6
Tak re Jesús xe'rutzuk je vo'o' mil achi'a'
Y tak xe'banataj-yan ronojel re', re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojba c'a juc'an chic-apo ruchi' re lago rubini'an Galilea, y chuka' nibex Tiberias cha. Camas je q'uiy vinak re xe'tzake-a chij, roma re vinak re' quitz'eton chic re milagros re ye'rubanala' chique re yava'i', milagros re nisekresan che can ja-va re Dios takayom-pa richin. Re Jesús y yoj re yoj ru-discípulos xojote-a pa rue' jun loma, y chire' xtz'uye-va-ka reja' chakacojol. Y nakaj chic c'o-va re pascua, re kanamak'ij yoj re yoj israelitas. Y tak re Jesús xtzu'un-ka, xutz'at che camas je q'uiy vinak re je'tzakatal chij. Mare' reja' xubij cha re Felipe re jun ru-discípulo: ¿Anche' xtakalok'o-va-pa vay chin che ye'katzuk conojel re vinak re'?
Quire' xubij re Jesús cha re ru-discípulo, chin che nutamaj andex nunojij reja', vo xa ne'ka chuc'o'x che re Jesús ronojel nitiquir nuban. Pero re Jesús rutaman chic andex nuban chin ye'rutzuk re vinak re'. Y re Felipe xubij cha re Jesús: Xe-ta nakalok' ca'e' ciento denarios vay, man xque'ruban-ta. Can man xtel-ta-apo chiquivach, astapa' ba-oc re nakaya' chique.
C'are' jun chaka yoj re yoj ru-discípulos, re rubini'an Andrés ruch'alal re Simón Pedro, xubij: Vova' c'o jun ala' re c'o vo'o' vay riq'uin, banon che cebada y ca'e' car. ¿Pero xaxe-ta-oc re' re xtakaya-apo chiquivach conojel re vinak re'? xcha' re Andrés.
10 C'are' re Jesús xubij: Tibij chique la vinak che que'tz'uye'.
Y re lugar re' otz chin ye'tz'uye', roma q'uiy sabana c'o. Conojel re vinak quimalon-qui' chire' xe'tz'uye'. Je vo'o' mil la'k xaxe re achi'a'. 11 Re Jesús xe'ruli'ej re vo'o' vay re' y xutioxij cha re Dios. C'are' xujachala-a chaka yoj re yoj ru-discípulos chin che nakajach chiquivach re vinak re je'tz'uyul. Y re Jesús can quire' chuka' xuban cha re ca'e' car. Re vinak can xquic'ul re jenipa' vay y car re xquijo'. 12 Y tak je'viynak chic jabal re vinak re', re Jesús xubij chaka yoj re yoj ru-discípulos: Timola-pa ronojel vay y car re man xquiq'uis-ta, roma man ninjo-ta che nitz'elas can.
13 Y xbakamola-pa re man xquiq'uis-ta re vinak y doce chacach che nojel re xkamol. Ja nojel re' xmolotaj can cha re car y re vo'o' vay banon che cebada. 14 Y re vinak re', tak quitz'eton chic re milagro re xuban re Jesús, re nisekresan che can ja re Dios re takayom-pa richin, reje' xquibij: Can katzij-va che ja ache re' re jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, y q'uiy-yan tiempo yaben che nipa chach re ruch'ulef, xe'cha'.
15 Y re Jesús xunabej che re vinak xque'pa chuc'amic chin che niquiban qui-Rey cha y astapa' man nrajo-ta reja', mare' rion xtzolaj pa rue' re loma.
Tak re Jesús xbiyin charakan pa rue' re lago rubini'an Galilea
16 Y tak xkatz'at che xk'ak'ij-ka, yoj re yoj ru-discípulos re Jesús xojtzolaj-ka chuchi' re lago. 17 Yoj xojoc-a pa jun canoa y xkatz'am-a bey chin che xojba pa tenemit Capernaum, re c'o c'a juc'an chic-apo ruchi' re lago. Camas chic k'oko'm y re Jesús man aponak-ta kaq'uin. 18 Y jare' tak xbetiquir-pa jun namalaj cak'ik' pa rue' re lago, jun cak'ik' re camas ruchuk'a'. Y mare' re ya' camas nisilon. 19 Y tak xojbiyin-yan jun vo'o' o vaki' kilómetros, xkatz'at re Jesús pitinak charakan pa rue' re lago y ne'copej-pa kaq'uin. Y yoj camas xkaxibij-ki'. 20 Pero re Jesús xubij chaka: Man tixibij-ivi'. Ja yen re Jesús, xcha' reja'.
