4
Re ejemplo chij re semilla
Re Jesús y re ru-discípulos xe'ba chic chuchi' re lago y reja' ye'rutijoj re vinak riq'uin re ruch'abal re Dios. Y camas je q'uiy vinak re xquimol-apo-qui' chin niquic'axaj. Mare' re Jesús xoc-apo pa jun canoa chire' pa rue-ya', y xtz'uye-ka chupan. Y chire' pan ulef chuchi-apo re ya', jec'o re vinak niquic'axaj-apo re Jesús. Reja' q'uiy cosas xuc'ut chiquivach riq'uin ejemplos. Reja' xubij chique: Tic'axaj jabal re xtimbij chiva: C'o c'a jun ache xbo'rjopij semilla pa jun juyu'. Y tak re ache ntajin chic chubanic re samaj re', c'o nic'aj cha re semilla xka po bey. Y xe'pa re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' xquitaj-a re semilla xka po bey. Y nic'aj chic cha re semilla xa cojol tak aboj xka-va y chire' man pim-ta re ulef, y cha'nin xe'tz'uc-pa. Xa jac'a tak xpa rach k'ij, xe'bayoba-ka y xe'chakij-ka. Roma xa man naj-ta binak-ka quixe' pan ulef, mare' cha'nin xe'chakij-ka. Y nic'aj chic xka cojol tak k'ayis c'o quiq'uixal. Y tak xe'tz'uc-pa, junan xe'q'uiy quiq'uin re q'uix. Pero re q'uix camas xe'q'uiy, mare' re tico'n xe'jik' pa quik'a' y man xe'vachin-ta. Y re nic'aj chic semilla xka pa jun utzulaj ulef, xe'tz'uc-pa y jabal xe'q'uiy. Y c'o semilla xquiyala' a treinta quivach, c'o xquiyala' a sesenta y c'o xquiyala' ja'jun ciento.
C'are' re Jesús xubij: Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' chique.
10 Y tak xcanaj can rion re Jesús quiq'uin ca'e-oxe' vinak y re je doce ru-discípulos, re jec'o riq'uin xquic'utuj cha andex nrajo' nubij chique riq'uin re ejemplo re xutzijoj chique. 11 Y reja' xubij chique: Man jun bey can-ta bin can jabal chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, pero chiva yex yi'on c'a k'ij che nitamaj. Jac'a chique re vinak re man yinquiniman-ta, riq'uin ejemplos yinch'o-va chiquivach, 12 chin quire' choj niquitzu' y man niquitz'at-ta jabal re niquitzu', y chin che choj niquic'axaj y man nak'ax-ta pa quive' re niquic'axaj, chin quire' man nijalataj-ta quic'aslen chach re Dios y chuka' man nicuyutaj-ta quimac roma re Dios.
13 Y re Jesús xubij chic jun bey chique re ca'e-oxe' vinak y re ru-discípulos: ¿Man xk'ax-ta pan ive' re ejemplo re c'a ba-oc timbij-va-ka chiva? Roma vo xa man xk'ax-ta pan ive', c'alapa' re nic'aj chic ejemplos xtak'ax-ta pan ive'. 14 Riq'uin re jun ejemplo re' ninc'ut che re xbejopin re semilla, jac'a ancha'l re samajel re nitzijon re ruch'abal re Dios. 15 Re semilla re xe'ka po bey, ancha'l re vinak tak quic'axan chic re ruch'abal re Dios, y re Satanás jonanin napon quiq'uin y nulisaj-a re ch'abal re' pa tak cánma. 16 Re semilla re xe'ka cojol tak aboj, can nich'o-va chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. Re vinak re' camas ye'qui'cot tak niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma. 17 Pero como man nuc'am-ta-ka ruxe' re ruch'abal re Dios pa tak cánma, mare' man q'uiy-ta tiempo re ye'qui'cot, xa jun ca'e-oxe-oc k'ij re otz ye'c'ue' riq'uin re Dios. Y tak nipa re tijoj-pokonal chiquij y ye'tzelas roma quiniman re ruch'abal re Dios, cha'nin ye'tzak. 18 Y re semilla re xe'ka cojol tak q'uix, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak. 19 Pero como re vinak re' xa ja re ndoc cha re quic'aslen vova' chuch'ulef re niba cánma chij, mare' ne'jik' re ruch'abal re Dios re c'o pa tak cánma. Ne'jik' pa ruk'a' re biyomal re ancha'l xa c'o otz nuc'am-pa y xa man quire-ta. Y q'uiy chuka' rach rayibal ye'pa quiq'uin, mare' re vinak re' man jun bey xtivachin jabal re ruch'abal re Dios pa tak quic'aslen. 20 Jac'a re semilla re xe'ka pa jun utzulaj ulef, nich'o chij re ruch'abal re Dios re nic'axax coma re vinak, y re vinak re' can niquic'ul-va re ruch'abal re Dios pa tak cánma y re quic'aslen jabal nivachin. Can ye'vachin ancha'l niquiban re semilla. Roma jec'o semilla niquiya' a treinta quivach, jec'o niquiya' a sesenta y jec'o niquiya' ja'jun ciento. Can quire' nuban re quic'aslen re vinak re niquic'ul re ruch'abal re Dios pa tak cánma.
