7
Man que'itzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij
Man tiban che ye'tzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij, chin che re Dios man xtuban-ta quire' chiva yex. Roma vo xa xtiban che ye'tzu' re vinak y c'are' itzel yixch'o chiquij, can quire' chuka' xtuban re Dios chiva yex. Can ancha'l rubanic niban yex chique re vinak, can quire' chuka' rubanic xtiban chiva yex. ¿Y rat anchique roma cha'nin natz'at re ch'et k'ayis c'o pa rach jun vinak y man nana-ta-ka-avi' che xa más nem re che' c'o pan avach rat? Re ejemplo re' ndel che tzij che man takabij che la jun vinak la' camas rumac, y jac'a re kamac yoj can nakaban che más ba-oc. 4-5 Y chuka' man tabij cha jun vinak: Taya' k'ij chua chin ninlisaj-a re ch'et k'ayis k'atarnak pan avach, y man nana-ta-ka-avi' rat che xa más nem re che' k'atarnak pan avach. Re ejemplo re' ndel che tzij che man tabij cha jun vinak che man chic camacun, tak rat xa c'a yamacun. Man naya-ta-ka pa cuenta re amac. Xa ca'e' apalaj. Nabey tachojmersaj re ac'aslen rat, c'are' otz nato' y nabij cha jun chic vinak che tuchojmersaj re ruc'aslen.
Re ruch'abal re Dios y ronojel re camas quijkalen, ancha'l re aboj nibex perlas chique, man tiya' chique re vinak re niquiban ancha'l niquiban re tz'e' y re ak. Roma re chicop re', astapa' camas rajkalen re nuya' jun vinak chique, reje' xa niquixak'ela' rue' y hasta c'o bey ye'yacataj chij re xyi'o-apo chique chin che niquijixc'aj che eyaj.
Re Dios can yojruc'axaj-pa tak nakaban orar
Can tic'utuj re nic'atzin y re Dios xtuya-pa chiva. Ticanoj re nijo' y xtivel. Ticocaj-apo re ruchi-jay y xte'jak chivach. Mare' vo xa can riq'uin ronojel ivánma nic'utuj cha re Dios, reja' can xtuya-va-pa chiva re nic'utuj cha. Vo xa yex can nicanoj, can xtivel-va. Y vo xa yex xticocaj-apo re ruchi-jay, can xtijak-va-pa chivach.
Y man jun tata'aj nibano cha jun rajc'ual che tak re ac'ual nuc'utuj jun vay cha, reja' xa jun aboj nuya' pa ruk'a'. 10 Chuka' man jun bey nuya' jun cumatz pa ruk'a', tak re ac'ual xa jun car nuc'utuj cha. 11 Yex astapa' itzel ina'oj, pero chique re ivajc'ual man jun bey quire' niban. Roma yex ja re otz tak cosas re niya' chique. C'alapa' re Irta' Dios re c'o chila' chicaj, che man-ta nuya-pa re nic'utuj cha. Y ronojel re nuya-pa reja', can je otz-va.
12 Yex can otz ina'oj tibana' quiq'uin re vinak, roma yex man nika-ta chivach che re vinak itzel quina'oj niquiban iviq'uin. Quire' nubij re tz'iban chupan re ley chin re Moisés, y quire' chuka' nubij re quitz'iban can re rusamajela' re Dios re xe'c'ue' ajuer can, re xbex profetas chique.
Quixoc chupan re puerta re co'ol-oc rach
13 Chupan re puerta camas co'ol-oc rach, chire' quixoc-va. Roma re bey y re puerta re camas nem quivach, can ye'k'alajin che jare' re bey chin re itzel c'aslen, y jare' re nic'amo-pa re camic chin jumul, y camas je q'uiy vinak re ye'oc chire'. 14 Pero re bey y re puerta re camas co'ol-oc quivach, ja bey re' re nic'amo-pa c'aslen, y man je q'uiy-ta re ye'vilo richin.
Jun che' ja tak nuya' rach jare' tak nik'alajin che otz o man otz-ta
15 Mare' nic'atzin che nichajij-ivi' chiquivach re ye'bin che reje' can niquisekresaj re nibex chique roma re Dios y xa man katzij-ta re niquibij. Roma tak c'aja-oc ye'bapon iviq'uin, can jabal re c'aslen re niquic'ut, can ancha'l re ch'utak ovejas, roma ch'utak chicop re' camas je manso, y can man jun cosa re man otz-ta nitz'et chiquij. Jac'a tak ne'el-pa re etzelal re c'o pa tak cánma, xa can je ancha'l chic re chicop nibex utif chique, roma re chicop re' can ye'c'uxun, y ja quire' niquiban chique re anchok quiq'uin ye'bapon-va-apo roma can ye'quiq'uis. 16 Can xtitamaj-va quivach, can ancha'l tak nitamaj rach jun che', roma tak natamaj rach jun che' xa riq'uin natz'at re rach nuya'. Y ja quire' chuka' tak nivachin jun k'ayis re camas ruq'uixal, re k'ayis re' man nuya-ta uva ni xe-ta higo. 17 Y chuka' itaman che jun utzulaj che' otz rach nuya', jac'a re man utzulaj che-ta, man otz-ta rach ye'ruya'. 18 Man jun utzulaj che' xtuya-ta rach man otz-ta, y chuka' man jun che' re man otz-ta, xtuya-ta rach otz. 19 Y nojel che' re manak otz quivach niquiya', ye'choy y c'are' ninim quik'ak'al. 20 Mare' can xtitamaj quivach re vinak ye'bapon iviq'uin, xaxe titz'eta' andex rubanic re quic'aslen.
