16
Re ejemplo chij jun ache man otz-ta runa'oj xuban riq'uin re ru-patrón
Re Jesús xubij chuka' chique re ru-discípulos: C'o c'a jun ache biyom. Y re biyom re' c'o c'a jun ache pa'al chij ronojel re rubiyomal reja'. Y cha re ache biyom xtzijos-va che re ache pa'al chij ronojel re rubiyomal ntajin chuq'uisic. Y re patrón xutak ruyoxic re ache pa'al chij ronojel re rubiyomal. Y tak xbeka xubij cha: ¿Andex nabij chua chij re nitzijos chavij? Vocame ninjo' nintz'at andex rubanon ronojel re biyomal nyi'on pan ak'a', roma vocame manak chic asamaj, xcha' re patrón cha. Y re ache pa'al chij ronojel re biyomal xunojij-ka pa ránma: ¿Andex nimban vocame? Roma re nu-patrón nulisaj nusamaj. Y xtimban-ta chic jun samaj re nrajo' echuk'a' man yintiquir-ta chic. Y xquinoc-ta c'utuy-limosna yinq'uex. Y tak xunojij-yan jabal, xubij: Vocame ntaman chic andex xtimban, chin quire' jec'o ye'c'ulu vichin pa tak cachoch, tak xtilisas nusamaj, xcha'. Y c'are' xe'rayoj che ja'jun che ja'jun re c'o quic'as riq'uin re ru-patrón, y xuc'utuj cha re nabey: ¿Rat andex re ac'as, y jenipa'? Y re ache re c'o ruc'as xubij cha: Yen c'o jun ciento barril aceite olivo nuc'as, xcha'. Y re ache pa'al chij ronojel re biyomal xubij cha re ache c'o ruc'as: Ja ruvujil re ac'as re'. Y vocame cha'nin catz'uye' y tabana' chic can jun ruvujil. Y chupan re jun chic vuj re xtaban, tabana-ka chupan che xaxe nic'aj ciento barril aceite re ac'as. Y tak xapon chic jun re c'o ruc'as, re ache pa'al chij ronojel re biyomal xuc'utuj cha: Y rat ¿andex re ac'as y jenipa'? Re ache c'o ruc'as xubij: Yen ochocientos quintal trigo nuc'as, xcha' cha. Y reja' xubij cha: Ja ruvujil re ac'as re', y vocame catz'uye' y tabana' chic jun ruvujil. Y chupan re jun chic vuj re xtaban, tabana-ka chupan che xe seiscientos cincuenta re ac'as, xcha' cha. Y tak re ru-patrón xuc'axaj re rutz'amon rubanic re itzel ache, xubij: C'o runa'oj, xcha'. Y ja quire' re vinak re man quiniman-ta re Dios. C'o quina'oj y camas je listo quiq'uin re vinak. Y camas-va chuka' je listo, que chiquivach re vinak re je richin chic re sakil.
Y yen nimbij chiva, xcha' re Jesús. Q'uiy bey re biyomal chin re ruch'ulef, man otz-ta rucusasic niban cha coma re vinak. Jac'a vo xa can pan ik'a' yex re yix rajc'ual chic re Dios c'o-va re biyomal re', can ticusaj chin che ye'to' re nic'atzin quito'ic. Chin quire' tak re ibiyomal xtiq'uis, xquixc'ul chila' chicaj, chupan re jay re man jun bey xque'q'uis.
10 Re jun re can otz nuban riq'uin jun samaj co'ol-oc, xa can otz chuka' xtuban riq'uin jun samaj nem. Jac'a re man otz-ta nuban riq'uin jun samaj co'ol-oc, xa can quire' chuka' xtuban riq'uin jun samaj nem. 11 Y quire' chuka' riq'uin re biyomal chin re ruch'ulef, roma vo xa yex man otz-ta niban cha, re Dios can man xtujach-ta re katzij biyomal pan ik'a'. 12 Roma vo xa man otz-ta niban riq'uin re biyomal chin re ruch'ulef re man ivichin-ta yex, c'alapa' riq'uin re katzij biyomal re can ivichin-va yex otz-ta xtiban cha, mare' re Dios man nuya-ta pan ik'a'.