Re ejemplo chij jun lámpara
21 Y re Jesús xubij chuka' chique: Tak nic'am-pa jun lámpara chin nusekresaj pa jay, man chuxe-ta jun cajón o jun ch'at niya-va-apo. Roma re lámpara can c'o ruc'ojlebal re anche' nitzekebas-va, xcha' chique. 22 Y quire' chuka' man jun cosa re vovan can, re man-ta xtik'alajim-pa. Y chuka' man jun cosa re tz'apin can rij, re man-ta xtel-pa pa sakil. 23 Re c'o ruxquin chin nuc'axaj, can tuc'axaj c'a re ximbij, xcha' re Jesús.
24 Y re Jesús xubij chuka' chique re vinak: Tak yex nic'axaj re ruch'abal re Dios, can tic'axaj jabal re nubij. Can tika c'a-ka pa tak ivánma, roma xa can ancha'l re nic'axaj xa can quire' chuka' re na'oj re nic'am can y riq'uin chic ba' rutz'akat. 25 Roma re c'o cosas ruyacon pa ránma, can xtuc'ul más. Jac'a re nic'axan re ruch'abal re Dios y xa man nuyac-ta-ka pa ránma, hasta re ba' re c'o riq'uin, xtilisas-a chach.
Tak re semilla nitz'uc-pa y niq'uiy
26 Y re Jesús xubij chuka': Tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios, nibanataj ancha'l nibanataj riq'uin jun semilla re nitic can pan ulef roma jun ache. 27 Y tak re semilla c'o chic can pan ulef, re ache man jun chic nuban. Reja' nivar tak ndoc-pa re ak'a' y niyacataj-a tak nisakar-pa re ruca'n k'ij. Y tak napon re k'ij, re semilla nitz'uc-pa y niq'uiy-a, pero re xtico-ka chin re semilla man rutaman-ta, y chuka' man nitiquir-ta nubij andex nuban re semilla tak nitz'uc-pa y andex nuban tak niq'uiy. 28 Re nitico-ka re semilla man jun nuban chin che re tico'n niq'uiy-pa; roma re tico'n xa rion niq'uiy-pa. Y re ulef q'uiy c'a re nuya-pa. Pero nabey ja re ral re trigo niq'uiy-pa. Y tak nem chic, ye'el-pa re rue'. Y pa ruq'uisibal ne'noj-pa re rue' riq'uin re rupan. 29 Y tak k'an chic, re rajaf can jare' ye'rutak re ru-mozos chupan, chin niquik'at, roma ja tiempo chin re cosecha xbeka.
