8
Jun ixok aj-mac
Re Jesús xba-apo chach re loma rubini'an Olivos. Y namak'a-yan ruca'n k'ij, reja' xapon chic pa rachoch re Dios. Y re vinak xe'bapon riq'uin. Y reja' tz'uyul tak nubij re ruch'abal re Dios chique re quimalon-apo-qui' chire'. Y re achi'a' fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas xe'bapon riq'uin re Jesús, quic'uan-apo jun ixok re nimacun riq'uin jun ache xbelitaj-pa. Xbequipoba' chach re Jesús, pa quinic'ajal. Re fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley, xquibij cha re Jesús: Maestro, xe'cha'. Re jun ixok re kapoban chavach, nimacun riq'uin jun ache xbelitaj-pa. Chupan re ley ruyi'on can re Moisés, nubij che re ye'bano quire', que'quimisas cha aboj. ¿Andex nabij rat? ¿Otz o man otz-ta nakaquimisaj cha aboj re jun ixok re'? xe'cha' cha.
Re achi'a' re' quire' xquibij xaxe chin niquitojtobej re Jesús, chin quire' ye'tiquir ye'sujun chij. Pero re Jesús xa xluque-ka pan ulef, y xtz'iban-ka riq'uin re rue-ruk'a'. Y roma re achi'a' re' can ye'chaca-apo chin niquic'utuj cha re Jesús, vo xa niquimisas o man niquimisas-ta re ixok re', reja' xpa'e' y xubij: Re man jun bey kejnak pa jun mac quire', tutz'ama' ruq'uiekic re ixok cha aboj, xcha'.
Y re Jesús xluque' chic-ka jun bey pan ulef y xtz'iban chic-ka riq'uin re rue-ruk'a'. Tak reje' xquic'axaj re xubij re Jesús, re cánma xubij chique che reje' chuka' je aj-maqui', y che ja'jun che ja'jun xe'el-a chire'. Xe'nabayaj-a re rejeta'k tak achi'a', y c'are' xe'ba re nic'aj chic. Xa can xe chic c'a re ixok xc'ue' can chach re Jesús. 10 Y tak re Jesús xpa'e' chic, xutz'at che xaxe chic re ixok c'o can chire'. Mare' xuc'utuj cha re ixok re': ¿Y re vinak re je'c'amayom-pa avichin? ¿Man jun xc'ue-ka chin yatruquimisaj? xcha' re Jesús.
11 Y re ixok re' xubij: Ajaf, man jun chic c'o, xcha'.
Y re Jesús xubij cha: Yen chuka' man nimbij-ta che yaquimisas. Vocame catzolaj y man chic camacun.
Re Jesús jare' re sakil chin re ruch'ulef
12 Tak re Jesús xch'o chic jun bey chiquivach re vinak, xubij: Ja yen re sakil quichin conojel re vinak re jec'o chach re ruch'ulef. Re nitzekelben vichin, can xtic'ue' re sakil riq'uin y xtuvel ruc'aslen viq'uin. Y reja' man chic xtibiyin-ta pa k'oko'm.
13 C'are' re achi'a' fariseos re jec'o chire', xquibij-apo cha re Jesús: Yoj man nakanimaj-ta che katzij re nabij, roma xa ja rat mismo re otz yach'o-ka chavij.
14 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' fariseos: Astapa' ja yen mismo re otz yinch'o-ka chuij, pero can katzij-va re nimbij-ka chuij. Roma yen can ntaman-va anche' yimpitinak-va, y chire' chuka' xquintzolaj-va. Jac'a yex man itaman-ta anche' quimpo-va, y man itaman-ta chuka' anche' xquimbo-va. 15 Yex xa jac'a re nitz'at chij jun vinak re niban juzgar. Jac'a yen man quire-ta nimban. 16 Y vo xa yen nimban juzgar, can pa rubiyal-va nimban, roma can man nayon-ta yen, xa can vichibil-va re Nata' re takayom-pa vichin. 17 Chupan re i-ley nubij che tak jec'o je ca'e' vinak re can junan niquibij, nik'alajin che katzij re niquibij. 18 Y chuij yen mismo ninya-va-ka testigo y re Nata' re xtako-pa vichin jare' re jun chic testigo, mare' k'alaj che katzij re nimbij, xcha' re Jesús.
