2
Roma ic'uan re c'ac'a c'aslen, mare' tiya' can ronojel rach etzelal. Man chic que'ik'ol vinak. Y vo xa ca'e' ipalaj rubanon can, tiya' can. Man itzel tina' cha jun vinak. Y man itzel quixch'o chij. Yex can tibana' ancha'l niquiban re ac'ola' re c'a ba-oc ca'lax-va, can niquirayij ye'tz'uman, y ja riq'uin re' ye'q'uiy-va. Y quire' chuka' yex, can tirayij nic'axaj y niban leer re ruch'abal re Dios, roma can ja-va re' re katzij ch'abal. Chin quire' yixq'uiy y yixcolotaj. Can itaman chic che re Ajaf Jesucristo camas otz runa'oj.
Re Jesucristo ancha'l jun aboj re c'o ruc'aslen
Y can quixjelon-apo riq'uin re Jesucristo, roma reja' ancha'l jun aboj re c'o ruc'aslen. Reja' man xcusas-ta coma re achi'a', roma xa itzel xquitz'at. Xa xquiban ancha'l re niquiban re achi'a' banoy tak jay, tak man otz-ta niquitz'at jun aboj, niquiya' can. Y quire' xquiban riq'uin reja'. Jac'a chach re Dios, re Jesucristo can cha'on-va, y camas rajkalen. Y roma yixc'o riq'uin re Jesucristo, yex chuka' yix ancha'l aboj re c'o quic'aslen re yixcusas chin rachoch re Espíritu Santo. Y chuka' can yix lok'olaj tak sacerdotes, roma can ja yex mismo re tisuju-ivi' cha re Dios, y reja' xquixruc'ul, roma can yix richin chic re Jesucristo. Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij:
Yen xtinya' re aboj pa tenemit Sion. Y re aboj re' can cha'on-va. Y camas rajkalen, y ja aboj re' re xtibano chin che man xtitzak-ta re jay.
Y re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re sujun chique, can xtiquic'ul-va.
Mare' yex re ninimaj reja', camas ik'ij. Jac'a re vinak re man niquinimaj-ta, niquiban ancha'l re banoy tak jay re nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, y ja quire' nubij:
C'o c'a jun aboj re man xka-ta chiquivach re banoy tak jay.
Pero re aboj re' can xoc-va, roma re aboj re' xa can c'o-va xcusan richin y ja aboj re' re tz'amayon chin re jay che man nitzak-ta.
Y chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij chuka' chij re aboj re':
Jec'o vinak re xa xtiquipaxij-qui' chach re aboj y xque'tzak.
Re vinak re xtiquipaxij-qui' chach re aboj, xque'tzak riq'uin re quic'aslen, roma can man niquinimaj-ta re ruch'abal re Dios. Y can quire' chuka' rubin re Dios che xtiquic'alvachij.
Re can je richin-va re Dios
Jac'a yoj re kaniman re Dios, yoj jun tenemit re can cha'on-va roma reja'. Y yoj can yoj sacerdotes chin re namalaj Dios, chuka' yoj can yoj jun tenemit re kajachon-ki' pa ruk'a', y yoj richin chuka' reja'. Y can quire' rubanon kaq'uin chin quire' yojtiquir nakatzijoj che re Dios camas otz kaq'uin, y xojrulisaj-pa chupan re k'oko'm y xojruya' chupan re lok'olaj sakil riq'uin reja'. 10 Y tak rubanon can, man yoj rutenemit-ta re Dios. Jac'a vocame can yoj rutenemit chic reja'. Y chuka' tak rubanon can, man kataman-ta che re Dios nujoyovaj kavach, roma c'a yojc'o chupan re kamac. Jac'a vocame itaman chic che reja' can nujoyovaj-va kavach, roma xojrucol-yan chupan re kamac.
Tibana' ancha'l re nrajo' re Dios
11 Yex hermanos re camas yixinjo', ninc'utuj jun utzil chiva. Roma yex can yix richin chila' chicaj y xa yixak'ax chach re ruch'ulef. Y mare' man tiya' k'ij che ye'banataj re itzel tak rayibal pan ic'aslen. Roma ja re itzel tak rayibal, jare' re ye'bano ayoval riq'uin re ivánma. 12 Mare' tic'uaj jun c'aslen otz, y choj quixbiyin, chin quire' vo xa re vinak re man quitaman-ta rach re Dios itzel ye'ch'o chivij, y niquibij che man otz-ta re ic'aslen, pero re ibanabal xa can otz-va, re vinak re' xtiquiya' ruk'ij re Dios roma re ic'aslen yex, tak xtapon re k'ij che re Dios xtich'o pa tak cánma.
