nubij re Espíritu Santo chaka, roma xubij:
16 Che can xtapon-va re k'ij tak xtimban jun c'ac'a trato quiq'uin re vinak.
Can xtinya' re nu-ley pa tak cánma,
y chuka' can xtintz'ibaj pa quijalom, nicha' re Ajaf.
17 Y xubij chuka':
Xtincuy re quimac y man xte'ka-ta chic chinuc'o'x re itzel tak quibanabal.
Quire' rubin re Dios y jare' nubij re Espíritu Santo.
18 Y mare' can nik'alajin che man jun chic ndoc-va che ye'kasuj chicop cha re Dios chin nicuyutaj re kamac. Re kamac xa xcuyutaj-yan.
19 Hermanos, re Jesús xcom y xbiyin ruq'uiq'uel katzij yoj, y mare' man nakaxibij-ta-ki' yojelon-apo riq'uin re Dios. 20 Tak re Jesús xcom cho cruz, xujak jun c'ac'a bey chakavach, y re bey re' ja re bey chin c'aslen. Y tak reja' xcom, re utzulaj tziak re anchok cha tason-va rupan re rachoch re Dios xel ca'e' y riq'uin re' xjakataj ruchi' re lugar nibex Santísimo cha. Y re' xusekresaj chakavach che vocame c'o modo yojoc-apo riq'uin re Dios y man jun nik'ato kachin. 21 Y re Jesús jare' re Namalaj Sacerdote re c'o pa kave' yoj re yoj rajc'ual chic re Dios. 22 Mare' yoj re kaniman chic man-ta riq'uin ca'e' kánma yojelon-apo riq'uin re Dios, yoj can-ta riq'uin ronojel kánma yojelon-apo riq'uin. Yojelon-ta-apo riq'uin re Dios, riq'uin jun kánma ch'ajch'oj re manak chic etzelal ruc'uan, y can-ta ch'ajon chic re kac'aslen riq'uin re ch'ajch'oj ya'. 23 Y yoj re yojbin chique re vinak che kayaben re namalaj utzil re xtuya' re Dios pa kave', man c'a takaya' can re anchique kayaben. Y man c'a takayabej riq'uin ca'e' kánma. Roma ja re Dios re xbin che xtuya' re namalaj utzil pa kave', y reja' can xtuban-va cumplir. 24 Y takacanoj andex rubanic nakaban cada jun chin nakatola-ki', chin nakatamaj yojovan más, y chuka' chin che más-ta nakarayij nakaban re otz tak cosas. 25 Roma jec'o re man niquijo-ta chic ye'bapon iviq'uin tak nimol-ivi' pa rube' re Dios. Jac'a yex man tiban quire'. Xa can nic'atzin che nimol-ivi', chin nicukubala' ic'o'x chivach-ka yex mismo. Y jare' re más nic'atzin roma itaman che napon-yan re k'ij tak xtipa chic jun bey re Ajaf.
Re runiman chic re Dios can c'ayef nubau cha vo xa nunim chic-ri' jun bey chupan re mac
26 Roma re vinak re je'atamayon chic re andex re' re katzij ch'abal y quic'ulun chic pa tak cánma, y man riq'uin re' reje' c'a ye'macun y can man niquiya-ta can rubanic re mac, can man jun chic c'a re xticom-ta pa qui-cuenta chin ye'rucol chupan re quimac. 27 Xaxe chic c'a niquiyabej tak re Dios xtuya' re namalaj castigo pa quive', y re castigo re', ja chupan re k'ak' re anche' xque'beka-va re ye'tzelan richin re Dios. 28 Ancha'l niban cha jun vinak tak c'o je ca'e' o je oxe' xe'tz'eto richin che xmacun y niquibij che re jun vinak re' man nunimaj-ta re ley chin re Moisés, can man nijoyovax-ta rach, xa can niquimisas-va. 29 Y vo xa ja quire' niban chique re vinak re man niquiban-ta re nubij re ley chin re Moisés, c'alapa' chique re vinak re ye'k'ayisan re Ruc'ajol re Dios y niquiban che manak rajkalen re ruq'uiq'uel, che man-ta xtika jun namalaj castigo pa quive', roma xa ja quic' re' re xch'ojersan re quic'aslen. Y ja chuka' re quic' re' re xbano che xc'achoj re c'ac'a trato re xuban re Dios kaq'uin yoj re yoj vinak. Y re vinak re' can niquik'ayisaj chuka' re Espíritu Santo re niyi'o utzil pa kave'. 30 Y yoj kataman che re Ajaf rubin che pa ruk'a' reja' c'o-va re castigo, y nuya' rajal chique re vinak re ye'macun. Y chuka' chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Ajaf xtuban juzgar pa quive' re je richin reja'. Quire' nubij re tz'iban can. 31 Takaxibij-ki' chach re Dios. Roma vo xa yojka pa ruk'a' re c'aslic Dios, camas c'ayef re xtuban chaka.
