23
Re Jesús nubij re quimac re achi'a' fariseos y re achi'a' je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas
Y c'are' re Jesús xch'o chiquivach re vinak y chuka' chaka yoj re yoj ru-discípulos. Reja' xubij: Pa ru-lugar c'a re Moisés, je'tz'uyul-va re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y re achi'a' fariseos. Mare' yex tinimaj quitzij. Can ronojel c'a re niquibij chiva, tibana' y tichajij. Pero man c'a tiban ancha'l re niquiban reje'. Roma reje' xa man ye'tiquir-ta niquiban re niquibij che tiban. Reje' namalaj tak ejka'n niquiya' chiquij re vinak, ejka'n re camas c'ayef quic'uaxic. Re ejka'n re' xaxe c'a chiquij re vinak niquiya-va y reje' ni siquiera jun ch'et rue-quik'a' niquisiloj chin niquiban y niquic'uaj-ta re ejka'n re niquibij che can ruc'amon che niquic'uaj re vinak. Y reje' niquibanala' re otz, pero man chin-ta che otz niquiban chach re Dios. Reje' xaxe chin che que'tz'et y que'nimax coma re vinak che reje' camas je utzulaj tak vinak. Y chuka' can ye'quiyala' re chavon tak c'ojlebal chij re quik'a' y re nic'aj tak quivach. C'ojlebal re anche' niquiyac-va nic'aj versículos cha re ruch'abal re Dios. Y chuka' camas chavon rakan niquibanala' cha re rutz'abal ruchi' re quitziak. Y can ja chuka' re lugar más otz ye'quicha' re anche' niban-va va'in y can ja chuka' quire' ye'quibanala' re pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha. Xaxe che tibex chique che reje' camas quik'ij. Camas nika chiquivach che niyalox can ruxnokil-quivach pa tak q'uiybal re anche' niquimol-va-qui' re vinak. Y chuka' camas nika chiquivach che nibex can chique coma re vinak: Maestro, maestro, ye'cha' c'a chique roma c'o quik'ij ye'quitz'at.
Jac'a yex man tijo' che nibex maestro chiva, roma xaxe Jun re ruc'amon che nibij Maestro cha, y re' ja re Cristo. Jac'a yex can ivch'alal-ivi' chiyixnojel. Chuka' man tibij irta' cha jun vinak xaxe roma c'o ruk'ij. Roma re Irta' yex xaxe Jun y ja reja' re c'o pa kave' konojel, y re' ja re Tata'aj re c'o chila' chicaj. 10 Can man c'a tijo' che re vinak niquibij maestro chiva. Roma xaxe jun Maestro c'o y re' ja re Cristo. 11 Roma re más c'o ruk'ij chiva yex, can nic'atzin che nuna-ka-ri' che xa manak ruk'ij y can tusuju-ri' chin nuban xabanchique samaj. 12 Roma re nuban che c'o ruk'ij, xa xtikasas ruk'ij. Y jac'a re nuban che manak ruk'ij, can xtic'ue' ruk'ij.
13 ¡Can tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma can ik'aton quibey re vinak chin che man ye'oc-ta pa ruk'a' re Dios. Can man otz-ta re ibanon, roma ni xe-ta yex yixoc-apo y chuka' can man niya-ta k'ij chique re vinak chin che ye'oc-ta.
14 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma yex xa itz'amon rulesasic ronojel qui-cosas re malcani' tak ixoki'. Y xaxe chin che tinimax che camas otz re ic'aslen, camas yixyaloj tak niban oración cha re Dios. Y roma re' tak yex c'o más castigo xtika pan ive', roma chach re Dios camas q'uiy imac.
15 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma yex can nik'asala' mar y yixak'ax nic'aj chic naciones chucanoxic che c'o-ta jun re nitzekelben ivichin y nunimaj-ta re ninimaj yex. Y jac'a tak ivilon chic jun re nitzekelben ivichin, yex xa camas c'ayef niban cha, roma riq'uin re nic'ut chach, niban cha che c'ac'anaj nicanaj-va can chach re Dios. Y chuka' yex xa can c'ac'anaj c'a yixc'o-va chach re Dios, pero re nitzekelben ivichin ca'e' c'a bey más naj nicanaj-va can, y mare' tak can ruc'amon che niba pan infierno chuka' reja'.