19 Re achi'a' fariseos xquibij cha re Jesús: ¿Anche' c'o-va re Arta'?
Y re Jesús xubij: Yex man itaman-ta rach re Nata', roma man itaman-ta noch yen. Xe-ta itaman noch yen, can itaman-ta chuka' rach re Nata'.
20 Y jac'a tzij re' xe'rubij re Jesús chique re vinak re quimalon-qui' re anche' ne'yalox-va can mero coma re vinak chire' pa rachoch re Dios. Y man riq'uin re' che xe'rubila' ronojel re tzij re', man jun re xpa-ta chutz'amic, roma re ru-hora c'amaje-na tapon.
Re Jesús nubij che nitzolaj chic jun bey
21 Y re Jesús xubij chic jun bey chique: Yen can xquintzolaj-va, y jare' tak yex xquinicanoj, pero man xquinivel-ta. Xa can chupan re imac xquixcom-va. Y re anche' yimbo-va yen, yex man yixtiquir-ta yixapon, xcha' re Jesús.
22 Y jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, niquibila' chiquivach: ¿Xtuquimisaj como-ri' re Jesús? Roma nubij: Re anche' xquimbo-va yen, yex man yixtiquir-ta yixapon.
23 Pero re Jesús xubij chique: Yex can yix aj-vova' chach re ruch'ulef y yen yin aj-chila' chicaj. Can yix richin-va re ruch'ulef y yen man quire-ta. 24 Y mare' ximbij chiva che chupan re imac yixcom-va. Y vo xa man ninimaj-ta yin anchique yen, can xquixcom-va chupan re imac, xcha'.
25 C'are' re achi'a' re' xquibij chic cha re Jesús: ¿Yat anchique c'a rat c'a?
Y re Jesús xubij chique: Yen can ja tak ntz'amom-pa tzij iviq'uin, jare' tak nbim-pa chiva re yin anchique yen. 26 Q'uiy re nimbij chivij, roma re itzel ibanabal. Pero re nimbij chiva yex y chique conojel vinak, xaxe re nc'axam-pa riq'uin re takayom-pa vichin, y reja' ja re katzij nubij, xcha' re Jesús.
27 Pero reje' man xk'ax-ta pa quive' re xbex chique roma re Jesús, mare' man xquinabej-ta che chij re Dios re Rutota' reja' xch'o-va. 28 Re Jesús nubij chuka': Re k'ij tak xquinijotoba' cho cruz yen re xinalax chi'icojol, c'ajare' tak xtitamaj yin anchique yen. Y xtitamaj chuka' che ronojel re nimban yen, xa man nayon-ta yen yinojin-ka. Xa can ancha'l re rubim-pa re Nata' chua, can quire' chuka' nimbij chiva. 29 Re Nata' re takayom-pa vichin, can c'o viq'uin. Man yinruya-ta can nayon, roma yen can nimban-va re nika chach, xcha' re Jesús.
30 Y roma re tzij re xe'rubij-ka re Jesús chiquivach re vinak, je q'uiy re xe'niman richin.
Re katzij xtuban chiva che yixel libres
31 C'are' re Jesús xubij chique re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas re xe'niman richin: Vo xa yex jabal ruc'uaxic niban cha re nuch'abal, can xquixoc katzij tak nu-discípulos. 32 Xtitamaj chuka' anchique re katzij y re katzij ja yen, y re katzij xtuban chiva che yixel libres.
33 Y re nic'aj chic re man quiniman-ta xquibij: ¿Anchique roma tak nabij che xkojel libres? Roma re kamoma' Abraham can libre-va, y yoj, yoj rey-rumam can reja', man yoj ancha'l-ta re esclavos, sino can yoj libre-va.
