5
Re Jesús nuc'achojsaj jun ache siquirnak ru-cuerpo pa Betesda
Y tak banatajnak chic ronojel re', jare' tak ne'ka-yan jun kanamak'ij yoj re yoj israelitas, y mare' tak re Jesús xba-a pa tenemit Jerusalén. Chire' pa tenemit Jerusalén, chunakaj-apo re puerta re rubini'an Puerta de las Ovejas, c'o jun ya' chin ye'ratin chupan. Y chire' chuchi' re ya' c'o vo'o' corredor. Y yoj re yoj israelitas nakabij Betesda cha re lugar re'. Y chire' chach re corredor camas je q'uiy yava'i' je'cotz'al. Jec'o je moyi', jec'o cojos y jec'o je siquirnak. Y jec'o re jun-va chic che yabil ndoc chique. Y conojel re yava'i' re', can quiyaben che nisilom-pa re ya'. Roma re ya' re' can c'o-va k'ij tak nisilos can roma jun ángel re nika-pa chila' chicaj riq'uin re Dios. Y jac'a re yava' re nika-ka nabey chupan re ya' tak silon chic, ja yava' re' re nic'achoj. Y xabanchique yabil ndoc cha, nic'achoj-a. Y chire' chuchi' re ya' c'o c'a jun ache treinta y ocho juna' tutz'am-va yabil. Y jun k'ij tak re Jesús nak'ax chire', xutz'at re ache cotz'al chire'. Y reja' can rutaman-va che re ache re' q'uiy juna' re tuc'alvachij-va quire'. Y c'are' reja' xuc'utuj cha re ache re': ¿Najo' yac'achoj?
Y re yava' re' xubij cha re Jesús: Tak nisilom-pa la ya', man jun nibano utzil chua che yinruto-ta chin yinapon-apo c'a chupan. Mare', astapa' nintaj nuk'ij che yimba-ta-apo, c'amaje-na quinapon tak ja-yan jun chic napon nabey chinoch, xcha' cha re Jesús.
Y re Jesús xubij cha re ache: Cayacataj, tac'uaj-a la a-camilla y cabiyin.
Can xe xubij quire' re Jesús cha re yava', can jare' xc'achoj cha re ruyabil. Xuc'uaj-a re ru-camilla y can ja xbiyin-a. Pero re k'ij re', k'ij chin uxlanen. 10 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha re ache re xc'achojsas cha re ruyabil: Vocame k'ij chin uxlanen, xajan che rat ac'uan-a la a-camilla, quire' nubij re ka-ley.
11 Pero reja' xubij chique re achi'a': Re xc'achojsan vichin xubij chua: Tac'ola-a la a-camilla y cabiyin.
12 Y re achi'a' re' xquic'utuj cha re ache: ¿Anchique re xbin chava che tac'ola' re a-camilla y cabiyin? xe'cha' cha.
13 Pero re ache re xc'achojsas, man rutaman-ta anchique re xc'achojsan cha re ruyabil, roma re Jesús xa man xc'ue-ta-ka chire' chiquicojol re vinak. Reja' xa xba. 14 C'are' re Jesús xuvel chic re ache re' pa rachoch re Dios, y xubij cha: Vocame yat otz chic. Man chic camacun, chin quire' man tika jun cosa más c'ayef chavij, xcha' cha.
15 Y re ache xtzolaj, y xapon quiq'uin re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, y xubij chique: Re xc'achojsan vichin, ja re Jesús. 16 Mare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xe'yacataj chij re Jesús, y niquinojela' andex niquiban chin niquiquimisaj, roma re Jesús c'o milagros ye'rubanala' chupan re k'ij chin uxlanen. 17 Pero re Jesús xubij: Re Nata' Dios can nisamaj-va re k'ij re', y quire' chuka' yen, yinsamaj.
18 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, más xquinojij andex niquiban chin niquiquimisaj re Jesús, roma chiquivach reje', xajan re ye'rubanala' chupan re k'ij chin uxlanen. Y chuka' man xe-ta roma re', xa roma chuka' re Jesús nubij Rutota' cha re Dios, roma chiquivach reje', re Jesús can nuban che reja' junan riq'uin re Dios.