16 ¡Y can tivok'ex chuka' ivach yex re yixbin che yix ec'uay-bey y xa yix moyi'! Yex re yixbin che vo xa c'o jun re nibano jurar pa rube' re rachoch re Dios chin che nuban jun cosa, y astapa' can man nuban-ta re rubin, man jun nuban. Jac'a re nibano jurar pa rube' re k'anapuak re c'o pa rachoch re Dios, chin nuban jun cosa, re' sí tiene que nuban, roma pa rube' re k'anapuak rubanon-va jurar. 17 Yex can nic'ut che can yix nacanak y chuka' can yix moyi', roma ja re rachoch re Dios re c'o más ruk'ij y mana-ta re k'anapuak, roma ja re rachoch re Dios re nibano lok'olaj cha re k'anapuak. 18 Yex chuka' nibij che re nibano jurar pa rube' re altar chin che nuban jun cosa, astapa' can man nuban-ta re rubin, can man jun nuban. Jac'a re nibano jurar pa rube' re ofrenda re nic'ue' pa rue' re altar chin nuban jun cosa, re' sí tiene que nuban roma pa rube' re ofrenda rubanon-va jurar. 19 Can yix nacanak y yex can yix moyi-va, ¿roma anchique re c'o más ruk'ij? ¿La ja como re ofrenda re nisuj pa rue' re altar cha re Dios o ja re altar? Ja re altar re c'o más ruk'ij, roma jare' re nibano lok'olaj cha re ofrenda. 20 Re nibano jurar pa rube' re altar chin nuban jun cosa, can nuban-va abarcar ronojel. Nuban abarcar re altar y nuban abarcar chuka' re ofrenda re nisuj pa rue' re altar. 21 Re nibano jurar pa rube' re rachoch re Dios chin che nuban jun cosa, man xe-ta c'a nuban abarcar re rachoch re Dios, xa can nuban abarcar chuka' re Dios mismo. 22 Y re nibano jurar pa rube' re rocaj chin che nuban jun cosa, can nuban abarcar re anche' tz'uyul-va re Dios y can nuban chuka' abarcar re Dios.
23 ¡Can tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! Yex camas yix cumplido riq'uin re i-diezmo, mare' hasta re jubulaj tak k'ayis, re nibex menta cha, re anís y re comino ye'nojij che ye'ilesala' can tak ba' cha chin che can chibil chuka' re' ndoc i-diezmo chin niya' cha re Dios. Y xa ja re más nic'atzin re nubij chupan re ley re man niban-ta, y re nubij re ley che yex niban ja che yex choj tibana' quiq'uin re vinak, can quixjoyovan y can-ta katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios. Ja-ta re' re ruc'amon che niban nabey, y c'aja-ta re' niban re can yixtajin-va chubanic. 24 Yex re yixbin che yix ec'uay-bey, man quire-ta roma xa yix moyi', yen nimbij chiva che yex xaxe-oc re mandamientos re más je cocoj re yixtajin chubanic y re mandamientos más je nima'k xa man ye'ban-ta, xa can iyi'on k'ij cha che xe tal choj quire' ye'k'ax.
25 ¡Can tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma xa yix ancha'l lak re jabal ch'ajch'oj rij y re rupan can xak che tz'il. Yex can nic'ut chiquivach re vinak che camas otz re ibanabal, pero re pa tak ivánma man quire-ta, roma xa nojnak riq'uin elak', y nojnak riq'uin itzel tak rayibal, roma yex camas nirayij che ronojel re c'o quiq'uin re vinak iviq'uin-ta yex c'o-va. 26 Yex fariseos xa yix moyi'. Can tibana' cha re ic'aslen ancha'l niban riq'uin re lak, nich'aj rupan y re rij. Yex nabey tich'ojersaj re ivánma, chin quire' can nik'alajin chiquivach re vinak che can ch'ajch'oj chuka' re ic'aslen.
27 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma xa yix junan riq'uin jun panteón re anche' ye'ya-va re anama'i', re rij jabal sak y ch'ajch'oj, pero re chupan man quire-ta. Roma xa rion man otz-ta c'o y rion rubakil ánma c'o chupan. 28 Y can jac'a quire' yex. Roma chiquivach re vinak can yixk'alajin che choj re ic'aslen, jac'a re pa tak ivánma man quire-ta. Re ivánma xa nojnak riq'uin etzelal. Y chuka' xa can ca'e' ipalaj.
29 ¡Tivok'ex ivach yex re yix-atamayon re ley y yex fariseos re xa ca'e' ipalaj! roma jabal ye'banala' quibanic re qui-panteón re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. Yex can jabal-va chuka' ye'vak re qui-panteón re utzulaj tak vinak re choj quic'aslen chach re Dios. 30 Y yex nibij: Xe-ta yoj xojc'ue' pa qui-tiempo re kavinak xe'c'ue' ajuer can, yoj man-ta xojoc quichibil reje' tak xe'quiquimisaj re rusamajela' re Dios re xbex profetas chique, yixcha'. 31 Pero xa can ja yex mismo yixbin-ka chivij che can yix quiy-quimam can re xe'quimisan quichin re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique. 32 Y yex can tiq'uisa' c'a chuka' pa rue' re c'a anche' xapon-va re quibanabal re ivinak xe'c'ue' ajuer can.