21 Y tak re Jesús xubij quire', otz xkana-ka y yojqui'cot xkac'ul-apo re Jesús chupan re canoa. Y can jare' tak xojapon chupan re lugar re anche' tiene que yojapon-va.
Re vinak xe'ba chucanoxic re Jesús
22 Pa ruca'n k'ij, re vinak re c'a xe'c'ue-na can juc'an-apo ruchi' re lago, can quitaman che xaxe yoj re yoj ru-discípulos re Jesús re xojtzolaj chupan re jun canoa re c'o chire'. Pero re Jesús c'a xc'ue-na can. 23 Re k'ij re', jec'o canoas re je'pitinak pa tenemit Tiberias y xe'bapon chunakaj re lugar anche' tak re Ajaf Jesús xutioxij cha re Dios, roma re vay chin xe'rutzuk re vinak. 24 Y re vinak re', roma xquitz'at che re Jesús xa man c'o-ta chic chire' y yoj re yoj ru-discípulos xa xojtzolaj-yan, reje' chuka' xe'oc-a pa tak canoas y xe'ba pa Capernaum chucanoxic re Jesús.
Re Jesús jare' re c'aslen re man niq'uis-ta
25 Tak re vinak re' xbequivila' re Jesús juc'an chic-apo ruchi' re lago, xquibij cha: ¿Jampa' cateka-va vova' y anchok chupan xapo-va?
26 Pero re Jesús xubij chique re vinak re': Katzij nimbij chiva, che yex yinicanoj xaxe roma xivel ivay viq'uin y jabal xnoj ipan, y man roma-ta che xitz'at re milagros re nisekresan che yen can ja-va re Dios re takayom-pa vichin. 27 Can quixsamaj, pero man chin-ta che nich'ac re vay re xa niq'uis. Xa can quixsamaj chin nich'ac re vay re c'o nojel tiempo y nuya' ic'aslen re man niq'uis-ta. Ja vay re' re xtinya' chiva yen re xinalax chi'icojol, roma ja yen re xinrutak-pa re Nata' Dios, chin nimban re samaj re', y can xuban che xk'alajin che ja reja' re xtako-pa vichin, xcha'.
28 Y re vinak re' xquibij cha re Jesús: ¿Andex re nika chach re Dios che nakaban?
29 Y re Jesús xubij chique: Re nika chach re Dios che yex niban, ja re quininimaj yen re xintak-pa roma reja'.
30 Y re vinak xquibij cha re Jesús: ¿Andex che señal yatiquir naban? Tabana' jun milagro, chin quire' nakatz'at y yatkanimaj. 31 Roma re kavinak xe'c'ue' ajuer can, tak xe'k'ax chupan re jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, jac'a vay re xubini'aj maná re xuya' re Moisés chique chin xquitaj. Can ancha'l-va re nubij re ruch'abal re Dios re tz'iban can: Vay re pitinak chila' chicaj re xuya' chique chin xquitaj. Y rat ¿yatiquir como naban ancha'l xuban re Moisés?
32 Y re Jesús xubij chique: Tic'axaj jabal re xtimbij chiva: Re vay re xka-pa chila' chicaj, mana-ta re Moisés xyi'o. Xa ja re Nata' Dios re xyi'o y ja chuka' reja' re niyi'o chiva re katzij vay chin chila' chicaj. 33 Roma re vay chin re Dios, ja re Jun re pitinak chila' chicaj. Y jare' re c'amayom-pa c'aslen chique re vinak, xcha' chique.
34 Tak xquic'axaj quire' re vinak, xquibij cha re Jesús: Nojel tiempo taya' re vay re' chaka, rat Maestro, xe'cha'.
35 Y re Jesús xubij chique: Ja yen re vay re niyi'o c'aslen. Re xtiniman vichin, man chic xtich'umun-ta rupan, roma ja yen re yinoc ruay y ninlisaj-a re ruch'umunic rupan. Y chuka' re xtuban confiar-ri' viq'uin, man xtichake'j-ta chic ruchi', roma ja yen re yinoc ruya'. 36 Pero ancha'l nbin chiva, che yex man yininimaj-ta astapa' can xic'axaj y xitz'at re samaj re ximban. 37 Conojel re xque'pa chinucanoxic, ye'nc'ul, y man jun bey xque'ntzelaj-ta-a. Roma jare' re je'rucha'on chic re Nata'. 38 Roma yen re xinka-pa chila' chicaj man nusamaj-ta yen re nc'amom-pa. Yen xinka-pa chila' chicaj chubanic re samaj re nurayij re takayom-pa vichin. 39 Y re samaj rubim-pa re Nata' Dios re takayom-pa vichin, ja che conojel re je'rucha'on reja', re ye'canon vichin yen, man-ta c'a xque'satz can, y pa ruq'uisibal k'ij xque'nc'asoj-a chiquicojol re anama'i'. 40 Re samaj re bim-pa chuka' chua roma re Nata', re takayom-pa vichin, ja che conojel re ye'tz'eto re nusamaj y yinquinimaj, tic'ue' c'a quic'aslen re man niq'uis-ta, y ye'nc'asoj-a chiquicojol re anama'i' re pa ruq'uisibal k'ij, xcha' re Jesús.