Re Jesucristo nubij che c'o ru-poder re Dios riq'uin
19 Y jare' tak re Jesús xubij: Can katzij re nimbij chiva, che yen re Ruc'ajol re Dios can man nimban-ta re samaj riq'uin nuna'oj yen, xa nic'atzin che ninyabej-na re nubij re Nata'. Roma ja re samaj re nrajo' reja', jare' re nimban yen. 20 Y roma re Nata' Dios camas yinrajo' yen re Ruc'ajol, mare' tak reja' nuc'ut chinoch ronojel re rusamaj reja'. Y chakavach-apo c'o samaj más je nima'k re xtuc'ut chinoch. Y tak xtimban re samaj re', yex can xtisatz ic'o'x tak xtitz'at. 21 Y can ancha'l nuban re Nata' Dios tak nuya' quic'aslen re je quiminak y ye'ruyac-pa, can quire' chuka' nimban yen. Yen can ninya' chuka' quic'aslen re ye'njo'. 22 Re Nata' Dios, pa nuk'a' chuka' yen re Ruc'ajol rujachon-va re poder chin xtimban juzgar y mana-ta reja' re xtibano. 23 Chin quire', coma conojel yen xtinc'ul chuka' nuk'ij ancha'l re nuc'ul re Nata' Dios. Roma anchique vinak re man xtiyi'o-ta nuk'ij yen re Ruc'ajol re Dios, man nuya-ta chuka' ruk'ij re Nata', re takayom-pa vichin.
24 Roma can katzij-va nimbij chiva, che re nic'axan re nuch'abal y nunimaj re takayom-pa vichin, nuvel ruc'aslen re man niq'uis-ta. Y man xtapon-ta chupan re lugar re anche' camas tijoj-pokonal, roma colotajnak chic chach re camic, chin xk'ax-apo chupan re c'aslen re'. 25 Y can katzij nimbij chiva, che c'o jun k'ij re yaben y ja re xbeka-yan, che re je quiminak xtiquic'axaj re nuch'abal yen re Ruc'ajol re Dios. Y jac'a re xquinquic'axaj y xquinquinimaj, xtiquivel quic'aslen. 26 Roma re Dios ruyi'on k'ij chua chin che ninya' c'aslen, ancha'l nuban reja'. 27 Y chuka' ruyi'on autoridad chua chin nimban juzgar, roma reja' rutaman che ja yen re xinalax chi'icojol. 28 Y chuka' man tinojij che re ximbij-yan-ka chiva, xe-oc re' re yintiquir nimban, man quire-ta. Roma can xtapon re k'ij che re je quiminak chic-a tiene que xtiquic'axaj re nuch'abal. 29 Y jac'a re xe'c'uan jun c'aslen otz chach re Dios, xque'beyacataj-pa chin xtiquivel quic'aslen re man niq'uis-ta. Y re xquic'uaj jun itzel c'aslen chach re Dios, xque'beyacataj-pa chin xque'beka pa tijoj-pokonal.
Re Jesucristo nik'alajin che ja re Dios takayom-pa richin
30 Yen can man nimban-ta re samaj riq'uin re nuna'oj, roma xa can ancha'l re bim-pa chua, can quire' chuka' nimban juzgar. Tak nimban juzgar, can pa rubiyal-va, roma mana-ta re ninrayij yen re nimban, xa can ja re nurayij re Nata' Dios re takayom-pa vichin, jare' re nimban. 31 Y xe-ta nayon yen otz yinch'o-ka chuij, can otz che nibex chua che man katzij-ta re nimbij-ka chuij yen. 32 Pero c'o chic Jun re otz nich'o chuij. Y re nubij reja' chuij yen, can katzij-va. 33 Y yex can xitak ruc'utuxic cha re Juan Bautista chij re Cristo, y reja' xubij-pa re katzij chiva. 34 Yen ninataj-apo re' chiva, chin che yex yininimaj y yixcolotaj. Roma c'o chic Jun re más nem ruk'ij re niyi'o testigo chuij, que chach re Juan Bautista o sea jun chic vinak. 35 Y re Juan Bautista can xuya' re sakil chiva. Can xuban-va ancha'l nuban jun antorcha tak nic'at, nusekresaj re anche' nic'ue-va.
