7
Re Jesús man ninimax-ta coma re ruch'alal
Y tak xe'banataj-yan ronojel re', re Jesús xba pa tak tenemit re jec'o pa Galilea. Man c'a rujovan-ta binak tzijoy ruch'abal re Dios pa Judea, roma re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, niquicanola' andex xtiquiban chin niquiquimisaj. Y roma ne'ka-yan jun chique re kanamak'ij yoj re yoj israelitas, namak'ij chin nakanataj re tiempo re xquik'asaj re kavinak ajuer can chupan re lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha, mare' re ruch'alal re Jesús xquibij cha: Taya' can re Galilea y cabiyin pa Judea, chin quire' re vinak re can yatquiniman-va y ye'tzake' chavij re jec'o chire', tiquitz'eta' re asamaj. Tiquitz'eta' re milagros re ya'banala'. Roma anchique re nrajo' nuc'ut-ri' chiquivach re vinak, man ruc'amon-ta che nuvovaj-ri'. Can nic'atzin che nuc'ut-ri' che can c'o-va re nitiquir nuban, xe'cha' re ruch'alal cha.
Reje' quire' xquibij roma can man niquinimaj-ta re Jesús, astapa' can quich'alal-va. Y c'are' re Jesús xubij chique: Yex xabanchique k'ij otz yixapon chupan re namak'ij. Jac'a yen man quire-ta. Yen c'amaje-na otz chin che yinapon. Yex xa man itzel-ta yixtz'et coma re vinak re man quiniman-ta re Dios. Jac'a yen can yinquitzelaj-va. Yinquitzelaj roma yen can ninlisaj pa sakil re itzel tak quibanabal re ye'quibanala'. Quixbiyin iyon yex. Yen xa c'amaje-na yimba-a pa namak'ij. Re hora chin che ninc'ut-vi', c'amaje-na tapon, xcha' re Jesús chique.
Y tak re Jesús rubin chic ronojel re' chique re ruch'alal, reja' can xc'ue-va can chire' pa Galilea.
Re Jesús can xbo-va pa namak'ij
10 Y tak je'binak chic re ruch'alal pa namak'ij, c'are' xba reja'. Pero pan eval xba. 11 Jac'a re pa namak'ij, re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, ye'xule-ye'jote' chucanoxic re Jesús y niquibila': ¿Anche' como c'o-va re jun ache re'? ye'cha'.
12 Y chiquicojol re vinak chupan re namak'ij re', q'uiy re nibilox chij re Jesús. Jec'o niquibij che re Jesús, jun utzulaj ache. Jec'o re man quire-ta chiquivach, xa niquibila' che re Jesús xa ye'ruk'ol re vinak.
13 Pero man jun chique re vinak re ye'bin quire' nipa'e-ta-pa y nich'o-ta chij re Jesús, roma niquixibij-qui' chiquivach re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas.
14 Y jac'a tak binak pa nic'aj re namak'ij, jare' tak re Jesús xapon pa rachoch re Dios re c'o chire' pa tenemit Jerusalén, anche' ntajin-va re namak'ij. Y reja' nutzijoj re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak re quimalon-qui' chire'. 15 Mare' re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, niquibij chij re Jesús: ¿Anchique roma re ache re' camas rutaman chij re ruch'abal re Dios y xa man jun bey xkatz'at-ta che ntajin-ta ruc'utic chach? ye'cha'.
16 Pero re Jesús xubij: Re enseñanza re ninc'ut yen man vichin-ta yen, xa chin re takayom-pa vichin. 17 Y re vinak re nurayij nuban re nrajo' re Dios, can xtuya' cuenta cha re enseñanza ninc'ut yen, vo xa riq'uin re Dios pitinak-va o xa nayon yen re yintz'ucuyun-ka. 18 Anchique vinak rion reja' nutz'uc-ka re enseñanza nuc'ut, can nrajo' che re vinak niquiya' ruk'ij. Jac'a yen ninjo' che yex niya' ruk'ij re Dios re takayom-pa vichin. Y mare' nik'alajin che yen ja re katzij nimban y man jun bey nimban re man otz-ta.
19 Yex nicanoj andex rubanic niban chin yiniquimisaj. Xa man niban-ta re andex nubij re ley chin re Moisés, y re ley re' xa pan ik'a' c'o-va, xcha' re Jesús.