13 Y chiyixnojel tinimaj quitzij conojel re autoridades re jec'o vova' chach re ruch'ulef, roma re Ajaf quire' nrajo' che niban. Tinimaj rutzij re nibano gobernar pa rue' re nación, roma ja reja' re c'o más autoridad pa ruk'a'. 14 Y tinimaj chuka' quitzij re nic'aj chic autoridades re ye'tak-pa roma reja'. Roma ja reje' re je'yi'on chin niquiya' re castigo pa quive' re mal tak vinak. Y je'yi'on chuka' chin niquiya' quik'ij re vinak re ye'bano re otz. 15 Re Dios nrajo' che yex ja-ta re otz re niban nojel tiempo, chin quire' re vinak re je nacanak y man jun quitaman, man jun tzij ye'tiquir niquibij chivij.
16 Yex yix libres chic roma iniman chic re Dios, pero man roma-ta che yix libres chic, mare' c'a nibanala' re itzel tak banabal. Xa can quixc'ue' chuxe' rutzij re Dios. 17 Tijo-ivi' re iniman chic re Jesucristo y que'ibana' respetar conojel vinak. Tixibila-ivi' chach re Dios chin man quixmacun. Y chuka' tibana' respetar re nibano gobernar pa rue' re nación.
18 Y yex re yix mozos, man tiban che camas ik'ij y tinimaj quitzij re i-patrón. Vo xa camas otz o itzel quina'oj iviq'uin, tinimaj quitzij. 19 Roma vo xa yixya' pa jun castigo y xa man jun imac ibanon, re Dios nika chach vo xa yex nicoch' ronojel re', roma can c'o-va reja' pan ivánma. 20 Pero vo xa yixya' pa castigo roma c'o imac xiban, man jun cosa otz nuc'am-pa chiva, astapa' camas xquixcoch'on. Pero vo xa yex niya' jun castigo chiva roma jun banabal otz re xiban, y nicoch' re castigo re', re Dios can nika-va chach re niban. 21 Quire' nrajo' re Dios che niban chiyixnojel yex re xixvayox roma reja'. Nrajo' che niban ancha'l xuban re Jesucristo. Reja' can xuk'asaj-va tijoj-pokonal koma yoj. Y riq'uin re' xuc'ut can chakavach che man takapokonaj yojapon pa tijoj-pokonal. 22 Y reja' man jun mac xuban. Y man jun bey xuk'ol-ta jun vinak. 23 Y tak xe'bex itzel tak tzij cha coma re vinak, man xutzolij-ta rubixic chique. Y tak c'o itzel cosas xban cha, man xubij-ta chuka' che nuban ruq'uixel chique. Xa pa ruk'a' re Dios xuya-va ronojel re xquiban re vinak cha. Roma re Dios can pa rubiyal nuban juzgar. 24 Y ja re Jesucristo re xc'uan re kamac cho cruz chin nakaya' can re itzel c'aslen y nakatz'am-a jun c'aslen choj. Ja reja' re xsocotaj y xcom cho cruz chin nichojmer re kac'aslen. 25 Roma yex tak rubanon can, yix ancha'l ovejas re je'satzanak can. Jac'a vocame xjalataj-yan ic'aslen chach re Jesucristo. Y ja reja' re nichajin kachin y nuchajij re kánma.
2:1 Ef 4.31. 2:1 Stg 4.11. 2:2 Mt 18.3; 1 Co 3.2. 2:3 Lc 6.35. 2:5 Ef 2.21. 2:5 Is 66.21. 2:5 Os 14.2. 2:6 Is 28.16. 2:7 Sal 118.22. 2:8 Is 8.14; Ro 9.32. 2:9 Dt 10.15. 2:10 Ro 9.25, 26. 2:10 Os 2.23. 2:11 Stg 4.1. 2:12 Fil 2.15. 2:12 1 P 3.16. 2:13 Mt 22.21; Mr 12.17; Lc 20.25. 2:14 Ro 13.4. 2:15 1 P 3.17. 2:16 1 Co 7.22; Ga 5.1. 2:18 Ef 6.5. 2:19 Mt 5.10. 2:20 1 P 3.14. 2:21 1 P 3.18. 2:21 Hch 14.22. 2:22 Is 53.9; Jn 8.46. 2:23 Is 55.7. 2:24 Is 53.5. 2:25 Ez 34.6. 2:25 Ez 37.24; Jn 10.11.