41 Jac'a re kavinak israelitas xe'xibixot-ka chij re Jesús, roma reja' xubij: Ja yen re vay re kejnak-pa chila' chicaj. 42 Y xquibij: Pero jare' re Jesús re ruc'ajol re José, roma re rute-rutota' yoj kataman quivach. ¿Anchique roma nubij chaka che reja' kejnak-pa chila' chicaj riq'uin re Dios? ye'cha'.
43 Pero re Jesús xubij chique: Man quixibixot-pa chuij. 44 Roma re Nata' Dios re takayom-pa vichin, ja reja' re samajenak chic pa tak cánma re xque'niman vichin. Y yen can xtimban chique re ye'niman vichin che xque'c'astaj-a chiquicojol re anama'i' re pa ruq'uisibal k'ij. 45 Y can tz'iban-va can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, che conojel c'o xtic'ut chiquivach roma re Dios. Y re anchique nuc'axaj re ruch'abal re Nata' Dios y nutamaj, can xtipa chinucanoxic yen.
46 Pero man roma-ta che c'o jun vinak re tz'eteyon rach re Dios. Xaxe yen re yimpitinak chila' chicaj riq'uin reja' re yintz'eteyon rach. 47 Tic'axaj-na-pa' jabal re xtimbij chiva: Re niniman vichin, can c'o-va ruc'aslen chin jumul. 48 Re vay re niyi'o c'aslen, ja yen. 49 Roma re vay re xubini'aj maná, re xquitaj re ivinak xe'c'ue' ajuer can, re xe'k'ax chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, man xtiquir-ta xuban chique che xc'ue-ta quic'aslen chin jumul. 50 Jac'a re katzij vay re kejnak-pa chila' chicaj, nuban chique re ye'tijo richin che man xque'bapon-ta chupan re camic chin jumul. 51 Ja yen re vay re niyi'o c'aslen, re xka-pa chila' chicaj. Re xque'tijo re vay re', xque'c'ase' nojel tiempo. Re vay re xtinya' yen chique can ja re nu-cuerpo. Can xtapon-va pa camic chin nuc'am-pa c'aslen chique re vinak re jec'o chach re ruch'ulef.
52 Y re kavinak israelitas re', tak xquic'axaj re xubij re Jesús, xquic'utula' chiquivach-ka reje': ¿Andex como re' che reja' nuya' re ru-cuerpo chaka chin nakataj? ye'cha'. Pero re vinak re' xe'jalajo' roma jun-va nubij la jun y jun-va nubij la jun.
53 Y re Jesús xubij chique: Can katzij-va, vo xa man nitaj-ta re nu-cuerpo y man nikum-ta chuka' re nuq'uiq'uel yen re xinalax chi'icojol, re c'aslen chin nojel tiempo can man xtoc-ta ivichin. 54 Re can xtiquitaj re nu-cuerpo y xtiquikum chuka' re nuq'uiq'uel, can c'o-va re quic'aslen re man xtiq'uis-ta. Y yen can xtimban chique che xque'c'astaj-a chiquicojol re anama'i' re pa ruq'uisibal k'ij. 55 Roma re nu-cuerpo yen, jare' re katzij vay, y re nuq'uiq'uel, jare' re katzij ya' re nuc'am-pa c'aslen. 56 Re ye'tijo re nu-cuerpo y ye'kumu chuka' re nuq'uiq'uel, xa jun xtakaban quiq'uin. Reje' xque'c'ue' viq'uin yen y yen quiq'uin reje'. 57 Roma ja re Nata' re takayom-pa vichin y reja' can c'o-va re c'aslen riq'uin, yen chuka' c'o re c'aslen re' viq'uin. Y quire' chuka' re xquinquic'ul yen, can xque'c'ase-va voma yen. 58 Re Jun re katzij vay, ja re kejnak-pa chila' chicaj, y re vay re' can man junan-ta riq'uin re vay re xubini'aj maná re xquitaj re ivinak xe'c'ue' ajuer can, roma re vay re xquitaj reje' man xtiquir-ta xuban chique che xc'ue-ta quic'aslen chin jumul. Jac'a re niquitaj re katzij vay re kejnak-pa chila' chicaj, xtic'ue' quic'aslen re man niq'uis-ta.
