3
Re ixoki' y re achi'a' je'c'ulan ruc'amon che niquic'uaj jun c'aslen choj
Y quire' chuka' yex ixoki' re iniman re Dios, can tinimaj quitzij re ivchijlal. Chin quire' vo xa re ivchijlal man quiniman-ta re ruch'abal re Dios, ja-ta re ic'aslen ic'uan yex re nibano chique che niquinimaj-ta. Y man c'aja-ta tak xtitzijos chique c'are' xtiquinimaj. Xaxe riq'uin niquitz'at che yex ic'uan jun ch'ajch'oj c'aslen y yixniman tzij, reje' xtiquinimaj re Jesucristo. Y yex ixoki' can otz-va che nivak-ivi', pero man cha-ta re cosas re je'banon cha k'anapuak, ni xe-ta cha utzulaj tak tziak y ni xe-ta re nijec ive'. Xa titija' ik'ij chin che ja-ta re ivánma jare' re jabal ruvekon-ri' chach re Dios. Tiveka-ivi' riq'uin jun c'aslen ch'o'l y riq'uin jun c'aslen re nuc'ut che otz ina'oj quiq'uin re nic'aj chic vinak. Roma riq'uin re nivak-ivi' quire' man niq'uis-ta, y jare' re más rajkalen chach re Dios. Roma ajuer can, quire' chuka' xquiban re ixoki' re ch'ajch'oj quic'aslen re can xquiban-a confiar-qui' riq'uin re Dios. Xquivak jabal re cánma y xquinimaj chuka' quitzij re quichijlal. Ancha'l xuban re Sara, reja' can xunimaj-va rutzij re Abraham re ruchijil, y vajaf chuka' xcha' cha. Y yex ixoki' otz nibex chiva che yix ancha'l ral re Sara, pero vo xa can nic'uaj jun utzulaj c'aslen y man nixibij-ta-ivi' che yixapon pa jun tijoj-pokonal.
Y quire' chuka' yex achi'a' re iniman re Dios, otz ina'oj tibana' quiq'uin re ivxiylal, roma man junan-ta ivuchuk'a' quiq'uin y tiya' quik'ij. Y can junan chuka' re i-herencia y ja re utzulaj c'aslen chin jumul re nusipaj re Dios chiva. Tibana' quire' quiq'uin, chin quire' re i-oraciones choj ye'bapon chach re Dios.
Re niquik'asaj tijoj-pokonal roma ja re otz tak banabal niquiban
Y pa ruq'uisibal nimbij chiva chiyixnojel: Junan ivach tibana'. Vo xa c'o jun chiva c'o jun cosa nuc'alvachij, can tina' chuka' yex re k'axomal re nuna' reja' pa ránma. Tijo-ivi' ancha'l xa ivch'alal-ivi'. Tujoyovala-ri' ivach. Otz tibana' quiq'uin conojel. Y tak niban jun cosa man otz-ta chiva, man tiban ruq'uixel. Y tak nibex itzel tak tzij chiva, man titzolij rubixic, xa tic'utuj cha re Dios che tubana' bendecir re vinak re'. Roma re Dios yixrayon chin nic'ul re ru-bendición. 10 Y ancha'l chuka' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can:
Vo xa najo' re ac'aslen, y najo' che yaqui'cot ya'k'asaj re k'ij,
man tacusaj re achi' chin natz'uc tzij
y chuka' man tabij itzel tak tzij.
11 Man taban re itzel tak banabal,
xa ja re otz tak banabal jare' re ruc'amon che naban.
Tacanoj re utzulaj c'aslen anche' re avánma otz nuna',
y jare' tatzekelbej.
12 Roma re Ajaf can ye'ruchajij re vinak re choj quic'aslen.
Y nuc'axaj re qui-oración.
Jac'a re ye'bano itzel tak banabal, man otz-ta ye'rutz'at.
Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can. 13 Man jun vinak xtibano itzel tak cosas chiva, vo xa yex ja re otz tak banabal yixtajin chubanic. 14 Pero vo xa yex ic'uan jun c'aslen choj y rutzij re' nik'asaj tijoj-pokonal, jabal yixqui'cot pan ic'aslen. Y mare' man tixibij-ivi' chiquivach re ye'bano quire' chiva, y chuka' man tisatz ic'o'x, 15 xa tiya' ruk'ij re Jesucristo pan ivánma roma ja reja' re Ivajaf, y te'ka chi'c'o'x che ja reja' re Rajaf re ivánma. Y man jun bey tipokonaj nitzijoj vo xa c'o jun re nic'utun chiva re anchique roma iyaben-apo re rusujun re Dios chiva. Y xabanchique nic'utun chiva, can riq'uin ronojel ivánma tibij cha. 16 Man jun bey tiban jun itzel banabal, chin man nik'axo-ta ivánma roma re'. Y xe-ta c'o jun vinak itzel nich'o chivij, che man otz-ta re ic'aslen roma iniman re Jesucristo, re vinak re' xtiq'uex, roma re ic'aslen can otz-va. 17 Más-ta otz che nik'asaj tijoj-pokonal roma re otz ibanabal, vo xa ja quire' nrajo' re Dios chin nik'asaj. Que chach nik'asaj tijoj-pokonal roma c'o itzel tak ibanabal niban.
18 Te'ka chi'c'o'x che re Jesucristo chuka' xuk'asaj tijoj-pokonal astapa' re ruc'aslen reja' can choj-va. Reja' xcom koma yoj re man choj-ta kac'aslen. Reja' xaxe jun bey xcom roma re kamac, chin quire' yojoc richin re Dios. Reja' xcom, pero re ránma can c'as-va. 19 Y re ránma reja' xapon quiq'uin re cánma re nic'aj chic re je'tz'apin y xbo'rtzijoj re ruch'abal re Dios chique. 20 Y re je'tz'apin, ja re man xquinimaj-ta rutzij re Dios ajuer can. Reje' xe'c'ue' pa ru-tiempo re Noé, tak xban re namalaj barco. Re Dios xe'ruyabej q'uiy tiempo, pero man jun re xtzolaj-ta-pa ránma. Y re xe'oc chupan re barco ja re vinak re xe'niman y man je q'uiy-ta, xaxe je vakxaki' xe'colotaj chach re ya', roma re barco xc'ue' pa rue' re ya'. 21 Y yoj tak yojban bautizar, re ya' ndoc jun seña chin xojcolotaj chach re kamac. Re ya' man nic'atzin-ta chin che nuch'aj-a re tz'il chin re ka-cuerpo. Re ya' nuc'ut che yoj nakajo' nakaban re otz y nakajo' che ch'ajch'oj re kánma chach re Dios. Y re kamac ye'el-a roma re Jesucristo xcom koma yoj y c'are' xc'astaj chic-pa. 22 Reja' xba chila' chicaj, y vocame c'o-apo pa rajquik'a' re Dios. Can pa ruk'a' c'a reja' jec'o-va re ángeles, y pa ruk'a' chuka' reja' jec'o-va re autoridades y conojel re c'o qui-poder.
3:1 1 Co 7.16. 3:3 Is 3.16-24. 3:4 Sal 45.13; Ro 2.29. 3:5 Ef 5.22. 3:6 Gn 18.12. 3:7 1 Co 7.3. 3:7 Job 42.8; Mt 18.19. 3:8 Ro 12.16. 3:8 1 P 1.22. 3:8 Ef 4.32; Col 3.12. 3:9 Mt 5.39. 3:9 Mt 25.34. 3:10 Sal 34.12, 13. 3:12 Jn 9.31. 3:12 Stg 5.16. 3:13 Pr 16.7; Ro 8.28. 3:14 Mt 5.10. 3:14 Is 8.12; Jer 1.8. 3:15 Col 4.6; 2 Ti 2.25. 3:16 Mt 5.44; 1 P 2.12. 3:17 2 Ti 3.12. 3:18 Col 1.21. 3:18 Ro 1.4; 8.11. 3:19 Is 42.7. 3:20 He 11.7. 3:21 Ef 5.26; Tit 3.5. 3:21 1 P 1.3. 3:22 Sal 110.1; Ro 8.34; Ef 1.20; Col 3.1; He 1.3.