9
Man conojel-ta re israelitas je rajc'ual re Dios
Roma yen niniman re Jesucristo, mare' man nintz'uc-ta tzij. Re ninjo' nimbij chiva can katzij-va. Re vánma quire' nubij chua, che can katzij-va. Y quire' chuka' nubij re Espíritu Santo, che re nimbij chiva can katzij-va, che yen camas yimbison. Can nojel tiempo nina' che re vánma camas nik'axo, mare' can ninjo' che yinlisas-ta-a riq'uin re Jesucristo, y pa nue-ta yen nika-va re castigo re nuya' re Dios. Xe-ta can riq'uin re' re kavinak israelitas can-ta niquinimaj re Jesucristo y ye'colotaj-ta chach re castigo, yen can-ta ninya' k'ij che nika re castigo pa nue' re nuya' re Dios. Roma yoj re yoj israelitas camas q'uiy cosas kac'ulun y bin chaka che yoj rajc'ual re Dios. Y can c'o re Dios kaq'uin, re c'o ruk'ij. Re Dios kaq'uin yoj xuban-va re trato. Re Dios chaka yoj xuya-va re ley, y can xuc'ut chakavach andex rubanic nakaban chin che nakaya' ruk'ij re Dios. Y chuka' q'uiy cosas re xusuj chaka. Yoj can yoj rey-rumam can re Abraham, re Isaac y re Jacob. Y tak re Jesucristo xpa vova' chach re ruch'ulef, chakacojol yoj xalax-va. Re Jesucristo jare' re Dios y c'o pa rue' ronojel. C'o ruk'ij chin nojel tiempo. Amén.
Man takanojij che re Dios man ruyi'on-ta re rusujun, xaxe roma man je q'uiy-ta kavinak quic'ulun re rusujun reja'. Roma re' xaxe kachin yoj re can yoj katzij-va israelitas y man quichin-ta re xaxe-oc tal choj quire' quibini'an israelitas. Man conojel-ta re je rey-rumam can re Abraham je'cha'on roma re Dios. Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, tak xbex cha re Abraham: Ja re je rey-rumam re Isaac re xque'c'ulu re nsujun, quire' xubij re Dios cha re Abraham. Y can k'alaj che man conojel-ta re je rey-rumam can re Abraham je rajc'ual re Dios. Xaxe re je'cha'on roma re Dios chin niquic'ul re rusujun. Xaxe c'a reje' re nibex chique roma re Dios che je rajc'ual chic reja', roma re Dios xubij cha re Abraham: Quiva' juna-apo xquimpa chic iviq'uin, roma re avxayil Sara xtic'ue' jun ch'et ral, y re ch'et ral re xtic'ue' ala'. Quire' xubij re Dios cha re Abraham.
10 Y can quire-va xbanataj. Roma can xalax-va re kamoma' Isaac. Y tak re Isaac c'ulan chic riq'uin re ruxayil rubini'an Rebeca, re Rebeca xe'ralaj je ca'e' ac'ola'. 11 Y roma re xquic'alvachij quiq'uin re je ca'e' ac'ola' re', can k'alaj che re Dios man roma-ta re kabanabal tak yojrucha'. Reja' can ja re anchique je'runojin che ye'rucha', jare' re ye'rucha'. Roma re je ca'e' ac'ola' re', can c'amaje-na ca'lax, y c'amaje-na tik'alajin re quibanabal vo xa otz o man otz-ta, 12 re Dios xubij-yan cha re te'ej: Re nemalaxel can xtic'ue' pa ruk'a' re chak'alaxel. 13 Y chuka' chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, nubij: Re Jacob can ncha'on-va. Jac'a re Esaú man ncha'on-ta. Quire' nubij re tz'iban can.