13 Y man jun mozo nibano che je ca'e-ta ru-patrón, roma man nitiquir-ta nisamaj quiq'uin che je ca'e' al mismo tiempo. Roma vo xa nrajo' jun chique re je ca'e' ru-patrón, tiene que nutzelaj re jun chic. Y vo xa can nunimaj rutzij re jun, man nitiquir-ta nuban quire' riq'uin re jun chic. Mare' manak modo che jun vinak re can ruyi'on ránma riq'uin re biyomal re nitiquir-ta nuban re nrajo' re Dios, xcha' re Jesús.
14 Y tak re achi'a' fariseos xquic'axaj re xubij re Jesús, xe'tze'en-apo chij, roma reje' can quiyi'on cánma riq'uin re biyomal. 15 Y re Jesús xubij chique: Yex can nibananej chiquivach re vinak che camas yix choj y camas yix otz. Pero re Dios rutaman andex re c'o pa tak ivánma, y man otz-ta yixrutz'at. Y re' astapa' jenipa' jabal otz yixtz'et coma re vinak y astapa' can xtiquiya' ik'ij.
Re ruch'abal re Dios man xtiq'uis-ta
16 Y tak re Juan Bautista c'amaje-na tutz'am rutzijosic re ruch'abal re Dios, xa can c'aja re ley chin re Moisés re nitzijos. Y xa can c'aja chuka' re ruch'abal re Dios re tz'iban can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, can c'aja chuka' re' re nitzijos. Pero tak xpa re Juan, jare' tak xtiquir-a rutzijosic re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, re nibex evangelio cha. Y je q'uiy vinak re can niquitaj quik'ij chin ye'oc chire'.
17 Y chuka' nimbij chiva, che man can-ta c'ayef che re ruch'ulef y re rocaj ye'q'uis, que chach re ley. Roma ronojel re nubij chupan re ley tiene que nibanataj, y man jun cosa re man-ta xtibanataj.
Re vinak je'c'ulan man otz-ta niquijach-qui'
18 Y re Jesús xubij chuka': Vo xa c'o jun ache c'ulan nujach-ri' riq'uin re ruxayil y c'are' nuc'am chic-apo jun ixok, re ache re' nimacun chach re Dios. Y vo xa c'o jun ache nuc'am-apo jun ixok c'ulan y yi'on can roma re ruchijil, chuka' re ache re' nimacun chach re Dios.
Re ache biyom y re Lázaro
19 Y re Jesús xubij chuka': Xc'ue' jun ache camas biyom. Re ache re' rion tziak camas caro cajal re ye'rucusala', y k'ij-k'ij nubanala' namak'ij charachoch. 20 Pero xc'ue' chuka' jun ache c'utuy-limosna y nojnak re ru-cuerpo che itzel tak ch'a'c. Reja' rubini'an Lázaro, y can jac'a chuchi-rachoch re biyom nic'ue-va-apo. 21 Re Lázaro camas nurayij che nutaj-ta re ruchi' tak vay re ye'tzak-ka chuxe' ru-mesa re biyom. Y re tz'e' can ye'ba-apo riq'uin churek'ic re itzel tak ch'a'c re jec'o chij. 22 Y jun k'ij re Lázaro xcom, y jac'a re lugar re camas jabal re nibex paraíso cha, chire' xapon-va riq'uin re Abraham. Ja lugar re' xc'uax-va-a, coma re ángeles. Y chuka' re ache biyom xcom, y xmuk. 23 Y tak reja' nutaj chic pokan chupan re lugar re nibex infierno cha, anche' ye'bapon-va re anama'i' re man xquinimaj-ta-a re Dios, jare' tak xtzu'um-pa y jare' tak xutz'at re Abraham, pero c'ac'anaj c'a c'o-va. Xutz'at chuka' re Lázaro rak'al-apo chuc'o'x re Abraham. 