34 Pero re Jesús xubij chique: Tic'axaj-na-pa' jabal re xtimbij chiva vocame: Conojel vinak re ye'macun, can nik'alajin che chuxe' rutzij re mac jec'o-va y jare' re ac'ayon quichin. 35 Y re vinak xa chuxe' rutzij re mac c'o-va, man xtic'ue-ta riq'uin re Dios. Jac'a re jun re can rajc'ual-va re Dios, can xtic'ue-va riq'uin jumul. 36 Mare' vo xa yen re Ruc'ajol re Dios yincola ivichin, can katzij-va xquixel libres. 37 Y chinoch yen, re nibij yex che yix rey-rumam can re Abraham, can quire-va, xa jac'a re ibanabal man nuc'ut-ta che quire', roma yex xa nicanola' andex niban chin yiniquimisaj. Re' nuc'ut che yex man iyi'on-ta k'ij cha re nuch'abal che aconak-ta pa tak ivánma. 38 Ronojel re nintzijoj yen, ja re Nata' c'utuyum-pa chinoch. Y quire' chuka' yex, re nic'axaj riq'uin re jun aconak irta', jare' re yixtajin chubanic.
Re Jess nubij chique re vinak che man je rajc'ual-ta re Dios.
39 Y reje' xquibij cha re Jesús: Re Abraham jare' re karta' yoj, xe'cha'.
Y re Jesús xubij chique: Xe-ta ja re Abraham re irta', nik'alajin-ta, roma ja-ta re otz tak banabal re xe'rubanala' reja', ja-ta chuka' re' re ye'banala' yex. 40 Pero yex man quire-ta niban. Yex xa nicanoj andex niban chin yiniquimisaj yen re nintzijoj re katzij chiva, katzij re nc'axam-pa riq'uin re Dios. Re Abraham man xuban-ta ancha'l re niban yex, y yex nibij irta' cha. 41 Yex can jac'a re nuban re jun aconak irta', xa jare' niban, xcha' re Jesús chique.
Y reje' xquibij cha: Yoj can xe c'a jun Karta', y re' ja re Dios y kataman che can xe reja' y man jun chic, xe'cha'.
42 C'are' re Jesús xubij chique re vinak: Xe-ta ja re Dios re Irta', can k'alaj-ta, roma camas-ta yinijo' y yinic'ul-ta, roma yen can riq'uin re Dios yimpitinak-va. Roma can ja-va re Dios re takayom-pa vichin y man nayon-ta yen xinojim-pa che ximpa chach re ruch'ulef. 43 ¿Anchique roma tak yex man nijo-ta che nak'ax pan ive' re nimbij chiva? Xa roma man nika-ta chivach. 44 Re irta' yex xa ja re itzel y can yix richin reja', y ja re nika chach reja', jare' re yixtajin chubanic. Roma re itzel can antes je'rubanalom-pa camic. Man xc'ue-ta chic chupan re katzij, roma can nutzelaj re katzij. Xa can jun aj-tz'ucuy-tzij y ja reja' re quirta' conojel re ye'tz'ucu tzij. 45 Y yen man yininimaj-ta roma ja re katzij re nimbij chiva. 46 ¿C'o como jun re nibim-pa chua vocame andex che mac je'mbanalon? Y vo xa jabal nik'alajin che man jun mac pa nuc'aslen y can rion katzij re nimbij, ¿anchique roma tak man yininimaj-ta? 47 Roma re can richin chic re Dios, can ja re nubij re ruch'abal re Dios re nuban. Jac'a yex man quire-ta niban, roma man yix richin-ta re Dios, xcha' re Jesús.
Re Cristo can c'o-va tak c'amaje-na rutzijol che nalax re Abraham
48 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas, xquibij cha re Jesús: Can katzij-va re kabin chavij che rat xa yat jun vinak re yatpitinak pa Samaria y c'o itzel espíritu aviq'uin, xe'cha' cha.
49 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Yen man jun itzel espíritu c'o viq'uin. Yen can ja re Nata' re ninya' ruk'ij, y yex xa man quire-ta chivach. Yex xa niban chua che yen yin itzel. 50 Yen man nuk'ij-ta re nincanoj chi'icojol, pero c'o c'a Jun re nijovan che conojel vinak niquiya-ta nuk'ij. Y jac'a chuka' reja' re xtibano juzgar quichin re man xtiquiban-ta quire'. 51 Can tic'axaj-na-pa' jabal re xtimbij chiva: Anchique vinak re nunimaj re nuch'abal, man xtutz'at-ta re camic chin jumul, xcha' re Jesús.