14 Y man tinojij che re Dios man choj-ta xuban, roma ja re Jacob xucha' y mana-ta re Esaú. 15 Can ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios, tak xbex cha re Moisés: Ja re anchique ninjo' yen che ninjoyovaj rach, can ninjoyovaj-va rach. Y re anchique ninjo' yen che ninto', can ninto-va. Quire' xubij re Dios cha re Moisés. 16 Can k'alaj che re Dios nuya' re rusujun chaka roma nujoyovaj kavach, y man roma-ta che camas nakajo' o xa roma yojel-yojoc chucanoxic. 17 Chupan re ruch'abal re Dios nakavel jun ejemplo, y re ejemplo re' quire' nubij: Re Dios xubij cha re Rey Faraón: Xatinya' chupan re nación Egipto chin che naban gobernar pa rue'. Quire' nbanon chava chin che re vinak can xtik'alajin re nu-poder chiquivach roma re xtac'alvachij. Y quire' xtimban chava roma ninjo' che nitzijos re nube' chupan ronojel re nación re'. Quire' xubij re Dios cha re Faraón. 18 Y riq'uin re' can nik'alajin chakavach che riq'uin re Dios pitinak-va tak nujoyovaj rach jun vinak, pero vo xa ja quire' nrajo' reja'. Jac'a vo xa re vinak can nucoversaj re ránma chupan re itzel ruc'aslen, reja' can nuban chuka' cha re vinak re' che más nucoversaj re ránma chupan re itzel ruc'aslen.
19 Pero man roma-ta re' che yex otz ninojij-ka: Pero vo xa can riq'uin re Dios nipo-va tak nujoyovaj rach jun vinak, y chuka' reja' can nuban cha jun vinak che nucoversaj re ránma, ¿anchique roma tak re Dios aj-maqui' nicha' chaka? Y re' man kamac-ta yoj Roma yoj re yoj vinak man yojtiquir-ta nakabij cha re Dios che man nika-ta chakavach re nrajo' nuban kaq'uin. Pero yex man jun bey tinojij quire'. 20 Mare' yen nimbij: Yoj re yoj vinak, man yojtiquir-ta nakabij cha re Dios che man otz-ta re nuban kaq'uin. Roma jun bojo'y manak modo nubij cha re xbano richin: ¿Anchique roma ja quire' nubanic xaban? Can man otz-ta che quire' nubij cha. 21 Roma ja re aj-banoy-bojo'y ninojin andex rubanic nuban cha re barro. Roma cha re barro re' nitiquir nuban jun bojo'y re camas rajkalen y chuka' nitiquir nuban jun re man can-ta rajkalen.
22 Y quire' re Dios, pa ruk'a' reja' c'o-va chin xunojij y can nuc'ut re ru-poder y re ruyoval pa quive' re vinak ye'macun. Pero camas je'rucoch'on, can ruc'amon che xka-yan-ta re ruyoval pa quive', y jec'o-ta chic chupan re tijoj-pokonal chin nojel tiempo. 23 Y chuka' pa ruk'a' reja' c'o-va chin nuc'ut che camas otz runa'oj kaq'uin yoj re kac'ulun chic re utzil re pitinak riq'uin reja'. Ruchojmersan chic re kac'aslen chin che otz xtakabana' riq'uin re Dios re c'o ruk'ij y c'o ru-poder. 24 Quire' chic rubanon kaq'uin yoj re xojrayoj. Man xe-ta quiq'uin re je'rayon chakacojol yoj re yoj israelitas, xa can quire' chuka' re je'rayon chiquicojol re man je israelitas-ta. 25 Ancha'l nubij chupan re libro re rutz'iban can re Oseas re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, chupan re libro re' re Dios nubij:
Re vinak re man je nutenemit-ta, xtimban chique che xque'oc nutenemit.
Reje' man je'njovan-ta, pero can xque'njo'.
26 Chuka' chupan re libro re rutz'iban can re Oseas nubij:
Re vinak re xbex chique roma re Dios: Yex man yix nutenemit-ta,
pero xtapon re k'ij tak xtibex chique re c'a anche' jec'o-va: Yex can yix rajc'ual chic re c'aslic Dios.