32 Te'ka c'a chi'c'o'x tak c'a ba' tisekresas-va re ic'aslen che'. Camas tijoj-pokonal xik'asaj re tiempo re'. Pero can xicoch'-va. 33 Jec'o chiva yex re xquicoch' ronojel re etzelal re xban y re xbex chique, y tak quire' xban chiva, can chiquivach re vinak. Jec'o chiva yex re xquitaj chuka' pokan rutzij re tijoj-pokonal re niquik'asaj re nic'aj chic. 34 Xijoyovaj quivach re vinak re jec'o pa cárcel, reje' jec'o pa cárcel rutzij rube' re Dios. Y tak xmoj ronojel cosas re c'o iviq'uin, xa xixqui'cot. Roma itaman che chila' chicaj c'o-va re ibiyomal, y re biyomal re' más otz que chach re biyomal c'o vova' chach re ruch'ulef y chuka' man jun xtilisan chivach. 35 Mare' can otz che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Man c'a tiya' can. Roma can c'o-va jun namalaj rajal-ruq'uixel nuya' chiva. 36 Y can nic'atzin c'a che yixcoch'on, y roma yixcoch'on, xa riq'uin re' can niban re nurayij re Dios y xtic'ul chuka' re utzil re rusujun chiva. 37 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij:
Re Jun re bin che nipa, can xte'ka-va,
roma nakaj chic c'o-va che nipa.
38 Re vinak re choj chic quic'aslen, can xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta, roma quibanon confiar-qui' riq'uin re Dios.
Pero vo xa xque'tzolaj chic jun bey re anche' je'elinak-va-pa, re Dios man xtiqui'cot-ta ránma quiq'uin.
Quire' nubij re Dios.
39 Jac'a yoj man yoj ancha'l-ta re ye'tzolaj chic jun bey re anche' je'elinak-va-pa, roma re quire' ye'bano, pa castigo ye'beka-va. Jac'a yoj, yoj junan quiq'uin re quiyi'on cánma cha re Dios chin ye'colotaj.
10:3 Lv 16.21; He 9.7. 10:4 Mi 6.6. 10:5 Sal 40.6. 10:10 Jn 19.34. 10:10 Zac 13.1; Jn 17.19; He 13.12. 10:11 Nm 28.3; He 7.27. 10:12 Col 3.1; He 1.3. 10:13 Sal 110.1; Hch 2.35; 1 Co 15.25; He 1.13. 10:14 He 10.1, 10. 10:15 2 P 1.21. 10:16 Jer 31.33. 10:19 Ro 5.2; He 4.16. 10:21 1 Ti 3.15. 10:22 Stg 1.6. 10:23 1 Co 1.9. 10:25 Hch 2.42. 10:25 Ro 13.11; 2 P 3.9. 10:26 Nm 15.30; 2 P 2.20. 10:27 Ez 36.5. 10:28 Dt 17.2, 6. 10:29 1 Co 11.29. 10:29 Mt 12.31. 10:30 Dt 32.35; Sal 94.1; Dt 32.26; Sal 50.4; 96.13. 10:31 Is 33.14; Lc 12.5; 21.11. 10:32 Ga 3.4. 10:34 Hch 5.41. 10:34 Mt 5.12. 10:36 Lc 21.19. 10:36 Col 3.24. 10:37 He 2.3, 4. 10:38 Ro 1.17.