12
Re fariseos ca'e' quipalaj quibanon
Y re vinak xquimol-qui'. Y roma can pa mil xquimol-qui' chire', mare' can niquichocomila-qui'. Y re Jesús quiq'uin re ru-discípulos xutz'am-va tzij nabey, y xubij chique: Can tichajij-ivi' chach re levadura quichin re achi'a' fariseos. Y re levadura re' ndel che tzij, ja che re achi'a' fariseos ca'e' quipalaj quibanon. Y ronojel re man can-ta sekresam-pa, can xtisekresas, y ronojel re tz'apin rij, can xtel pa sakil, mare' can conojel c'a xque'taman, y conojel chuka' xque'tz'eto. Mare' yex, ronojel re ibilon pan eval, can xte'k'alajim-pa. Y ronojel c'a re ibilon pa tak ixquin y pa tak jay can xtitamax coma re vinak, y reje' can xque'jote' c'a pa rue' re cachoch y c'a chire' xtiquiya-va-pa rutzijol.
Chach re Dios can ruc'amon che nakaxibij-ki'
Y mare' chuka' nimbij chiva yex re yix nu-amigos: Man tixibij-ivi' chiquivach re vinak re ye'quimisan re i-cuerpo, roma tak xixquiquimisaj-yan, man chic jun andex ye'tiquir niquiban chiva, roma re ivánma man ye'tiquir-ta niquiquimisaj. Y nimbij chiva anchok chach ruc'amon che nixibij-ivi', y re' ja chach re jun re c'o autoridad pa ruk'a' che man xe-ta yixruquimisaj, reja' can nitiquir yixrutak pan infierno. Ja chach re' tixibij-va-ivi'.
Y yex chuka' jabal itaman che tak ye'lok' vo'o' ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', xaxe ca'e' ch'utak centavo cajal. Y man roma-ta che camas je barato, xtipa-ta re Dios ye'rumistaj-ta can. Y c'alapa' c'a yex, roma hasta re rusumal-ive' ejelan. Re Dios man jun bey yixrumistaj-ta can, camas yixrajo'. Reja' más yixrajo' que chiquivach ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik'. Mare' man tixibij-ivi'.
Re vinak re runiman chic re Jesucristo can man niq'uex-ta nubij che runiman chic
Chuka' nimbij chiva, che xabanchique vinak re man niq'uex-ta nubij che yinruniman chic, yen chuka' re xinalax chi'icojol xtimbij che reja' vichin chic yen. Y re tzij re' can chiquivach re ru-ángeles re Dios xtimbij-va. Jac'a re vinak re niq'uex nubij che yinruniman chic, yen chuka' xquinq'uex nimbij chiquivach re ru-ángeles re Dios che re vinak re' vichin yen.
10 Y xabanchique vinak nuyok' re nube' yen re xinalax chi'icojol, can nicuyutaj rumac. Jac'a re niyok'o richin re Espíritu Santo, man c'a xticuyutaj-ta rumac.
11 Y vo xa ja yen re yininimaj, y rutzij re' yixc'uax chiquivach re achi'a' c'o quik'ij pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y rutzij chuka' re' yixc'uax chiquivach re autoridades, man timay re andex xtibij chique y andex che tzij xticusaj chin yixch'o chiquivach. 12 Roma tak xquixch'o-apo, can ja re Espíritu Santo re xtibin chiva re andex xtibij-apo, xcha' re Jesús.
Re biyomal man nitiquir-ta nulok' re c'aslen
13 Y chire' chiquicojol conojel vinak re quimalon-apo-qui', c'o c'a jun ache xch'o-apo y xubij cha re Jesús: Maestro, xcha' cha. Tabana' utzil cach'o riq'uin re vach'alal y tabij cha che tuya-pa re nu-herencia re aconak-ka richin.
14 Pero re Jesús xubij cha re ache: ¿La yin juez como yen chin yen yimbano rubiyal o ninjach re herencia chivach?
15 Y re Jesús xch'o chic chique re vinak y xubij: Tichajij-ivi' che man tirayij re biyomal. Roma re biyomal man nitiquir-ta nulok' re c'aslen.
