24
Re Jesús nubij che xtivulax re rachoch re Dios
Y tak re Jesús xel-pa chire' pa rachoch re Dios chin che niba, yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin y xkabij cha, che re rachoch re Dios camas jabal rubanic y chuka' can xkac'utula' chach riq'uin re rue' tak kak'a'. Y reja' xubij chaka: Yex can ye'tz'at che re jay re' camas otz quibanic. Pero yen can katzij nimbij chiva, che xtapon jun k'ij che ronojel re ye'tz'at vova' can xque'vulax y can man jun re xtipa'e-ta can. Ronojel re aboj re je'cusan chin che je'banon-va re jay re', xa can xque'vulax. Can man jun aboj re xtic'ue-ta can ancha'l la rubanon vocame, xcha' chaka.
Re señales re xque'banataj antes che xtiq'uis re ruch'ulef
Y tak re Jesús tz'uyul chic pa rue' re loma rubini'an Olivos, jare' tak yoj re yoj ru-discípulos xojelon-apo riq'uin y xkac'utuj cha: Tabij c'a chaka, ¿c'a jampa' c'a xque'banataj re xabij-yan-ka chij re rachoch re Dios? ¿Andex che señal tak xcapa chic jun bey? ¿Y andex chuka' che señal chin quire' ninabex che napon-yan re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef?
Y re Jesús xubij chaka: Can jabal tichajij-ivi' chin man quixk'olotaj. Roma je q'uiy xque'pa y xtiquibij: Ja yen re Cristo, xque'cha'. Y camas je q'uiy re xque'k'olotaj pa quik'a'. Y xtic'axala' che jec'o naciones re ye'tajin che guerra y chuka' xtic'axala' che c'o cha guerra xque'pa. Pero man tisatz ic'o'x, roma ronojel re' tiene que ye'banataj-na. Pero mana-ta re' re ruq'uisibal tak k'ij chin re ruch'ulef. Jun tenemit xtiyacataj chin no'rbana' guerra riq'uin jun chic tenemit. Jec'o chuka' re nima'k tak naciones re xque'yacataj chin che ne'quibana' guerra quiq'uin nic'aj chic nima'k tak naciones. Xque'pa yabilal, viyjal y chuka' sananel xabanchique lugar chach re ruch'ulef. Y jare' re nabey tak k'axomal, y c'are' xque'pa chic c'a nic'aj quivach tijoj-pokonal.
Y yex, can xquixya' pa tak tijoj-pokonal, y jec'o chiva yex re can xque'quimisas. Y can xquixtzelas-va coma conojel quivach vinak re jec'o chach re ruch'ulef, roma yex can ibanon confiar-ivi' viq'uin. 10 Y chupan re tiempo re' je q'uiy re can xque'tzak, jec'o re can xque'quisujula' re mismo quichibil-qui' y jec'o xtiquitzelaj-qui'. 11 Y chuka' camas je q'uiy re xque'bec'ulum-pa re xque'bin che reje' can niquibij re nubij re Dios chique, y roma quire' niquibij, can je q'uiy-va c'a vinak re xque'k'olotaj pa quik'a'. 12 Chuka' chupan re tiempo re' roma camas chic etzelal re ye'banataj, mare' je q'uiy re man chic xtiquijo-ta-qui'. 13 Pero re man xtutzolij-ta-ri' chij y xtucoch' xtuk'asaj ronojel re' c'a pa ruq'uisibal, can xticolotaj-va. 14 Pero re utzulaj ruch'abal re Dios re nich'o chij tak re vinak ye'oc pa ruk'a' re Dios xtitzijos chach ronojel re ruch'ulef, chin quire' can xtitamax. Y c'ajare' tak xtapon re ruq'uisibal k'ij chin re ruch'ulef.