20 Y re vinak xquibij: Xa xach'ujer. ¿Anchique re nijovan niquimisan avichin?
21 Pero re Jesús xubij chique: Yex can anchique-la xuna' re ivánma tak xitz'at che yen pa jun k'ij chin uxlanen xinc'achojsaj re jun ache. 22 Y re Moisés tak xuya' re ley xubij che tiban re circuncisión. Pero xa mana-ta reja' re xtz'ucu-pa, xa ja re kavinak xe'c'ue' ajuer can re xe'tz'ucu-pa. Y mare' yex, tak napon re vakxaki' k'ij talax-va jun ac'ual ala', astapa' pa jun k'ij chin uxlanen, can niban-va re circuncisión cha. 23 Yex nibij che can nijo' niban ronojel re nubij chupan re ley re ruyi'on can re Moisés, y mare' astapa' pa jun k'ij chin uxlanen yex can niban-va re circuncisión, y re' samaj chuka'. Y vo xa quire' niban, ¿anchique roma xpa iyoval chua yen roma xinc'achojsaj jun ache chupan jun k'ij chin uxlanen? 24 Man tibij che man otz-ta re nubanabal, roma quire' nik'alajin chivach yex. Xa can titamaj jabal vo xa quire' o man quire-ta, chin quire' man quixsatz, xcha' re Jesús chique.
Re Jesús nubij anche' pitinak-va
25 Y jec'o chique re vinak aj-chire' pa tenemit Jerusalén re niquibila': Jare' re Jesús re nicanox chin niquimisas. 26 Reja' man ruvovan-ta-ri'. Titzu' la', reja' nich'o chiquivach la vinak y man jun nibin cha che man chic tuban quila. Q'uiba' re achi'a' re c'o quik'ij re jec'o chakacojol xa xquitz'at-yan che can ja-va reja' re Cristo. 27 Pero can nik'alajin che xa mana-ta reja' re Cristo, roma xa can kataman anche' tipo-va. Y tak xte'ka re can katzij-va Cristo, xa man xtik'alajin-ta anche' xtipo-va, ye'cha' re vinak aj-Jerusalén.
28 Y re Jesús nich'o chiquivach re vinak chire' pa rachoch re Dios. Y jun pa ruchi' xch'o y xubij: Yex can itaman-va noch y itaman chuka' anche' quimpo-va. Jac'a re takayom-pa vichin man itaman-ta rach, y reja' can katzij. Man c'a nayon-ta yen ximbano-ka che ximpa chach re ruch'ulef. 29 Yen can ntaman-va rach re man itaman-ta rach yex, roma riq'uin reja' yimpitinak-va, y ja chuka' reja' re takayom-pa vichin, xcha' reja'.
30 Y can jec'o re xe'jovan che xquitz'am-ta-a, pero man xquitz'am-ta-a, roma re hora chin re Jesús c'amaje-na tapon. 31 Y camas je q'uiy chique re vinak re xe'niman chin re Jesús chupan re k'ij re'. Re vinak re' niquibij che ja reja' re Cristo, roma re milagros man jun chic nitiquir nibano. Xa can xe-va re Cristo re nitiquir nibano quire', xe'cha' reje'.
Re Jesús nubij che nitzolaj-a riq'uin re takayom-pa richin
32 Y re achi'a' fariseos xquic'axaj che quire' re ye'quibila' re vinak chij re Jesús. Mare' re achi'a' fariseos y re principal tak sacerdotes, xe'quitak-a policías chin ne'quitz'ama' re Jesús. 33 Jare' tak xubij re Jesús: C'a c'o chic ba' tiempo re yinc'ue-a iviq'uin. C'are' xquintzolaj riq'uin re anchique takayom-pa vichin. 34 Yex xquinicanoj, y man xquinivel-ta chic, roma re lugar re anche' xquinec'ue-va yen, man xquixtiquir-ta xquixapon chinucanoxic, xcha' re Jesús.
35 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas niquibila' chiquivach: ¿Anche' como xtibo-va re Jesús re'? Roma nubij che man xtakavel-ta chic. ¿Niba como quiq'uin re kavinak israelitas re jec'o nic'aj chic lugares, o q'uiba' quiq'uin re man je israelitas-ta, chin nutzijoj re ruch'abal chique? ye'cha'. 36 Man kataman-ta anche' xtibo-va, roma man kataman-ta andex ne'c'ulun-va che tzij re xubij: Xquinicanoj y man xquinivel-ta. Re lugar re anche' xquinec'ue-va, man xquixtiquir-ta xquixapon yex, ye'cha' chiquivach reje'.