16 Y jare' tak re Jesús xutz'am rubixic jun ejemplo y xubij: C'o jun ache biyom, re camas q'uiy rulef. Y c'o jun juna', camas q'uiy xuban cosechar. 17 Mare' re ache biyom xutz'am runojexic pa ránma: ¿Andex como xtimban cha ronojel re nu-cosecha? Roma manak chic anche' ninya-va. 18 Y tak xunojij re andex nuban, xubij: Mejor ye'ntur re jay re je'aconak ruc'ojlebal re nu-cosecha roma camas je cocoj y nimban más chavon cha, y chupan c'a re' xtinyac-va ronojel re xtimban cosechar y ronojel re c'o viq'uin, 19 y xtimbij c'a cha re vánma: Vánma, vocame camas q'uiy cosas re ayacon, y q'uiy juna' man xtataj-ta viyjal. Caqui'cot, caxulan, cava' y catuq'uia', xcha' re biyom cha re ránma. 20 Pero re Dios xubij cha re biyom re': Camas yat nacanic, chupan re ak'a' re' xtinvayoj-a re avánma, y ronojel re abiyomal re ayacon, ¿anchok richin c'a xtoc-va can? 21 Quire' niquic'alvachij re vinak re niquimol biyomal chin re ruch'ulef, y xa mana-ta re biyomal c'o riq'uin re Dios re niquimol.
Re Dios nuya' ronojel re nic'atzin chique re je rajc'ual
22 Y re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Yen nimbij chiva, che man quixel ch'o'j chucanoxic re ndoc chiva k'ij-k'ij, re anche' xte'vila-va-pa ivay y re anche' xte'c'ama-va-pa itziak, 23 roma mana-ta re vay re c'o más rajkalen que chach re c'aslen, y chuka' mana-ta re tziak re c'o más rajkalen que chach re i-cuerpo. Roma re Dios can nuya-va-pa re ivay chin c'o ic'aslen y re itziak chin nicusaj. 24 Titz'eta-na-pa' ch'utak chicop re c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', reje' man ye'ticon-ta y manak cosecha niquilisaj juna-juna', y chuka' manak cachoch chin niquiyacala' qui-cosecha. Pero reje' ye'va', roma can ja re Dios re nitzuku quichin. C'alapa' c'a yex che re Dios man-ta xtuya' ivay, roma yex más ivajkalen que chiquivach reje'. 25 Man jun chiva yex re nitiquir-ta nuban che niq'uiy-ta ba' más rakan, astapa' can elinak ch'o'j chubanic quire'. 26 Y re jun samaj re' camas co'ol y man yixtiquir-ta niban, ¿anchique c'a roma tak can yixelenak ch'o'j chucanoxic ivay, itziak y re nic'aj chic re ye'c'atzin chiva?
27 Titz'eta' re cotz'e'j quibini'an lirio tak ye'q'uiy, reje' man ye'samaj-ta, y man ye'quimon-ta chin niquiban quitziak. Y c'o jun Rey xuban gobernar pan Israel jun bey can xubini'aj Salomón. Reja' camas rubiyomal y rion tziak re camas je caro re xe'ruc'uaj, pero man jun bey xucusaj-ta jun rutziak ancha'l jun cotz'e'j. 28 Roma re Dios ja re cotz'e'j jare' re quitziak nuya' chique re k'ayis re jec'o pak'os. Y astapa' re k'ayis man can-ta niyaloj, roma jun tiempo-oc re jabal nitzu'un y tak nichakij-ka, nich'akex pa k'ak', pero man riq'uin re' re Dios can nuvak-va jabal. Y vo xa re Dios nuvak jabal re k'ayis, c'alapa' yex man-ta xtuya' itziak, astapa' yex man can-ta ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios, pero reja' can nuya-va itziak. 29 Mare' yex man quixel ch'o'j chucanoxic re andex xtitaj y re andex xtikum. 30 Quire' nimbij chiva, roma ja quire' niquiban re vinak re man quitaman-ta rach re Dios. Pero yex can itaman che c'o jun Tata'aj re can rutaman chic andex re nic'atzin chiva. 31 Mare' re ruc'amon che niban yex ja che tinimaj rutzij re Dios y reja' can xtuya' re nic'atzin chiva.
Ja re biyomal chin chila' chicaj tirayij
32 Mare' man tixibij-ivi' yex re yixtzekelben vichin, roma astapa' yix ba-oc, pero re Tata'aj re c'o chila' chicaj can nurayij-va che yixc'ue' pa ruk'a' reja'. 33 Tic'ayila' re andex jec'o iviq'uin y tijachala' re rajal chiquivach re vinak re je meba-oc. Vo xa quire' xtiban, re bolsa chin re ibiyomal re yacon chila' chicaj xtinoj y man jun bey xtik'ay-ta, y re ibiyomal re' man jun bey xtiq'uis. Chila' manak elek'oma' y chila' man jun andex xtichocoper. 34 Roma re ivánma can nic'ue' anche' c'o-va re ibiyomal, roma can jare' re nirayij.