24 Y re ache biyom cof xch'o, y xubij cha re Abraham: Nata' Abraham, tajoyovaj noch. Tabana' utzil tabij cha re Lázaro, che astapa' xaxe re rutza'n rue-ruk'a' tuch'ekeba', y tataka-pa viq'uin vova', chin no'rya' can chutza'n re vak'. Roma re vánma nic'at chupan re k'ak' re', xcha'. 25 Pero re Abraham xubij cha: Te'ka cha'c'o'x rat nuc'ajol, tak xac'ase' chach re ruch'ulef, camas jabal xak'asaj re ac'aslen, y re Lázaro camas tijoj-pokonal xuk'asaj y vocame camas otz ruc'aslen xbo'rvila' vova', y rat xa jun c'aslen chin tijoj-pokonal xavel. 26 Y chuka' c'o jun namalaj sivan chakacojol. Mare' vo xa c'o jun re c'o vova' nrajo-ta napon iviq'uin, man nitiquir-ta. Y c'o-ta jun chiva yex nrajo' nipa vova' kaq'uin yoj, man nitiquir-ta chuka', xcha' re Abraham. 27 Y re ache biyom xubij: Vo xa quire', ninjo' ninc'utuj chic jun utzil chava rat nata' Abraham. Tataka-a ba' re Lázaro chach re ruch'ulef, pa rachoch re nata'. 28 Roma jec'o je vo'o' vach'alal, y ne'ch'o-ta quiq'uin, chin che man que'pa chupan re jun lugar re' chin tijoj-pokonal, xcha'. 29 Y re Abraham xubij cha: Reje' c'o re ruch'abal re Dios re rutz'iban can re Moisés quiq'uin. Y c'o chuka' re ruch'abal re Dios re tz'iban can coma re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Jare' re tiquic'axaj y tiquinimaj, xcha' re Abraham cha. 30 Y re ache biyom xubij: Ja', can katzij, nata' Abraham. Pero vo xa c'o jun re quiminak chic-a re nic'astaj-a y napon quiq'uin re vach'alal, can xtiquinimaj-va re Dios y nijalataj quic'aslen chach. 31 Pero re Abraham xubij cha: Vo xa can man niquinimaj-ta re ruch'abal re Dios re rutz'iban can re Moisés, y man niquinimaj-ta chuka' re ruch'abal re Dios re je'quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique, astapa' chuka' c'o jun re nic'astaj-a chiquicojol re anama'i', cama-va xtiquinimaj-ta.
16:2 Mt 12.36; Ro 14.12. 16:6 Ez 45.10, 11, 14. 16:8 Jn 12.36. 16:9 Lc 11.41. 16:10 Mt 25.21; Lc 19.17. 16:11 Ef 3.8; Ap 3.18. 16:13 Mt 6.24. 16:14 Mt 23.14. 16:15 1 S 16.7; Sal 7.9; Jer 17.10; Lc 10.29; 11.39, 40; Stg 2.21-25; 4.4; Ap 2.23. 16:16 Mt 11.12. 16:17 Sal 102.26, 27; Is 40.8; 51.6; 1 P 1.25. 16:18 1 Co 7.10. 16:22 Stg 2.5. 16:22 Mt 8.11. 16:22 Sal 34.7; 103.20; He 1.14. 16:24 Is 66.24; Zac 14.12; Mr 9.44; He 10.31. 16:25 Job 21.13; Sal 17.14; Lc 6.24; Ro 8.7. 16:26 2 Ts 1.9. 16:29 Is 34.16; Jn 5.39, 45; Hch 15.21; 17.11. 16:31 Jn 12.10; 2 Co 4.3.