Re ya' chin c'aslen
37 Re ruq'uisibal k'ij chin re namak'ij ja k'ij re' re c'o más rajkalen. Jare' tak re Jesús xyacataj y jun pa ruchi' tak xubij: Vo xa c'o jun re nichake'j ruchi', tipa viq'uin yen, chin nich'uch'o-a ránma riq'uin re ya' re xtinya-a cha. 38 Re xtipa viq'uin chin yinrunimaj, can xtic'ue' re ya' chin c'aslen pa ránma, y re ya' re' can ancha'l nuban re ya' anche' nalax-va, quire' xtuban pa ruc'aslen. Quire' re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
39 Re ya' re xunataj re Jesús, ja re Espíritu Santo, roma jare' re xtiquic'ul re vinak re ye'niman chin re Jesús. Y re Espíritu Santo c'amaje-na tika-pa, roma c'amaje-na chuka' titzolaj-a re Jesús chila' chicaj.
Jec'o vinak xe'bin che re Jesús jare' re Cristo y jec'o xe'bin che mana-ta
40 Y jec'o chique re vinak, tak xquic'axaj-ka re tzij re xe'rubij re Jesús, xquibij: Can katzij-va che re Jesús jare' re jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, y q'uiy-yan tiempo yabem-pa.
41 Y jec'o chuka' nic'aj chic niquibij: Jare' re Cristo re bin che nitak-pa roma re Dios.
Pero jec'o nic'aj chic niquibij: Re Cristo man aj pa Galilea-ta. 42 Roma re ruch'abal re Dios re tz'iban can nubij che re Cristo rey-rumam re Rey David. Y chire' pa tenemit Belén re anche' xalax-va re David, chire' tiene que nipo-va re Cristo, ye'cha'.
43 Can man junan-ta re niquinojij chij re Cristo, roma jun-va nubij la jun y jun-va nubij la jun. 44 Y jec'o chique re vinak re xquijo' che xquitz'am-ta-a re Jesús, pero xa man xquiban-ta.
Can k'alaj che jec'o re xka chiquivach re xubij re Jesús y jec'o man xka-ta chiquivach
45 Jac'a tak xe'tzolaj-pa re policías re je'takon-a coma re principal tak sacerdotes y coma re achi'a' fariseos, xc'utux chique: ¿Anchique roma tak man xitz'am-ta-pa re Jesús?
46 Pero re policías xquibij: Yoj man xkatz'am-ta-pa, roma re tzij re ye'rubij re ache re', can man jun ache re quire-ta biyon, roma rion utzulaj tak tzij re ye'rubila', xe'cha' reje'.
47 C'are' re achi'a' fariseos xquibij chique re policías: ¿Yex chuka' xixk'olotaj-pa? 48 ¿Acaso jec'o chique re ka-jefes y fariseos re quiniman-ta reja' ye'tz'at yex? 49 Xa ja re vinak re man jun quitaman chij re ley re ruyi'on can re Moisés, xa jare' re ye'niman richin. Ja-ta c'a re castigo re xtika pa quive' re vinak re'.
50 Pero re Nicodemo re ache re chak'a' xapon riq'uin re Jesús, xubij chique re ruchibil: 51 Re ka-ley nubij che man yojtiquir-ta nakaban juzgar jun vinak, vo xa man kayi'on-ta k'ij cha che nubij vo xa katzij je'rubanalon mac o man katzij-ta.
52 Y reje' xquibij cha re Nicodemo: Rat man yat aj-Galilea-ta chin quire' nato' re Jesús. Tanic'oj-na-pa' jabal re ruch'abal re Dios re tz'iban can. Chire' nik'alajin-va che re pa Galilea man nipa-ta jun rusamajel re Dios re nibex profeta cha, xe'cha'.
53 Y c'are' re achi'a' re quimalon-qui', cada jun xe'ba cho tak cachoch.
7:1 Jn 5.16. 7:2 Lv 23.34. 7:5 Mr 3.21. 7:13 Jn 19.38. 7:15 Mt 13.54; Mr 6.2. 7:16 Jn 8.28; 12.49; 14.10, 24. 7:18 Jn 5.41; 8.50. 7:19 Mt 12.14; Mr 3.6; Jn 5.16. 7:19 Hch 7.38. 7:20 Jn 10.20. 7:22 Lv 12.3. 7:22 Gn 17.10. 7:23 Jn 5.8, 9. 7:27 Mt 13.55. 7:28 Jn 8.26, 42. 7:28 Jn 8.55. 7:29 Mt 11.27; Jn 10.15. 7:30 Jn 7.44; 10.39. 7:30 Jn 8.20; 13.1. 7:34 Jn 8.21; 13.33. 7:35 Stg 1.1. 7:37 Is 55.1; Ap 22.17. 7:38 Is 12.3. 7:39 Is 44.3; Jl 2.28; Jn 16.7; Hch 2.17. 7:40 Dt 18.15; Jn 1.21; 6.14. 7:41 Jn 4.42. 7:42 Sal 132.11. 7:42 Mi 5.2. 7:45 Jn 7.32. 7:48 Jn 12.42. 7:50 Jn 3.1, 2.