15 Y chuka' can xtapon-va re k'ij tak xque'banataj re xajan tak banabal chupan re lugar santo. Y riq'uin re' xtivulataj c'a can re lugar re'. Jare' re tz'iban can roma re Daniel, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re nitz'eto re tz'iban can, tak'ax c'a pa rue' re nutz'at. 16 Chin quire' tak xtitz'at che can ja chic re' re ye'banataj, re vinak re jec'o pa Judea xa can que'numaj-a y te'quivovaj-qui' pa tak c'achelaj. 17 Re nixulan pa rue' re rachoch tak xtapon re k'ij chin nibanataj ronojel re', choj quire' tinumaj-a. Y man chic toc-apo pa rachoch chin che c'o jun cosa no'rc'ama-pa. 18 Re nisamaj pak'os, man chic tiba charachoch chuc'amic ruk'u'. Xaxe tal choj chuka' quire' tinumaj-a. 19 Jac'a re ixoki' re c'o chic yabil chiquij, y re ixoki' re xa c'a niquiya' quitz'um ch'utak cal, tivok'ex c'a quivach tak xtapon re k'ij re'. 20 Mare' tic'utuj cha re Dios che re tijoj-pokonal re' man-ta nibanataj chupan re tiempo chin tef, y chuka' tic'utuj che man-ta pa jun k'ij chin uxlanen tak xtibanataj ronojel re', chin che man c'ayef-ta nuban chiva che yixnumaj. 21 Y jare' tak can xtak'ax rue' re tijoj-pokonal re xtipa. Jun tijoj-pokonal re man jun bey banatajnak-ta chach re ruch'ulef desde que jampa' banon can roma re Dios. Y chuka' re tijoj-pokonal re' man jun bey chic xtibanataj. 22 Y xe-ta man-ta niban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal re', conojel-ta vinak ye'com. Pero re Dios xa quitzij re je'rucha'on chic, tak xtuban cortar re tiempo chin re tijoj-pokonal.
23 Chupan re k'ij re', vo xa jec'o ye'bin chiva: Titzu', jac'a Cristo re'. O vo xa niquibij chiva: Titzu', jac'a Cristo la c'o la'. Pero yex man quixk'olotaj pa quik'a', man tinimaj re niquibij chiva. 24 Roma jec'o re xque'bec'ulum-pa y xtiquibila': Ja yen re Cristo. Pero yex man que'inimaj, roma xa quion je tz'ucuy tak tzij. Y ja chuka' k'ij re' tak xque'bec'ulum-pa re xque'bin: Yen nintzijoj re nubij re Dios chua, xque'cha'. Pero yex man c'a que'inimaj, roma xa je tz'ucuy tak tzij chuka'. Y xque'quibanala' nima'k tak milagros, re man jun bey je'tz'eton-ta, xaxe chin che que'nimax, y can jec'o-va re xque'quik'ol. Y xe-ta reje' can ye'tiquir ye'quik'ol re je'cha'on chic roma re Dios, can ye'quik'ol-ta. Pero man ye'tiquir-ta. 25 Y ja re ximbij-yan chiva, jare' re xque'banataj. 26 Mare' vo xa nibex chiva, re Cristo xpa-yan y vocame c'o chupan re lugar anche' manak vinak re nibex desierto cha, yex man c'a quixba chutz'etic. Y vo xa nibex chiva che re Cristo c'o chic y vocame chupan re jun jay re' c'o-va, man que'inimaj. 27 Roma tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey, can jabal-va xquink'alajin. Xa can xtibanataj ancha'l nibanataj riq'uin re relámpago tak ne'yiq'uie-pa pan oriente y can jabal nik'alajin c'a quila pan occidente, y can conojel ye'tz'eto richin. Y can quire' chuka' xtimban yen. 28 Roma re castigo re xtuya' re Dios xte'ka anche' c'o-va re mac. Can xtibanataj ancha'l nibanataj quiq'uin re c'uch. Roma re chicop re' xaxe anche' c'o-va jun cuerpo quiminak, chire' ye'ka-va.
