8
Re Jesús nuc'achojsaj jun ache re c'o jun yabil chij rubini'an lepra
Y tak re Jesús xka-yam-pa pa rue' re loma, re vinak re je'binak chij camas je q'uiy. Y c'o jun ache xapon riq'uin re Jesús, y re ache re' niyavaj y ja re yabil rubini'an lepra c'o chij, reja' xbexuque' chach y xubij cha: Ajaf, yen ntaman che rat yatiquir yinac'achojsaj cha re nuyabil, pero man ntaman-ta andex nanojij pa nue'.
Y re Jesús can jare' xutz'am-apo re ache niyavaj y xubij cha: Ninjo' che yac'achoj. Tiq'uis-a re yabil re' chavij.
Y can xe xubij quire' re Jesús, can jare' xq'uis-a re lepra chij re ache. C'are' re Jesús xubij cha re ache re', che man tatzijoj chique re vinak che xac'achoj, vocame choj cabiyin pa rachoch re Dios chin ta'c'utu-avi' chach re sacerdote, y can taya' re ofrenda re nubij re rutz'iban can re Moisés, y re rutz'iban can re Moisés nubij re nic'atzin re naya' cha re Dios. Chin quire' niquitamaj che yat ch'ajch'oj chic, xcho'x-a.
Re Jesús nuc'achojsaj jun ache re nisamaj riq'uin jun capitán
Y tak re Jesús c'o chic pa tenemit Capernaum, c'o jun ache xapon riq'uin. Y re ache re' jun capitán y xuc'utuj jun utzil cha. Y re capitán ja quire' xubij: Ajaf, c'o jun nusamajel niyavaj, siquirnak ru-cuerpo, y camas banayon roma can rukasan chuch'at y can nuquimisaj ruk'axon re yabil ruc'alvachin. Reja' pa vachoch c'o-va.
C'are' re Jesús xubij cha re capitán: Jo' y xtinc'achojsaj re ache niyavaj.
Y xpa re capitán xubij cha re Jesús: Ajaf, yen xa yin jun ache aj-mac y mare' can man ruc'amon-ta che rat yatoc pa vachoch. Xaxe tabij che nic'achoj y xtic'achoj re nusamajel. Yen can ntaman-va che quire' xtibanataj, roma ancha'l nbanon yen can c'o jun re nibano mandar pa nue'. Y chuka' jec'o soldados je'yi'on pa nuk'a' chin nimban mandar pa quive'. Tak nimban mandar pa rue' jun soldado re jec'o pa nuk'a' che tiba, can nibo-va, y tak nimban chic mandar pa rue' jun chique re soldados re jec'o pa nuk'a' che tipa, can nipo-va. Y tak nimban mandar pa rue' re nu-mozo che tubana' jun cosa, can nuban-va, ja nojel re' xubij re capitán cha re Jesús.
10 Y tak xuc'axaj quire' re Jesús, can anchique-la xuna' y xubij chique re je'tzakatal chij: Can katzij nimbij chiva che re jun ache re', can katzij rubanon confiar-ri' viq'uin. Y man jun chique re nuvinak israelita re nvilon re can rubanon-ta confiar-ri' viq'uin, ancha'l re jun ache re'. 11 Y yen nimbij chiva che camas je q'uiy vinak xque'pa pan oriente y quire' chuka' xtiquiban re xque'pa pan occidente, y re vinak re' can quibanon confiar-qui' viq'uin. Reje' xque'tz'uye' riq'uin re Abraham, re Isaac, re Jacob y re nic'aj chic re can jec'o chic pa ruk'a' re Dios. 12 Jac'a re vinak re can banon chique che xque'oc pa ruk'a' re Dios, xa man chic xque'oc-ta, xa xque'lisas can y xque'ch'akex chupan re lugar camas k'oko'm, roma can man xquiban-ta confiar-qui' viq'uin. Y c'aja chire' c'a xtipo-va re ok'ej chiquivach y xtiquikach'ach'ej rocay roma xe'lisas can.
13 C'are' re Jesús xubij-a cha re capitán: Catzolaj cha'vachoch. Roma xanimaj che yen yintiquir ninc'achojsaj re asamajel, can xtibanataj re xarayij, xcha-a cha.