Je q'uiy re man xque'oc-ta pa ruk'a' re Dios
21 Camas je q'uiy vinak re ye'bin ¡Ajaf! ¡Ajaf! chua, pero man conojel-ta chique reje' xque'oc pa ruk'a' re Dios. Roma re xque'oc pa ruk'a' re Dios xaxe re can riq'uin ronojel cánma niquiban re nurayij re Nata' Dios. 22 Y chupan re k'ij tak yen xtimban juzgar pa quive' re vinak, camas je q'uiy re xque'bin chua: ¡Ajaf! ¡Ajaf! xque'cha', yoj pan abe' rat xkatzijoj-va re ruch'abal re Dios, y jec'o je q'uiy vinak re c'o itzel tak espíritu quiq'uin pan abe' rat xe'kalisaj-va y pan abe' chuka' rat xe'kabanala' q'uiy milagros, xque'cha'. 23 Jare' tak yen xtimbij chique: Yen cama-va ntaman-ta ivach, mare' can man ruc'amon-ta che yixc'ue' viq'uin, roma yex xa yix banoy-etzelal, xquincha' chique.
Re ejemplo chij ca'e' jay
24 Y xabanchique vinak re nuc'axaj re nuch'abal y nuban re nimbij cha, can junan riq'uin re jun ache re can jabal xunojij tak xupoba' jun rachoch, nabey xuban-ka re jul chin re cimiento, y anche' xbo'rvila-va-ka re aboj chire' xuya-va-ka re ru-cimiento re jay re'. 25 Y tak c'achojnak chic re jay, xpa job y re rakan tak ya' xe'beq'uiy-pa y xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chij re jun jay re', y re jay re' man xtzak-ta roma pa rue' aboj xuban-va-ka. 26 Pero re vinak re nuc'axaj re nuch'abal y man nuban-ta re nimbij cha, junan riq'uin re jun ache nacanic re xupoba' jun rachoch, y manak ru-cimiento xuban, xaxe tal choj xutz'uyuba-ka pa rue' ulef. 27 Y tak xpa job, xe'beq'uiy-pa re rakan tak ya' y xpa jun cak'ik' camas ruchuk'a' chij re jun jay re', re jay xtzak y xq'uis.
28 Y tak re Jesús xtane' che tzij, re vinak xsatz quic'o'x y can anchique-la xquina' tak xquic'axaj re enseñanza re nuc'ut re Jesús. 29 Roma re Jesús tak nuc'ut re ruch'abal re Dios, can ancha'l jun re c'o autoridad pa ruk'a', y man ancha'l-ta-oc re niquic'ut re achi'a' re je'atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas.
7:1 Ro 2.1; 14.3; Stg 4.11. 7:2 Mr 4.24. 7:2 Lc 6.38. 7:3 Lc 6.41. 7:6 Pr 9.7, 8; 23.9; Hch 13.45. 7:7 Mt 21.22; Mr 11.24; Jn 15.7; Stg 1.5, 6; 1 Jn 3.22. 7:8 Pr 8.17; Jer 29.12. 7:11 Is 49.15; Ro 8.32. 7:12 Lv 19.18. 7:12 Lc 6.31. 7:12 Ga 5.14. 7:12 Ro 13.8; 1 Ti 1.5. 7:13 Lc 13.24. 7:13 1 Jn 5.19. 7:15 Dt 13.3; Jer 23.16. 7:15 Mi 3.5; Hch 20.29; Ro 16.17; 2 Ti 3.5. 7:16 Lc 6.43. 7:17 Jer 11.19. 7:19 Mt 3.10. 7:21 Os 8.2; Hch 19.13. 7:21 Ro 2.13; Stg 1.22. 7:22 Nm 24.4; Jn 11.51. 7:22 1 Co 13.2. 7:23 Sal 5.5; 6.8; Mt 25.41. 7:24 Lc 6.47. 7:25 2 Ti 2.19. 7:25 Hch 14.22; 2 Ti 3.12; 1 P 1.5. 7:27 He 10.31; 2 P 2.20. 7:28 Mt 13.54. 7:28 Mr 1.22; 6.2; Lc 4.32. 7:29 Is 50.4; Jn 7.46.