13
Re Jesús nubij che xtivulax re rachoch re Dios
Y tak re Jesús ndel-pa pa rachoch re Dios, jun chique re ru-discípulos xubij cha: Maestro, xcha' cha. Tatz'eta' la rubanic re rachoch re Dios, y tatz'eta' chuka' la aboj je'cusan camas je jabal-oc, xcha'.
Y re Jesús xubij cha re ru-discípulo: Rat can ya'tz'at che re jay re' camas otz quibanic y je nima'k, pero xtapon jun k'ij che ronojel re ya'tz'at vova' can xque'vulax y can man jun re xtipa'e-ta can. Ronojel re aboj re je'cusan chique re jay re', xa can xque'vulax-va. Can man jun aboj re xtic'ue-ta can ancha'l la rubanon vocame.
Re señales re xque'banataj antes che xtiq'uis re ruch'ulef
Y tak re Jesús tz'uyul chic pa rue' re loma rubini'an Olivos, re anche' jabal niquitz'at-pa re rachoch re Dios, jare' tak re Pedro, re Jacobo, re Juan y re Andrés xe'jelon-apo riq'uin re Jesús y re je caje' discípulos re' xquic'utuj cha: Tabij chaka: ¿C'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Y andex che señal xtitz'et chin quire' ninabex che nibanataj-yan? xe'cha' reje'.
Y xpa re Jesús xubij chique: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj. Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo, xque'cha'. Y camas je q'uiy re xque'k'olotaj pa quik'a'.
Y tak xtic'axala' che jec'o naciones re ye'tajin che guerra, y xtic'axala' chuka' che c'o cha guerra xque'pa, pero man tisatz ic'o'x, roma ronojel re' tiene que ye'banataj-na. Pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef. Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' re nima'k tak naciones re xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones. Xque'pa sananel q'uiy lugar. Xque'pa chuka' viyjal, y q'uiy chuka' quivach ayoval xque'pa y re vinak xque'ch'ujlan pa tak naciones. Y re' xa ja re nabey tak k'axomal y xque'pa nic'aj chic quivach tijoj-pokonal.
Pero yex can jabal tichajij-ivi'. Roma xa can jec'o re xque'jacho ivichin pa quik'a' re achi'a' re pa camon ye'bano juzgar. Y chuka' xquixch'ay pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xquixc'uax chiquivach re achi'a' re ye'bano gobernar, chiquivach reyes y nic'aj chic re ye'bano juzgar chach re ruch'ulef. Y xa nutzij yen xtic'alvachij quire', pero xa can xquixtiquir c'a xquinitzijoj chiquivach reje'. 10 Y nic'atzin che nitzijos re utzulaj ch'abal chin re Dios pa tak ronojel naciones, c'are' xte'ka re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef. 11 Jac'a tak xquixc'uax-a chin che yixe'jach pa quik'a' re autoridades, man timay re andex xtibij. Yex xaxe c'a tibij re andex che tzij re xtuya' re Dios chiva, roma xa can mana-ta chic yex re xquixch'o chupan re hora re', xa can ja chic re Espíritu Santo re xtich'o. 12 Y can xtibanataj, vo xa jec'o je ca'e' achi'a' quich'alal-qui', re jun xtiyacataj chij re jun chic ruch'alal y xtujach chin che niquimisas. Y can jec'o-va chuka' tata'aj re xque'yacataj chiquij re cajc'ual. Y re cajc'ual xque'yacataj chuka' chiquij re quite-quirta' y xque'quijach chin che que'quimisas. 13 Can conojel-va xque'tzelan ivichin roma ibanon confiar-ivi' viq'uin. Pero re man xtutzolij-ta-ri' chij y xtucoch' xtuk'asaj ronojel re' c'a pa ruq'uisibal, can xticolotaj-va.
14 Y chuka' can xtapon-va re k'ij tak xque'banataj re xajan tak banabal chupan re lugar re anche' man ruc'amon-ta che quire' nibanataj. Y riq'uin re' xtivulataj c'a can re lugar re'. Jare' re tz'iban can roma re Daniel, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re nitz'eto re tz'iban can, tak'ax c'a pa rue' re nutz'at. Chin quire' tak xtitz'at che can ja chic re' re ye'banataj, re vinak re jec'o pa Judea xa can que'numaj-a y te'quivovaj-qui' pa tak c'achelaj. 15 Y re nixulan pa rue' rachoch tak napon re k'ij re', man chic toc-apo pa rachoch chin c'o cosas ye'bo'rc'ama-pa, xa choj quire' tinumaj-a. 16 Re nisamaj pak'os, man chic titzolaj pa rachoch chuc'amic ruk'u'. Xa choj chuka' quire' tinumaj-a. 17 Jac'a re ixoki' re c'o chic yabil chiquij, y re ixoki' re xa c'a niquiya' quitz'um ch'utak cal, tivok'ex c'a quivach tak xtapon re k'ij re'. 18 Mare' tic'utuj cha re Dios che re tijoj-pokonal re' man-ta nibanataj chupan re tiempo chin tef, chin che man c'ayef-ta nuban chiva che yixnumaj. 19 Roma tak xtapon re k'ij re', can ja tiempo chin tijoj-pokonal re xtipa. Jun tijoj-pokonal re man jun bey banatajnak-ta chach re ruch'ulef desde que jampa' banon can roma re Dios. Y chuka' re tijoj-pokonal re' man jun bey chic xtibanataj. 20 Y vo xa re Ajaf Dios man-ta nuban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal re', conojel-ta vinak ye'com. Pero re Dios xa quitzij re je'rucha'on chic, tak xtuban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal.