Re xque'banataj tak nipa-yan re Jesús
29 Y tak xtak'ax re tijoj-pokonal chin re tiempo re', jare' tak re k'ij y re ic' can xtik'ukumutaj quivach. Re ch'umil xque'betzakalam-pa re anche' jec'o-va. Can ronojel-va re namalaj tak poderes re jec'o chicaj xque'silon roma re ru-poder re Dios. Can che jun re rocaj xtisilon. 30 Jare' tak xtitz'etetaj chicaj re nu-señal yen re xinalax chi'icojol. Y ronojel quivach vinak re jec'o chach re ruch'ulef, c'ajare' tak xque'ok' y xte'ka chiquic'o'x re je anchique reje', tak xquinquitz'at che ja yen re yinka-pa pa nube chila' chicaj, riq'uin chic namalaj poder y riq'uin chuka' namalaj nuk'ij. 31 Y jare' chuka' tak re trompeta can cof xtik'ajan, y yen xque'ntak re nu-ángeles chiquimolic re je'ncha'on chic. Can xque'quimol-pa re jec'o pan oriente y re jec'o pan occidente, re jec'o pa norte y re jec'o pa sur. Can xque'quimol c'a-pa conojel re anche' nitiquir-pa re jun rutza'n re rocaj, c'a la jun chic rutza'n.
32 Can titamaj re ejemplo chij re jun che' rubini'an higuera. Tak re ruk'a' jabal rax ye'quibam-pa y ye'el-pa ruxak c'ac'a, can itaman che re tiempo chin job ne'ka-yan. 33 Y ja quire' chuka' tak xtitz'at che can jec'o chic cosas re ye'banataj riq'uin re k'ij, re ic', re ch'umil y ronojel re ximbij-yan-ka ntajin chic rubanic, titamaj c'a che ne'ka-yan re k'ij. Xa can nakaj chic c'a c'o-va-pa. 34 Y tic'axaj jabal re xtimbij chiva vocame: Ronojel re' xque'banataj tak re vinak chin re tiempo re' c'amaje-na que'q'uis-a chach re ruch'ulef. 35 Y re ruch'ulef y re rocaj can chin-va che ye'q'uis. Jac'a re nuch'abal man xtiq'uis-ta, xa can xtibanataj-va ronojel re nubij.
36 Jac'a re k'ij y re hora tak yen xquimpa, man k'alaj-ta. Re ángeles re jec'o chila' chicaj man quitaman-ta jampa' re'. Xa can xe re Nata' Dios re atamayon re'.
37 Xa can ancha'l xbanataj pa ru-tiempo re Noé, can quire' chuka' xtibanataj tak xquimpa chic yen re xinalax chi'icojol. 38 Roma pa ru-tiempo re Noé, tak c'amaje-na tibanataj re job re can man jun bey tz'eton-ta re nibex diluvio cha, re vinak binak cánma riq'uin re andex ye'quitaj y riq'uin re andex ye'quikumula'. Xa can binak cánma riq'uin re c'ulubic y chuka' can binak cánma chin che ye'quiya-a re quimi'al-cajc'ual chin che ye'c'ule'. Y can c'a quire' quitz'amon rubanic tak re Noé y re ru-familia xe'oc chupan re barco. 39 Y re xtzijos chiquivach cama-va xk'ax-ta pa quive', xa c'aja tak xapon re k'ij chin re diluvio, roma jare' re xc'uan-a quichin conojel. Y can quire' chuka' xtibanataj tak xtapon re k'ij tak yen re xinalax chi'icojol xquimpa chic jun bey. 40 Jare' tak xtibanataj che je ca'e' achi'a' re junan ye'samaj pak'os, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can. 41 Y vo xa jec'o je ca'e' ixoki' re junan ye'qui'en, xaxe c'a jun re xtic'uax-a y re jun chic xtic'ue' can.
42 Mare' can nojel tiempo quixc'ase' chin quiniyabej-apo, roma man itaman-ta jampa' tak xquineka yen re Ivajaf. 43 Roma yex jabal itaman, che xe-ta re rajaf jun jay can rutaman jampa' napon re elek'om pa rachoch, re rajaf re jay re' can-ta nic'ase' chin nuchajij re rachoch, y man nuya-ta k'ij che re elek'om nuvop re rachoch chin ndoc chupan y nelak'-a. 44 Xa mare' tak yex can ruc'amon che can nojel tiempo quiniyabej-apo, roma ja tak can man jun inaben chire', jare' tak xquineka yen re xinalax chi'icojol.