Y yex xirayij y xixqui'cot riq'uin re sakil re', jun ca'e-oxe' k'ij. 36 Y roma re xusekresaj re Juan chuij, can otz-va che yininimaj. Pero más nic'atzin che yininimaj, roma ronojel re milagros re ye'mban yen chivach, jare' re nisekresan che ja re Nata' Dios re takayom-pa vichin. Y ja reja' re biyom-pa chua che nimban ronojel re'. 37 Y chuka' re Nata' Dios re xintako-pa, otz nich'o chuij. Y yex man jun bey ic'axan-ta andex nuban nich'o, y man jun bey chuka' itz'eton-ta rach. 38 Y re ruch'abal reja' camanak-va pa tak ivánma, roma yex xa man yininimaj-ta yen re xintak-pa chi'icojol. 39 Can tinic'oj jabal re ruch'abal re Dios re tz'iban can, roma can itaman che chupan re' nivel-va re c'aslen re man niq'uis-ta. Y re ruch'abal re Dios jac'a chuij yen nich'o-va. 40 Jac'a yex man nijo-ta niban confiar-ivi' viq'uin, chin quire' nivel-ta re ic'aslen re man niq'uis-ta.
41 Y ronojel re ximbij-ka chiva, man roma-ta che yen ninjo' niya' nuk'ij coma re vinak. 42 Yen can ntaman ivach, mare' ntaman che xa man nijo-ta re Dios pa tak ivánma. 43 Roma yen can pa rube' re Nata' Dios yimpitinak-va y xa man xinic'ul-ta. Pero xe-ta c'o jun re nipa pa rube' reja' mismo, jare' sí can chiyixnojel yixba chuc'ulic y ninimaj. 44 Yex xa man nicanoj-ta ik'ij riq'uin re katzij Dios, xa ja quiq'uin re vinak nicanola-va ik'ij, mare' manak modo xquininimaj yen. 45 Y man tinojij pa tak ivánma che ja yen re xquinsujun chivij chach re Nata' Dios. Re xtisujun ivichin chach re Dios ja re Moisés roma mana-ta re yixtajin chubanic, y nibij che can c'o i-esperanza riq'uin re ru-ley. 46 Roma xe-ta can katzij che yex ninimaj re je'rutz'iban can re Moisés, can yininimaj-ta chuka' yen, roma re je'rutz'iban can reja' can chuij-va yen ye'ch'o-va. 47 Y vo xa man ninimaj-ta re je'tz'iban can roma re Moisés, c'alapa' c'a re ch'abal re nc'amom-pa yen chiva, re xtinimaj-ta, xcha' re Jesús.
5:2 Neh 3.1. 5:8 Mt 9.6; Mr 2.11; Lc 5.24. 5:9 Jn 9.14. 5:10 Ex 20.10. 5:10 Mt 12.2; Mr 2.24; 3.4; Lc 6.2. 5:14 Jn 8.11. 5:18 Zac 13.7. 5:18 Jn 10.30. 5:19 Jn 8.28. 5:20 Mt 3.17; Jn 3.35. 5:21 Ro 4.17; 8.11; Ef 2.5; Col 2.13. 5:22 Hch 17.31. 5:23 1 Jn 2.23. 5:24 1 Jn 3.14. 5:26 Ef 2.1, 5. 5:27 Hch 10.42; 17.31. 5:29 1 Ts 4.16. 5:29 Dn 12.2. 5:31 Jn 8.54. 5:32 Jn 5.37. 5:35 Mt 21.26. 5:35 2 P 1.19. 5:35 Mt 13.20, 21. 5:36 Jn 15.24. 5:37 Mt 3.17; 17.5; 1 Jn 5.9. 5:37 Jn 1.18. 5:39 Lc 16.29. 5:39 Dt 18.15; Lc 24.27, 44. 5:40 Jn 1.11. 5:46 Gn 3.15; 12.3; 18.18; Hch 26.22, 23. 5:47 Lc 16.29, 31.