52 Y re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xquibij cha re Jesús: Vocame can kataman chic che can c'o-va itzel espíritu aviq'uin, roma nabij che anchique re ye'niman re ach'abal, man xque'com-ta. Tatz'eta-na-pa' re karta' Abraham y re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, xe'com. 53 ¿Más como c'o ak'ij rat que chach re karta' Abraham? Reja' xcom, y quire' chuka' re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, xe'com. ¿Yat anchique c'a rat c'a? Roma nabij che re ye'niman re ach'abal man xque'com-ta.
54 Y re Jesús xubij: Vo xa nayon yen ninya' nuk'ij, xa man jun nic'atzin-va. Pero re nuk'ij yen, can ja re Nata' niyi'o. Re Nata' jare' re nibij i-Dios cha. 55 Y astapa' yex quire' nibij cha, pero man itaman-ta rach. Jac'a yen can ntaman-va rach. Y yinoc jun aj-tz'ucuy-tzij ancha'l yex, xe-ta nimbij che man ntaman-ta rach re Dios. Pero yen can ntaman-va rach re Dios y can nimban-va re nubij re ruch'abal reja'. 56 Re Abraham camas xqui'cot ránma, roma nrajo' xtutz'at re k'ij tak xquimpa chach re ruch'ulef. Y reja' can xutz'at-va can, y camas xqui'cot ránma roma re', xcha' re Jesús.
57 Jare' tak re achi'a' re c'o quik'ij chakacojol yoj re yoj israelitas xquibij cha re Jesús: Rat nabij che atz'eton chic re karta' Abraham, pero rat xa c'a yat ac'ual. Xa c'amaje-na titz'akater nic'aj ciento ajuna'.
58 Pero re Jesús xubij chique re achi'a' re': Can katzij nimbij chiva che yen can yinc'o-va-pa, tak c'amaje-na rutzijol che nalax re Abraham, xcha'.
59 Y re achi'a' re' can jare' xbequisiq'uila-pa aboj chin niquiq'uiak re Jesús. Pero re Jesús xel-pa chire' pa rachoch re Dios. Xrevala-pa-ri' chiquicojol re vinak.
8:5 Dt 22.22-24. 8:7 Mt 7.3-5; Ro 2.1. 8:9 Ro 2.22. 8:11 Lc 9.56. 8:12 Jn 1.9. 8:14 Jn 7.29; 8.42; 13.3. 8:15 Jn 7.24. 8:17 Dt 17.6; 19.15; 2 Co 13.1; He 10.28. 8:18 2 P 1.17; 1 Jn 5.10, 11. 8:19 Jn 16.3. 8:19 Jn 14.7. 8:20 Jn 7.30. 8:21 Jn 7.34. 8:23 Jn 17.16. 8:26 Jn 3.32. 8:28 Jn 12.32. 8:28 Jn 3.14. 8:28 Jn 5.19, 30. 8:29 Jn 14.10; 16.32. 8:29 Jn 4.34; 6.38. 8:30 Jn 7.31; 10.42; 11.45. 8:32 Ro 6.14, 18, 22; 8.2; Stg 1.25; 2.12. 8:33 Mt 3.9. 8:33 Lv 25.42. 8:34 2 P 2.19. 8:36 Ro 8.2; 2 Co 3.17; Ap 5.9. 8:37 Jn 7.19. 8:38 Jn 8.41, 44. 8:39 Mt 3.9; Ro 2.28. 8:41 Mal 1.6. 8:42 Jn 16.28. 8:43 Jn 7.17. 8:44 Gn 3.1-5. 8:46 He 4.15. 8:47 Jn 17.6. 8:50 Jn 5.41; 7.18. 8:51 Jn 5.24; 11.26. 8:54 Hch 3.13. 8:55 Jn 7.28. 8:56 Gn 22.18; Ga 3.8, 16. 8:58 Ex 3.14; Is 9.6; 43.13; Mi 5.2; Col 1.17. 8:59 Jn 10.31. 8:59 Jn 10.39.