Re ejemplo chij re semilla chin re mostaza
30 Y chuka' re Jesús xubij: ¿Andex como rubixic xtakabij chij ru-gobierno re Dios? ¿Anchok riq'uin como xtakajonomaj-va? Y chin che nakajonomaj nakacusaj re jun ejemplo re', y ja quire' nubij, 31 che re ru-gobierno re Dios junan riq'uin re semilla chin re mostaza re nitic-ka pan ulef, roma astapa' re semilla chin re mostaza xa jare' re semilla más co'ol-oc re c'o chach re ruch'ulef, 32 pero xa jare' re más nem ndel chiquivach re nic'aj chic k'ayis y ye'c'ue' ruk'a' chovomak. Mare' re chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik' niquibanala' quisoc pa tak ruk'a', roma chire' jabal ye'mujan.
Re Jesús tak xch'o chiquivach re vinak can xe'rucusaj ejemplos
33 Re Jesús tak xutzijoj re ruch'abal re Dios chiquivach re vinak, xe'rucusaj ejemplos roma rutaman che riq'uin re' c'o xtiquitamaj. 34 Reja' xaxe riq'uin ejemplos xch'o chiquivach re vinak. Pero tak ye'c'ue' can quion, re Jesús can nubij chique re ru-discípulos andex ye'el-va che tzij re ejemplos re'.
Xk'alajin re ru-poder re Jesús tak je'binak pa rue-ya'
35 Y tak xoc-pa re ak'a' chupan re k'ij re', re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Jo' c'a juc'an-apo ruchi' re lago, xcha' chique.
36 Reja' can xe'rutakala' can re vinak. Pero roma reja' tz'uyul chire' chupan re canoa, can jare' xquitz'am-a bey pa rue-ya'. Y jec'o chuka' nic'aj chic canoas re junan xe'el-a quiq'uin. 37 Y tak quitz'amon bey, xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chire' pa rue-ya'. Y mare' re canoa re anche' je'binak-va ninoj-pa che ya'. 38 Pero re Jesús nivar chupan re canoa tak ntajin re cak'ik' pa rue-ya'. Reja' chij can re canoa rucanon-va-ka jun ch'acat-rue', y chire' nivar-va tak je'binak. Y xe'pa re ru-discípulos xquic'asoj y xquibij cha: ¡Ajaf! ¡Ajaf! Yoj yojcom-yan y rat xa yavar, xe'cha' cha.
39 Y re Jesús xyacataj-pa, y xubij: Tak'ax-a re cak'ik' y titane-ka re nubolk'otela-ri' re ya'.
Y ja quire' xbanataj. Re cak'ik' xq'uis-a, y chuka' re nubolk'otela-ri' re ya' xtane-ka.
40 C'are' re Jesús xubij chique re ru-discípulos: ¿Anchique roma tak xixibij-ivi'? ¿Can man ibanon-ta confiar-ivi' viq'uin?
41 Pero re discípulos camas quixibin-qui' y xquic'utula' chiquivach chij re Jesús: ¿Anchique como che ache re'? Roma re cak'ik' y re ya' can niquinimaj rutzij.
4:1 Mt 13.1, 2; Mr 2.13; Lc 8.4. 4:7 Jer 4.3. 4:8 Jn 15.5; Col 1.6. 4:10 Lc 8.9. 4:12 Is 6.9, 10; 44.18; Jer 5.21; Mt 13.14. 4:15 Mt 13.19; Lc 8.12; 2 Co 4.4. 4:17 Job 27.10. 4:19 Sal 52.7; Pr 23.5; Ec 5.13. 4:20 Ro 7.4; 2 Co 5.17; 2 P 1.4. 4:21 Mt 5.15; Lc 8.16; 11.33. 4:22 Mt 10.26. 4:23 Mt 11.15. 4:25 Mt 13.12; Lc 8.18. 4:26 Mt 13.24. 4:29 Ap 14.15. 4:30 Lc 13.18. 4:32 Mal 1.11; Mt 13.31, 32; Lc 13.19; Hch 2.41; 4.4; 5.14; 19.20; Ap 11.15. 4:33 Mt 13.34. 4:35 Mt 8.18; Lc 8.22. 4:38 Mt 8.24; Lc 8.23. 4:39 Job 38.11; Sal 65.7; 89.9; 93.4; 107.23-29; 135.5, 6.