45 Roma chupan re k'ij re' can xtibanataj ancha'l re nibanataj riq'uin jun patrón re nucha' can jun ru-mozo chin nipa'e' can pa quive' re ye'c'ue' can pa jay. Y nubij can cha che tuya' quivay tak napon re hora. Y vo xa reja' c'o runa'oj y can nuban ronojel re bin can cha che nuban, 46 reja' can niqui'cot roma ntajin chubanic re samaj ne'litaj-ka roma re ru-patrón. 47 Y can katzij nimbij chiva che re patrón re' xtuban cha re ru-mozo che xtuya' pa rue' ronojel re c'o riq'uin, chin che nuchajij. 48 Pero vo xa re mozo re' xa ja-ta re itzel tak nojebal ye'pa pa ránma y nubij-ta-ka: Re nu-patrón re' xa c'amaje-na ne'ka, 49 y nutz'am-ta quich'ayic re nic'aj chic mozos y chuka' can xe-ta va'in y tijoj-ya' nuban quiq'uin nic'aj chic k'abarla', 50 jac'a re k'ij y re hora tak man jun runaben che ne'ka re ru-patrón jare' tak ne'ka. 51 Re patrón can xtuya' jun namalaj castigo pa rue' re mozo re' y xtuya' quiq'uin re nic'aj chic vinak re xa ca'e' quipalaj. Y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chach y can xtukach'ach'ej roray.
24:1 Lc 21.5. 24:2 1 R 9.7. 24:2 Lc 19.44. 24:3 1 Ts 5.1. 24:4 Ef 5.6; 2 Ts 2.3. 24:5 Jer 14.14; 23.21; Jn 5.43. 24:7 Is 19.2. 24:9 Hch; 4.2, 3; 12.1. 24:9 Hch 7.59, 60. 24:10 2 Ti 1.15. 24:11 2 P 2.1. 24:11 1 Ti 4.1. 24:11 Hch 20.29; 2 Co 11.13. 24:14 Ro 10.18. 24:15 Dn 9.27; 12.11. 24:15 Dn 9.23. 24:17 2 S 11.2. 24:17 Lc 17.31. 24:21 Dn 12.1. 24:21 Jl 2.2. 24:22 Is 65.8, 9, 15, 22. 24:23 Lc 17.23. 24:24 Dt 13.1; 2 Ts 2.9; Ap 13.13. 24:27 Lc 17.24. 24:28 Job 39.30. 24:29 Hch 2.20; Ap 6.12. 24:29 Is 13.10; Ez 32.7. 24:30 Zac 12.10. 24:30 Dn 7.13; Ap 1.7. 24:31 1 Co 15.52; 1 Ts 4.16. 24:32 Lc 21.29. 24:33 Stg 5.8. 24:34 Mt 16.28; 23.36. 24:35 2 P 3.7-12; Ap 6.14. 24:35 Sal 102.26, 27; Is 34.4; He 1.11. 24:35 Is 51.6; Mt 5.18; Mr 13.31; Lc 21.33. 24:36 Hch 1.7; 1 Ts 5.2; 2 P 3.10. 24:36 Zac 14.7. 24:37 Lc 17.26. 24:38 Gn 7.1, 7; Lc 17.27; 1 P 3.20. 24:42 Mt 25.13; Lc 12.40. 24:42 Mt 24.36. 24:42 Ap 3.3; 16.15. 24:43 Mr 13.33, 36. 24:43 Ap 3.3; 16.15. 24:43 1 Ts 5.6. 24:45 1 Co 4.2. 24:45 He 3.5. 24:47 Mt 25.21, 23. 24:51 Lc 12.46. 24:51 Mt 25.30.