Quire' nubij chupan re libro re rutz'iban can re Oseas.
27 Re Isaías re rusamajel re Dios re xbex profeta cha, c'o cosas re xe'rubij ajuer can chakij yoj re yoj israelitas, che yoj re yoj rey-rumam can re Israel, camas yoj q'uiy. Can yoj ancha'l re sanayi' re nic'ue' chuchi-mar, roma man jun nitiquir nijelan. Pero man yoj q'uiy-ta re xkojcolotaj. 28 Re Ajaf Dios rubin che reja' can xtuya' re castigo pa rue' re ka-nación Israel, can cha'nin c'a xtibanataj, y can xtiquic'ul rajal ronojel re quimac quibanon. 29 Re Isaías rubin can chuka':
Re Dios re Rajaf ronojel,
xe-ta can yojruq'uis konojel,
can nakac'alvachij ancha'l re xquic'alvachij re vinak re xe'c'ue' pa tenemit Sodoma y Gomorra ajuer can.
Quire' xubij re Isaías.
Can xe-va roma re Jesucristo tak man jun kamae ndel chach re Dios
30 Ronojel re' nuc'ut chakavach che re man je israelitas-ta man can-ta quitijon quik'ij chin che manak quimac ndel chach re Dios. Pero xa ja reje' re can katzij che man jun quimac xel chach re Dios. Y can quire' niban chique conojel re niquinimaj re Jesucristo. 31 Jac'a re kavinak israelitas can niquitaj quik'ij chin che man-ta jun quimac ndel chach re Dios. Camas niquitaj quik'ij chin che can niquiban re nubij chupan re ru-ley re Dios, pero man ye'tiquir-ta niquiban. 32 ¿Y anchique roma? Roma man quiniman-ta re Jesucristo. Xa ja re ley re camas niquitaj quik'ij chin niquiban y man niquijo-ta niquinimaj re Jesucristo, mare' xquipak'ij cakan chach re aboj. Y re aboj re' ja re Jesucristo. 33 Ancha'l nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can:
Yen xtinya' c'a re aboj pa tenemit Sion, y jec'o vinak re xa xtiquipaxij-qui' chach re aboj re' y xque'tzak.
Y re vinak re xque'niman richin, man jun bey xtiquiya' quiq'uex, roma re sujun chique, can xtiquic'ul-va.
Quire' nubij chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can.
9:1 Ro 2.15. 9:3 Ex 32.32. 9:4 Dt 7.6. 9:5 1 Jn 5.20. 9:5 Ro 1.25. 9:6 Ga 6.16. 9:7 Gn 21.12; Ga 4.23; He 11.18. 9:8 Ro 4.16; Ga 4.28. 9:9 Gn 18.10; 21.2. 9:10 Gn 25.21. 9:11 Ef 1.4. 9:12 Gn 25.23. 9:13 Mal 1.2, 3. 9:14 Dt 32.4; 2 Cr 19.7. 9:15 Ex 33.19. 9:17 Ex 9.16. 9:19 Job 9.12. 9:20 Is 29.16; 45.9; 64.8. 9:21 Jer 18.6; 2 Ti 2.20. 9:22 1 Ts 5.9. 9:23 Ro 2.4. 9:23 Ro 8.28-30. 9:24 Ro 3.29. 9:25 Os 2.23; 1 P 2.10. 9:26 Os 1.10. 9:27 Is 10.22, 23. 9:28 Is 28.22; 30.12, 14; Dn 9.26, 27; Mt 24.21. 9:29 Is 1.9; 13.19; Lm 3.22. 9:30 Ro 1.17; 10.3. 9:31 Ga 5.4. 9:32 Lc 2.34; 1 Co 1.23. 9:33 Sal 118.22; Is 8.14; 28.16; Mt 21.42; 1 P 2.6, 8.