12
Re andex rubanic re c'aslen re nika chach re Dios
Hermanos, re Dios camas nujoyovaj kavach. Mare' ninc'utuj utzil chiva che can tijacha-ivi' pa ruk'a' re Dios. Can ancha'l xban chique re chicop re xe'suj cha re Dios, can quire' chuka' tibana' yex, y can tiya' re ic'aslen cha re Dios. Jun c'aslen ch'ajch'oj re can nika chach reja', y riq'uin re' can katzij che yex niya' ruk'ij re Dios. Man titzekelbej re quic'aslen re vinak re man quiniman-ta re Dios. Xa can tiya' k'ij cha re Dios chin che nujal re inojebal, chin quire' can nijalataj chuka' rubanic re ic'aslen. Y can xtitamaj re andex nrajo' re Dios che nakaban. Re nrajo' reja', ja re otz, re jabal y re tz'akat.
Re Dios can xuya' re utzil chua y xinruya' chupan re rusamaj. Mare' nimbij chiva chiyixnojel: Man tina' che camas ik'ij, roma man ruc'amon-ta che quire' niban. Can nic'atzin che yex mismo nitz'at-ka-ivi', vo xa can katzij che ibanon confiar-ivi' riq'uin re Dios y vo xa can yixtajin chubanic re samaj re yi'on chiva roma re Dios. Konojel c'o jun samaj yi'on chaka chin yojtiquir nakaban y man junan-ta rach samaj yi'on chaka konojel. Can ancha'l rubanon re ka-cuerpo, c'o ruk'a', c'o rakan, c'o nak'arach, pero man junan-ta quisamaj. Y quire' chuka' yoj re kaniman re Jesucristo, yoj can yoj q'uiy y man junan-ta re kasamaj. Pero junan kavach y nakatola-ki' roma xa jun kabanon riq'uin re Jesucristo.
Can kac'ulun re utzil re pitinak riq'uin re Dios, roma can cada jun ruyi'on jun kasamaj chin che yojtiquir nakaban. Mare', vo xa c'o nubij re Dios chaka, can takatzijoj chique re hermanos. Y xaxe re xbex chaka jare' re takatzijoj chique. Vo xa yojtiquir ye'kato' re hermanos, can que'kato'. Vo xa yojtiquir nakac'ut re enseñanza chin re Dios, can takac'utu' chiquivach. Vo xa yojtiquir nakacukuba' quic'o'x re hermanos, can takabana'. Y vo xa ja yoj re yojc'uan quichin, can takatija' kak'ij che otz quic'uaxic nakaban, y vo xa yojtiquir ye'kato' riq'uin re ka-mero re c'o qui-necesidad, que'kato' riq'uin ronojel kánma. Vo xa can yojtiquir nakaban utzil can takabana', y tak quire' nakaban can-ta niqui'cot re kánma.
Can quixjovan riq'uin ronojel ivánma. Can titzelaj re man otz-ta y titzekelbej re otz. 10 Yex can ivch'alal-ivi' roma iniman re Jesucristo. Mare' can tijola-ivi' riq'uin ronojel ivánma y tibanala' respetar-ivi'.
11 Man quixk'oran, xa can riq'uin ronojel ivánma tibana' re rusamaj re Ajaf.
12 Tiqui'cot re ivánma roma can c'o i-esperanza riq'uin re Dios. Ticoch'o' re tijoj-pokonal re nik'asaj. Nojel tiempo tibana' orar.
13 Tak jec'o re je rajc'ual chic re Dios c'o qui-necesidad, que'ito'. Tisuju' qui-posada tak nic'atzin posada chique.
14 Re vinak re ye'tzelan ivichin y niquiban chiva che nitaj pokan, tic'utuj cha re Dios che que'rubana' bendecir re vinak re', y man jun bey tic'utuj cha re Dios che que'rubana' maldecir roma re itzel tak quibanabal.
15 Quixqui'cot quiq'uin re ye'qui'cot, y quixok' quiq'uin re ye'ok' roma bis.
16 Junan ivach tibana'. Man tiban che camas ik'ij. Xa tibana' che manak ik'ij y man tinojij che camas na'oj c'o iviq'uin.
17 Vo xa c'o jun vinak c'o itzel tak cosas nuban chiva, man tiban ruq'uixel cha. Can nojel tiempo tic'uaj jun c'aslen otz, chin che man jun cosa re man otz-ta nilitaj chivij. 18 Man tiban ayoval, xa can titija' ik'ij che otz nic'uaj-ivi' quiq'uin conojel. 19 Hermanos re camas yixinjo', yen nimbij chiva: Vo xa jec'o re ye'bano itzel tak cosas chiva, man tiban ruq'uixel chique. Xa tiya' pa ruk'a' re Dios, roma ja reja' re xtitajo rajal re itzel tak quibanabal. Can ancha'l nubij re Dios chupan re tz'iban can: Pa nuk'a' yen c'o-va re qui-castigo y can nintoj rajal chique re ye'macun. Quire' nubij re Ajaf. 20 Y mare' re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Vo xa nich'umun rupan re nitzelan avichin, rat can taya' ruay. Y vo xa nichake'j ruchi', taya' ruya'. Vo xa quire' xtaban, reja' xa xtiq'uixbitaj roma re itzel tak banabal rubanon. Quire' nubij chupan re tz'iban can. 21 Man tiya' k'ij che yixch'acataj pa ruk'a' re itzel tak cosas niban chiva. Yex ja re otz tibana' y jare' re xtich'acon chij re etzelal.
12:1 1 Co 6.13. 12:2 Col 3.10. 12:2 Ef 1.18. 12:2 1 Ts 4.3. 12:3 1 Co 12.7. 12:4 1 Co 12.12. 12:5 Ef 1.23. 12:6 1 Co 12.10; 1 P 4.10. 12:7 Ga 6.6. 12:8 Hch 15.32. 12:8 Hch 20.28. 12:9 Am 5.15. 12:11 Ap 3.15. 12:12 He 3.6. 12:12 He 10.36. 12:13 He 6.10; 13.2. 12:14 Mt 5.44. 12:15 Job 30.25. 12:16 Ro 15.5. 12:16 Sal 131.1; Pr 3.7. 12:17 Mt 5.39. 12:17 2 Co 8.21. 12:18 Mr 9.50. 12:19 Dt 32.35; Sal 94.1; He 10.30. 12:20 Pr 25.21; Mt 5.44. 12:21 Mt 18.21, 22; 1 P 2.21.