21 Chupan re k'ij re', vo xa jec'o ye'bin chiva: Titzu', jac'a Cristo re'. O vo xa niquibij chiva: Titzu', jac'a Cristo la c'o la'. Pero yex man quixk'olotaj pa quik'a' y man tinimaj re niquibij chiva. 22 Roma can jec'o re xque'bec'ulum-pa y xtiquibila': Ja yen re Cristo. Pero yex man que'inimaj, roma xa quion je tz'ucuy tak tzij. Y ja chuka' k'ij re' tak xque'bec'ulum-pa re xque'bin: Yen nintzijoj re nubij re Dios chua, xque'cha'. Pero yex man c'a que'inimaj, roma xa je tz'ucuy tak tzij chuka'. Y xque'quibanala' milagros re man jun bey je'tz'eton, xaxe chin che que'nimax y can jec'o-va re xque'quik'ol. Y xe-ta reje' can ye'tiquir ye'quik'ol chuka' re je'cha'on chic roma re Dios, can ye'quik'ol-ta, pero man xque'tiquir-ta. 23 Jac'a yex can tichajij-ivi', chin che man-ta yixk'olotaj roma ximbij-yan can chiva ronojel re xque'banataj.
Re xque'banataj tak nipa-yan re Jesús
24 Chupan re k'ij tak k'axnak chic re tijoj-pokonal re', xtibanataj che re k'ij y re ic' can xtik'ukumutaj quivach. 25 Y re ch'umil xque'betzakalam-pa re anche' jec'o-va. Can ronojel-va re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon. 26 Y jare' tak xquinquitz'at yen re xinalax chi'icojol, che yinka-pa pa nube, riq'uin chic namalaj poder y chuka' riq'uin chic namalaj nuk'ij. 27 Y jare' tak yen xque'ntak re nu-ángeles chiquimolic re je'ncha'on chic. Can xque'quimol-pa re jec'o pan oriente y re jec'o pan occidente, re jec'o pa norte y re jec'o pa sur. Can xque'quimol-pa che jun ruch'ulef, nitiquir-pa pa jun rutza'n re rocaj, c'a la jun chic rutza'n.
28 Can titamaj re ejemplo chij re jun che' rubini'an higuera. Tak re ruk'a' jabal rax ye'quibam-pa y ye'el-pa re ruxak c'ac'a, can itaman che re tiempo chin job ne'ka-yan. 29 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re ximbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij. Xa can nakaj chic c'a c'o-va-pa. 30 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef. 31 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
32 Jac'a re k'ij y re hora tak yen xquimpa, man k'alaj-ta. Re ángeles re jec'o chila' chicaj man quitaman-ta jampa' re'. Quire' chuka' yen re yin Ruc'ajol re Dios man ntaman-ta. Xa can xe re Nata' Dios atamayon re'.
33 Yex xa can tichajij-apo jabal re ic'aslen. Can tiyabej y tibana' chuka' orar, roma xa man itaman-ta jampa' xtapon re k'ij tak yen xquimpa. 34 Ancha'l tak jun ache nuya' can re rachoch y niba naj. Reja' nuchalabej can re rusamaj chique re ru-mozos. Can cada jun nuyala' can quisamaj, y cha re nichajin can re rachoch nubij che can nojel tiempo tic'ase' chin tuyabej-apo. 35 Can quire' tibana' yex, can nojel tiempo c'a quixc'ase' chin quiniyabej-apo. Ancha'l re ache nichajin, roma man rutaman-ta jampa' xte'ka re rajaf jay, reja' can nuyabej-apo. Roma re rajaf-jay q'uiba' ne'ka tak ndoc-pa re ak'a', o ja pa tak nic'aj-ak'a', o ja tak nitzirim-pa re moma' namak'a-yan, o ja tak nisakar-yam-pa. Mare' yex can nojel tiempo c'a quiniyabej-apo. 36 Roma yen can nojel tiempo ninjo' che yixc'ase' chin yiniyabej-apo, roma man xtinya-ta rutzijol tak xquimpa. 37 Y can ancha'l re nimbij chiva yex che can nojel tiempo quixc'ase' che quiniyabej-apo, can quire' chuka' nimbij chique conojel, xcha' re Jesús chique re ru-discípulos.
13:1 Mt 24.1; Lc 21.5. 13:2 1 R 9.7; 2 Cr 7.20; Jer 26.18; Mi 3.12. 13:4 Mt 24.3; Lc 21.7. 13:5 Jer 29.8; Mt 24.5; Lc 21.8. 13:9 Mt 10.17. 13:10 Mt 24.14; Ro 10.18. 13:11 Lc 12.11, 12; Hch 4.8. 13:12 Lc 21.16. 13:12 Mi 7.6. 13:13 Mt 10.22; 24.13. 13:14 Dn 9.27; Mt 24.15. 13:14 Lc 21.21. 13:17 Lc 23.29. 13:19 Dn 12.1; Mt 24.21. 13:21 Lc 17.23. 13:22 Lc 21.8. 13:22 Ro 8.38; 1 P 1.5. 13:23 Mt 7.15; Lc 21.8. 13:24 Is 13.10; Ez 32.7; Jl 2.10, 31; 3.15; Mt 24.29. 13:26 Dn 7.13. 13:28 Mt 24.32; Lc 21.29, 30. 13:31 Sal 102.25, 26. 13:31 Is 40.8. 13:31 Nm 23.19; Jos 23.14-16; Lc 21.33; 2 Ti 2.13; Tit 1.2. 13:33 Mt 24.42; Lc 12.40. 13:35 Ap 3.3. 13:35 Mt 24.42, 44.