59 Jare' xubij re Jesús chique re kavinak israelitas re quimalon-qui' chupan re nema-jay re nibex sinagoga cha, re c'o chire' pa tenemit Capernaum.
Re ruch'abal re Jesús can nuya-va c'aslen re man niq'uis-ta
60 Y re je'tzakatal chij re Jesús, tak quic'axan chic-ka re xubij, je q'uiy chique reje' xquibij: Camas c'ayef che nac'ul re xubij. Man k'alaj-ta vo xa jec'o re xque'niman.
61 Y tak re Jesús xutz'at re niquinojij pa tak cánma re je'tzakatal chij, reja' xubij chique: ¿Anchique roma tak yex ninojij che c'ayef xtinimax re ximbij? 62 Xe-ta yinitz'at yen re xinalax chi'icojol che yintzolaj chila' riq'uin re Dios re anche' yimpitinak-va, ¿la yininimaj-ta coma? 63 Re espíritu jare' re niyi'o c'aslen. Re i-cuerpo xa can man jun rajkalen, roma man nitiquir-ta nuya' c'aslen. Y re Espíritu re niyi'o re katzij c'aslen, ja re ch'abal re je'mbin chic-ka chiva. 64 Pero je q'uiy chiva yex re man xquinquinimaj-ta, xcha' re Jesús. Roma reja' can rutaman-va-pa anchique che vinak re man xque'niman-ta, y re anchique xtijacho richin.
65 Y re Jesús xubij: Roma jec'o chiva yex re man xquinquinimaj-ta, mare' tak yen nbin chic chiva che ja re vinak re je'cha'on roma re Nata' Dios, jare' re xque'pa viq'uin chinucanoxic, xcha'.
66 Roma quire' xubij re Jesús, camas je q'uiy chique re can que'tzake-va chij, man chic xe'tzake-ta chij. Xa xe'tzolaj can. 67 Y re Jesús xuc'utuj chuka' chaka yoj re yoj doce ru-discípulos: ¿Yex chuka' nijo' yixba?
68 Y re Simón Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, man jun chic ancha'l rat chin yojtzake-ta chij, roma re ach'abal rat can nuya' c'aslen re man niq'uis-ta. 69 Yoj kaniman y kataman che ja rat re Cristo, re Ruc'ajol re c'aslic Dios.
70 Y re Jesús xubij: Man riq'uin re' che can ja yen re xincha'o ivichin yex re yix doce, can c'o jun re itzel xel chi'icojol, xcha'.
71 Tak re Jesús xubij-ka quire', xa chij re Judas Iscariote xch'o-va, re Judas re ruc'ajol re jun ache rubini'an Simón. Re Jesús xunataj re jun re', roma jare' re xtic'ayin richin. Y reja' jun c'a chaka yoj re yoj doce ru-discípulos.
6:1 Mt 14.13; Mr 6.32. 6:4 Ex 12.1-14; Lv 23.5; Nm 28.16; Dt 16.1; Jn 2.13; 11.55. 6:5 Mt 14.14. 6:7 Mr 6.37. 6:9 Mt 14.17; Lc 9.13. 6:11 Mt 14.19; 15.36; 26.26; Lc 24.30; 1 Ti 4.5. 6:14 Dt 18.15; Jn 1.21; 7.40. 6:15 Mt 14.23; Mr 6.46. 6:27 Ro 6.23. 6:29 1 Jn 3.23. 6:30 Mt 12.38. 6:31 Nm 11.7; Sal 78.24. 6:31 Neh 9.15. 6:34 Jn 4.15. 6:35 Jn 4.14. 6:38 Mt 26.39; Jn 4.34. 6:39 Jn 10.28. 6:40 Jn 4.14. 6:42 Lc 4.22. 6:45 Is 54.13; Mi 4.2; He 8.10; 10.16. 6:46 Jn 1.18; 5.37. 6:46 Jn 7.29. 6:47 Jn 3.16, 36; 5.24; 1 Jn 5.12. 6:48 Jn 6.33. 6:51 He 10.5. 6:51 He 10.10. 6:52 Jn 7.43; 9.16. 6:56 1 Co 6.17; Ef 5.30; 1 Jn 3.23, 24; 4.15. 6:56 2 Co 6.16. 6:58 Jn 6.31, 49. 6:61 Jn 2.25. 6:62 Mr 16.19. 6:62 Jn 3.13. 6:63 2 Co 3.6. 6:63 Sal 119.50. 6:64 Jn 2.24. 6:66 1 Jn 2.19. 6:69 Mt 16.16; Mr 1.1; Hch 8.37; 1 Jn 5.1.