33 Yex, xa can yix ancha'l itzel tak cumatz. Mare' c'a pan infierno xquixbo-va chin ne'ic'ulu' rajal re ibanabal. 34 Y chin che yex nic'ut re etzelal re c'o iviq'uin, yen can xque'ntak-a achi'a' chi'icojol re ye'tzijon re nubij re Dios chique, achi'a' re camas quina'oj y achi'a' re nibex maestros chique. Pero jec'o chique re nusamajela' re xe tal choj quire' ye'iquimisaj, y jec'o re xque'ibajij cho cruz chin ye'com. Jec'o re xque'ich'ayala' pa tak nema-jay re anche' nitzijos-va re ruch'abal re Dios re nibex sinagoga cha, y xabanchique tenemit xque'bo-va reje', yex chuka' can xquixapon chire' roma c'o etzelal nijo' niban chique. 35 Y ronojel re' can xtuban chiva che ja yex re xquixkalen re quicamic conojel re utzulaj tak vinak re je'quimisan-a. Nitiquir-pa riq'uin re rucamic re jun utzulaj ache xubini'aj Abel c'a riq'uin re rucamic re ache xubini'aj Zacarías, re ruc'ajol re ache xubini'aj Berequías. Y nimbij chiva, che re Zacarías can ja chuka' yex re xixquimisan richin, chire' chunakaj re altar re c'o chach re rachoch re Dios. 36 Re ximbij-ka chiva, can katzij-va che quire' xtibanataj. Can ronojel c'a re mac re' xtika pa quive' re vinak re jec'o chupan re tiempo re'.
Re Jesús camas nibison coma re vinak jec'o pa Jerusalén
37 C'are' re Jesús xch'o chiquij re vinak re jec'o pa tenemit Jerusalén. Reja' quire' xubij: Yex re yix aj-Jerusalén, yex re yix aj-Jerusalén, ¿anchique roma tak ye'quimisaj re rusamajela' re Dios re nibex profetas chique? ¿Anchique roma chuka' tak ye'quimisaj cha aboj re ye'rutak-pa re Dios chi'icojol? Y yen camas q'uiy bey xinjo' che xixinmol-ta viq'uin, ancha'l nuban re quite-ec' chique re ch'utak ral, ye'rumol chuxe' re ruxic'. Y yex man jun bey xijo' che quire-ta ximban iviq'uin. 38 Vocame re ivachoch yex xtic'ue' can ancha'l jun lugar re anche' manak vinak re nibex desierto cha. 39 Y quire' nimbij chiva roma jac'a ruq'uisibal bey re' re xquinitz'at-a. Y xquinitz'at chic jun bey c'aja chupan re k'ij tak xtibij chua: ¡Matiox che pitinak re Jun re'! ¡Reja' can banom-pa bendecir y pitinak pa rube' re Ajaf Dios! C'a chupan re k'ij re' tak xquinitz'at chic jun bey, xcha' re Jesús.
23:2 Esd 7.10. 23:3 Ro 2.19. 23:4 Hch 15.10. 23:4 Lc 11.46. 23:5 Mt 6.1. 23:5 Ex 13.9. 23:5 Nm 15.38; Dt 22.12. 23:6 Lc 20.46. 23:8 Stg 3.1. 23:9 Mal 1.6; Ro 8.14-17. 23:11 Mt 20.26. 23:12 Dn 4.37. 23:12 Job 22.29; Pr 15.33; 29.23; Lc 14.11; 18.14; Stg 4.6; 1 P 5.5. 23:13 Lc 11.52. 23:14 Ez 22.25. 23:14 Mr 12.40; Lc 20.47. 23:16 Is 56.10; Mt 15.14. 23:16 Mt 5.33. 23:17 Ex 30.29. 23:19 Ex 29.37. 23:21 1 R 8.13; 2 Cr 6.2. 23:22 Sal 11.4; Mt 5.34; Hch 7.49. 23:23 Os 6.6; Mi 6.8. 23:23 1 S 15.22; Lc 11.42. 23:25 Mr 7.4. 23:25 Lc 11.39. 23:26 Jer 4.14; Ez 18.31; Lc 6.45. 23:26 Tit 1.15. 23:27 Hch 23.3. 23:29 Lc 11.25. 23:31 Hch 7.51, 52; 1 Ts 2.15. 23:32 Gn 15.16; Zac 5.6-11. 23:32 Nm 32.14. 23:33 Mt 3.7; 12.34; Lc 3.7. 23:34 Mt 21.34. 23:34 Hch 11.27; 13.1; 15.32. 23:34 Lc 11.49; Ap 11.10. 23:34 Hch 5.40; 22.19; 2 Co 11.24. 23:35 Ap 18.24. 23:35 Gn 4.8; 1 Jn 3.12. 23:35 2 Cr 24.20-22. 23:37 Dt 32.11. 23:39 Sal 118.26.