Nic'atzin che nakayabej-apo re Jesucristo tak xtipa
35 Can tichajij c'a ic'aslan, che can-ta nojel tiempo tzejal. 36 Tibana' ancha'l niquiban re ye'chajin chupan jun jay. Re ye'chajin quiyaben che nitzolaj-pa re qui-patrón binak pa jun c'ulubic, chin quire' tak ne'ka y nucocaj-apo re ruchi-jay, can jare' ne'quijaka-pa chach. 37 Otz-quibanoj re ye'chajin jun jay vo xa je c'as tak ne'ka re qui-patrón. Y katzij nimbij chiva, che re qui-patrón mismo xto'rcusaj-pa re rutziak chin samaj y c'are' conojel re ru-mozos ye'rutz'uyuba-apo chach mesa, y ye'ruvilij-apo jabal roma reja' camas niqui'cot, roma je c'as y quiyaben-apo. 38 Otz-quibanoj re mozos re' vo xa je c'as ye'bo'rvila-ka re qui-patrón tak ne'ka pa nic'aj-ak'a' o ja tak nisakar-yam-pa, roma can quiyaben-apo. 39 Y yex itaman, che xe-ta jun rajaf jay rutaman jampa' napon jun elek'om pa rachoch, re rajaf jay re' nic'ase' chin nuchajij re rachoch, y man nuya-ta k'ij che re elek'om nuvop re rachoch chin ndoc chupan y nelak'-a. 40 Mare' yex nojel tiempo quiniyabej-apo, roma ja tak yex man jun ninojij, jare' tak xquineka yen re xinalax chi'icojol, xcha' re Jesús.
Takabana' ancha'l nuban re jun utzulaj mozo, y man takaban re ancha'l nuban re mozo man otz-ta
41 Jare' tak re Pedro xubij cha re Jesús: Ajaf, ¿rat xabij re ejemplo re' xaxe chaka yoj re a-discípulos o chique chuka' conojel vinak?
42 Y re Ajaf Jesús xubij: Yex tibana' c'a ancha'l nuban jun mozo re c'o runa'oj y can nuban ronojel re nibex cha. Nipa re patrón nucha' re mozo re' chin nipa'e' can pa quive' conojel re ye'c'ue' can pa jay, chin nuya' quivay tak napon re hora. 43 Y reja' can nuban-va ronojel samaj re bin can cha che nuban, y mare' niqui'cot ránma tak ne'vil-ka roma re ru-patrón ntajin che samaj. 44 Can katzij nimbij chiva che re patrón re' xtuban cha re ru-mozo che xtuya' pa rue' ronojel re c'o riq'uin, chin che nuchajij. 45 Pero vo xa re mozo re' nunojij-ka pa ránma: Re nu-patrón re' xa c'amaje-na ne'ka y nutz'am-ta quich'ayic re nic'aj chic mozos che achi'a' y che ixoki', y xaxe-ta va'in nuban, y nutz'am k'abaric y can man jun chic samaj nrajo' nuban, 46 jac'a re k'ij y re hora tak man jun runaben che ne'ka re ru-patrón jare' tak ne'ka. Re ru-patrón can xtuya' jun namalaj castigo pa rue' re mozo re' junan quiq'uin re nic'aj chic mozos re man ye'niman-ta tzij.
47 Re mozo re rutaman andex nrajo' re ru-patrón, y xa man xuban-ta preparar-ri' y chuka' man xuban-ta re samaj re xbex can cha roma re ru-patrón, re mozo re' can xtika jun namalaj castigo pa rue'. 48 Jac'a re mozo re man rutaman-ta andex re nrajo' re ru-patrón, y xa ja re andex re man je otz-ta re xubanala-apo, re mozo can niban-va castigar pero xa ba-oc. Roma re vinak re q'uiy yi'on cha, chuka' q'uiy xtic'utux cha, y re vinak re c'o q'uiy cosas jachon can pa ruk'a', más q'uiy xtic'utux cha, xcha' re Jesús.
Re ye'niman chin re Jesús can xque'tzelas
49 Yen can chuyi'ic k'ak' tak ximpa chi'icojol chach re ruch'ulef. Y camas ninrayij che re k'ak' re' nic'at-ta chic. 50 Pero nabey tiene que nink'asaj jun tijoj-pokonal, y mare' nik'axo re vánma, y camas ninrayij che k'axnak-ta chic re tijoj-pokonal re'. 51 Man tinojij che yen ximpa chach re ruch'ulef chin che junan ivach nimban chiva. Man quire-ta. Xa nutzij yen jec'o re xtiquijachala-qui' 52 Mare' re tiempo re xtiba-apo, vo xa pa jun jay jec'o je vo'o' vinak, je oxe' xque'yacataj chiquij re je ca'e', y re je ca'e' chic xque'yacataj chiquij re je oxe'. 53 Re tata'aj man xtika-ta chach re nubij re ruc'ajol. Ni xe-ta re ruc'ajol man xtika-ta chach re nubij re tata'aj cha. Ni xe-ta re te'ej man xtika-ta chach re nubij re ral-xtan cha. Y quire' chuka' re xtan man xtika-ta chach re nubij re rute' cha. Y quire' chuka' re elite' man xtiquic'uaj-ta-qui' riq'uin re rali', roma man junan-ta niquinojij, y ni xe-ta re rali' xtiquic'uaj-ta-qui' riq'uin re rulite'.