Y can jare' xc'achoj re ru-mozo re capitán cha re ruyabil.
Re Jesús nuc'achojsaj rujete' re Pedro
14 Y tak re Jesús xapon pa rachoch re ru-discípulo rubini'an Pedro, xutz'at che re rujete' kejnak chuch'at roma jun namalaj c'atan tz'amayon richin. 15 Xpa reja' xutz'am chuk'a' re ixok y can jare' xc'achoj-a. Re ixok re' xbeyacataj-pa y xutz'am ruyi'ic quivay re Jesús y re je'binak chij.
16 Y tak xk'ok'a-ka chupan re k'ij re', camas je q'uiy vinak re xe'c'uax-apo chach re Jesús re c'o itzel tak espíritu quiq'uin, chin che re Jesús ye'rulisaj-ta-a re itzel tak espíritu re c'o quiq'uin. Y reja' xubij chique re itzel tak espíritu che que'el-a, y can xe'ruc'achojsaj-a chuka' conojel re ye'yavaj. 17 Chin quire' can nibanataj re rubin can re Isaías, re jun rusamajel re Dios re xc'ue' ajuer can, re xbex profeta cha. Re Isaías ja quire' rubin can chij re Jesús: Konojel xe'rulisaj-a re kayabilal, y ja reja' re xc'uan ronojel kak'axomal. Quire' rubin can re Isaías.
Je ca'e' achi'a' ye'bin che niquijo' ye'ba chij re Jesús
18 Y tak re Jesús xutz'at che camas je q'uiy vinak niquimol-apo-qui' chiquij, jare' tak reja' xubij chique re ru-discípulos che tiquic'ama-pa jun canoa roma can nic'atzin che yojba c'a juc'an-apo ruchi-ya'. 19 Y c'o c'a jun ache re atamayon re ley kachin yoj re yoj israelitas re xapon-apo riq'uin re Jesús y xubij cha: Rat can yat jun Maestro, y yen ninjo' yatintzekelbej xabanche' xcabo-va.
20 Xpa re Jesús xubij cha re ache re': Re utif can c'o quijul anche' ye'c'ue-va, y quire' chuka' re ch'utak chicop c'o quixic' re ye'ba pa cak'ik', can c'o chuka' quisoc. Jac'a yen re xinalax chi'icojol, manak anche' yinc'ue-va.
21 Can ja chuka' re' tak jun chic re can tzekelbey-va chin re Jesús, xubij-apo cha: Ajaf, yen ninjo' yimba chavij. Pero nabey taya' k'ij chua che c'a timuku-na-a re nata', c'are' xquimba chic chavij.
22 Pero re Jesús xubij cha re ache re': Rat catzake' chuij, re vinak ye'com que'muk coma re vinak re can je quiminak chupan re quimac.
Xk'alajin re ru-poder re Jesús tak je'binak pa rue-ya'
23 Re Jesús xoc-a pa jun canoa, y can je'binak chuka' re ru-discípulos chij. 24 Y chak c'ata' xpa jun cak'ik' re camas ruchuk'a' y nuban cha re ya' che camas nisilon y can nubolk'otela-ri' y camas naj niba chicaj. Y can nuban che re canoa che niba chuxe' ya'. Y re Jesús nivar chupan re canoa. 25 Y c'are' re discípulos xquic'asoj re Jesús y xquibij cha: ¡Ajaf! ¡Ajaf! kojato'. Vocame yojcom, xe'cha' cha.
26 Xpa re Jesús xubij chique re ru-discípulos: Can man ibanon-ta confiar-ivi' viq'uin, ¿anchique roma tak camas ixibin-ivi'?
Y c'are' xbeyacataj-pa y xubij, che tiq'uis-a re cak'ik' y titane-ka re nubolk'otela-ri' re ya'. Y quire' xbanataj. Re cak'ik' xq'uis-a y chuka' re ya' xtane-ka. 27 Y re discípulos xsatz quic'o'x tak xquitz'at re xuban re Jesús y niquibila' chiquivach: ¿Anchique como che ache re'? Roma re cak'ik' y re ya' can niquinimaj chuka' rutzij.
Re Jesús xulisaj itzel tak espíritu quiq'uin je ca'e' achi'a' aj-Gadara
28 Y tak re Jesús y re ru-discípulos xe'bapon-yan-apo c'a juc'an chic re ruchi-ya', re anche' c'o-va re jun lugar rubini'an Gadara, jec'o je ca'e' achi'a' xe'bapon riq'uin re Jesús. Re je ca'e' achi'a' re' c'o itzel tak espíritu quiq'uin y ja re camposanto chin re lugar re' re aconak cachoch. Man jun vinak nitiquir quiq'uin roma camas quichuk'a' y mare' man chic jun vinak nak'ax chupan re bey re'. 29 Re je ca'e' achi'a' re', re c'o itzel tak espíritu quiq'uin, can cof xe'ch'o-apo cha re Jesús, y xquibij: Rat Jesús re Ruc'ajol re Dios, ¿anchique roma tak yojanak? ¿Anchique roma can yojach'ujersaj-yan, tak xa c'amaje-na tapon re tiempo? xe'cha'.
30 Y nakaj-apo ba', camas je q'uiy ak ye'va'. 31 Y re itzel tak espíritu re jec'o quiq'uin re je ca'e' achi'a' re' xquic'utuj utzil cha re Jesús. Y xquibij cha: Vo xa yojalisaj-a vova' quiq'uin re achi'a' re', taya' k'ij chaka chin che yoje'oc chiquipan la ak jec'o chila', xe'cha'.
32 Y re Jesús xubij chique: Otz quixbiyin, xcha' chique.
Y re itzel tak espíritu can jare' xe'el-a quiq'uin re je ca'e' achi'a' re' y xe'be'oc chiquipan re ak. Y conojel re ak re' xquitz'am anin chach peña y c'a pa ya' xe'beka-va. Y conojel re ak re' xe'jik' y xe'com pa ya'.
33 Y re ye'chajin quichin re ak xe xquitz'at can quire', xe'numaj y xe'ba pa tenemit, chin xbequiya' rutzijol re andex xquic'alvachij re ak y xbequibij chuka' re xbanataj quiq'uin re je ca'e' achi'a' re c'o itzel tak espíritu quiq'uin. 34 Y tak xquic'axaj re vinak re xbebex chique, xa can bama conojel re jec'o chupan re tenemit re' xe'pa chutz'etic re Jesús, y chuka' chin xquic'utuj utzil cha re Jesús che tel-a chire' chupan re qui-lugar, roma reje' man niquijo-ta che nic'ue-ka chire' quiq'uin.
8:2 2 R 5.1; 2 Cr 26.19. 8:2 Mr 1.40; Lc 5.12. 8:3 Mt 8.15; 20.34. 8:4 Mt 9.30; Mr 5.43. 8:4 Lv 14.3. 8:4 Lc 5.14. 8:5 Lc 7.1. 8:8 Lc 15.19. 8:8 Sal 33.9. 8:8 Sal 107.20. 8:10 Mt 9.2. 8:11 Is 2.2, 3; Hch 10.45. 8:11 Mal 1.11. 8:11 Gn 12.3; Lc 13.29; Ro 15.9; Ef 3.6. 8:12 Mt 21.43. 8:12 2 P 2.17; Jud 13. 8:12 Mt 13.42; 22.13; 24.51; Lc 13.28. 8:14 1 Co 9.5. 8:14 Mr 1.30; Lc 4.38. 8:16 Mr 1.32; Lc 4.40. 8:17 Is 53.4; 1 P 2.24. 8:19 Lc 9.57. 8:20 Sal 22.6; 40.17; 69.29; Lc 2.7, 12; 8.3; Jn 1.10, 11. 8:21 1 R 19.20; Lc 9.59. 8:22 Ef 2.1. 8:23 Mr 4.36; Lc 8.22. 8:24 Mr 4.37; Lc 8.23. 8:26 Job 38.8-11; Sal 65.7; 89.9; 93.4; 104.3; 107.29; Fil 4.6. 8:28 Mr 5.1. 8:29 2 P 2.4. 8:29 2 S 16.10; 19.22; Jl 3.4; Mr 1.24; 5.7; Lc 4.34. 8:30 Dt 14.8. 8:31 Fil 2.10. 8:34 Dt 5.25; 1 R 17.18; Lc 5.8; Hch 16.39.