Re Jesús nubij chique re vinak che c'o señas tak nijalataj re tiempo
54 Y re Jesús xubij chuka' chique re vinak: Yex itaman andex titzu'un re nube chin job. Y tak nitz'at re nube re', cha'nin nibij che nipa job. Y can nipo-va. 55 Y tak ne'ka re cak'ik', jac'a seña re' che ja xbeka re sak'ij y can ja quire' nibanataj. 56 Yex xa ca'e' ipalaj, ¿anchique roma jabal itaman re andex nipa tak nitzu' re nube chicaj? ¿Y anchique roma chuka' jabal itaman che nipa cak'ik' y nipa job y nic'aj chic cosas chach re ruch'ulef? Vo xa itaman re', ¿y anchique roma tak man itaman-ta anchique tiempo re yojc'o-va?
Tinojij jabal re andex niban
57 ¿Y anchique roma tak man ninojij-ta jabal re andex otz che niban? 58 Roma vo xa c'o jun chiva yex nisujus chiquivach re autoridades roma c'o ruc'as, tucanoj rubanic chin che nuban rubiyal riq'uin re xsujun richin tak je'binak pa cabildo. Pero vo xa man nic'achoj-ta rubiyal re anchok riq'uin c'o-va ruc'as, can ye'bo-va chach re juez, y re juez nujach-a pa ruk'a' re policía, y re policía nuc'uaj-a, chin no'rtz'apij can pa cárcel. 59 Y can katzij nimbij, che re vinak re ndoc pa cárcel roma c'o ruc'as, man xtel-ta-pa chire' vo xa man nutoj-ta can ronojel re ruc'as.
12:1 Mt 16.6, 12; Mr 8.15; 1 Co 5.7, 8. 12:2 Ec 12.14; Mt 10.26; Mr 4.22; Lc 8.17; 1 Co 4.5. 12:4 Is 8.12, 13; 51.7, 8, 12, 13; Jer 1.8; Mt 10.28; Fil 1.28; 1 P 3.14. 12:5 Sal 9.17; Mt 10.28; 25.41, 46; 2 P 2.4; Ap 1.18. 12:6 Mt 10.29. 12:8 Mt 10.32; Mr 8.38; Ro 10.9, 10; 2 Ti 2.12; 1 Jn 2.23; Ap 2.13. 12:10 Mt 12.31, 32; Mr 3.28. 12:11 Mt 10.19; Mr 13.11; Lc 21.14. 12:12 Ex 4.12; 1 P 5.7. 12:14 Jn 18.36. 12:15 Pr 28.16; 1 Ti 6.7; He 13.5. 12:19 Job 20.22; 21.13; 27.8; Sal 52.7; Pr 27.1; Ec 11.9; Dn 4.31; 1 Co 15.32; 1 Ts 5.3; Stg 4.14; 5.5. 12:20 Sal 39.6; Jer 17.11. 12:21 Mt 6.20; 1 Ti 6.18, 19; Stg 2.5. 12:22 Mt 6.25; Fil 4.6. 12:24 Job 38.41; Sal 147.9. 12:30 2 Cr 16.9. 12:31 Mt 6.33; Ro 8.31. 12:33 Mt 6.20; 19.21. 12:34 Mt 6.20, 21. 12:35 Mt 25.1; Ef 6.14; 1 P 1.13. 12:37 Mt 24.46; 25.21-23; 2 Ti 4.7, 8; 1 P 5.1-4; 2 P 1.11; 3.14; Ap 14.13. 12:39 1 Ts 5.2; Ap 16.15. 12:40 Mt 25.13; Mr 13.33; Ro 13.11-14; 2 P 3.12, 14. 12:42 Mt 24.45, 46; 25.21; Lc 19.15-19. 12:44 1 P 5.4; Ap 3.21. 12:46 Mt 24.51. 12:47 Nm 15.30; Dt 25.2; Jn 9.41; 15.22; Hch 17.30; Stg 4.17. 12:48 Lv 5.17; 1 Ti 1.13. 12:50 Mt 20.22; Mr 10.38. 12:51 Mt 10.34. 12:52 Mi 7.6; Mt 10.35; Jn 7.43; 10.19. 12:53 Mi 7.6. 12:54 Mt 16.2. 12:55 Job 37.17. 12:56 Mt 16.3; Lc 19.42-44; 1 Co 1.19-27; Ga 4.4. 12:58 Sal 32.6; Pr 25.8; Is 55.6; Mt 5.25.