8
Tak can ja chic re Espíritu Santo nic'uan kachin
Yoj re jun kabanon riq'uin re Jesucristo, re man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, y xa can ja chic re Espíritu Santo ec'uayon kachin, vocame can man xtika-ta re namalaj castigo pa kave'. Xa can ja tak xojoc chuxe' ru-ley re Espíritu Santo re niyi'o c'aslen, can jare' tak xojcolotaj chach re ru-ley re mac y re camic, y re' xa roma jun kabanon riq'uin re Jesucristo. Re ley chin re Moisés man xtiquir-ta xojrucol, roma yoj man xkaban-ta re nubij re ley. Pero chin che yoj yojcolotaj, re Dios xutak-pa re Ruc'ajol chach re ruch'ulef, xoc vinak ancha'l yoj, xaxe reja' man aj-mac-ta. Xcom roma re kamac, y riq'uin re' re Dios xojrucol chach re ru-poder re mac. Quire' xuban chin che yoj yojtiquir nakac'uaj jun c'aslen choj ancha'l nubij chupan re ley chin re Moisés. Y man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, xa ja chic re Espíritu Santo re ec'uayon kachin.
Jac'a re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, can binak cánma chij re itzel tak quirayibal. Pero re je'c'uan roma re Espíritu Santo, can binak cánma chij re nrajo' re Espíritu Santo. Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, xa ja re camic niquivayoj pa quive'. Jac'a re je'c'uan roma re Espíritu Santo, can ja re c'aslen niquivel, y chuka' re cánma can otz nuna'. Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, niquitzelaj re Dios. Can man niquinimaj-ta re nubij re ru-ley re Dios. Can man ye'tiquir-ta niquinimaj. Re je'c'uan roma re itzel tak quirayibal, can man ye'tiquir-ta niquiban re nika chach re Dios.
Jac'a yoj re c'o re Espíritu Santo chin re Dios pa tak kánma, man yoj-ec'uan-ta chic roma re itzel tak karayibal, xa can ja chic re Espíritu Santo re ec'uayon kachin. Y re Espíritu Santo pitinak roma re Jesucristo. Re vinak re man c'o-ta re Espíritu Santo quiq'uin, man je richin-ta re Jesucristo. 10 Pero vo xa re Jesucristo c'o pa tak kánma, c'o kac'aslen re man niq'uis-ta, roma man jun kamac ndel chach re Dios. Y can katzij-va che roma re mac tak yojcom-a chach re ruch'ulef, pero riq'uin re Jesucristo c'o kac'aslen. 11 Re Dios xuban cha re Jesucristo che xc'astaj-pa chiquicojol re anama'i', y quire' chuka' xtuban chaka yoj re c'o re ru-Espíritu Santo pa tak kánma. Xkojruc'asoj-a chuka' chiquicojol re anama'i', roma c'o re Espíritu Santo kaq'uin.
12 Hermanos, yoj can c'o kac'as riq'uin re Espíritu Santo, jac'a quiq'uin re itzel tak rayibal camanak-va kac'as, chin che ja-ta re itzel tak rayibal ye'c'uan kachin. 13 Roma vo xa xkojquic'uaj re itzel tak rayibal, xa camic nakavayoj pa kave'. Can nic'atzin che ja re Espíritu Santo re nic'uan kachin y nuquimisaj re itzel tak rayibal, chin che nic'ue' kac'aslen re man niq'uis-ta.
14 Re can je'c'uan roma re Espíritu Santo chin re Dios, can je rajc'ual chic re Dios. 15 Can ja tak xkac'ul re Espíritu re', jare' tak xojoc rajc'ual re Dios. Roma tak rubanon can, camas xkaxibij-ki' chach re castigo re nuya' re Dios, ancha'l jun samajel camas nuxibij-ri' chach re ru-patrón. Jac'a vocame, roma c'o chic re Espíritu Santo kaq'uin, man chic nakaxibij-ta-ki'. Vocame Karta' nakabij cha re Dios. 16 Roma re Espíritu Santo nuban chaka che nakana' pa tak kánma che can katzij che yoj rajc'ual chic re Dios. 17 Y roma yoj rajc'ual chic re Dios, yoj can c'o chuka' ka-herencia. Junan ka-herencia riq'uin re Jesucristo. Pero nic'atzin che man takapokonaj nakataj pokan, can ancha'l re pokan re xutaj re Jesucristo, chin quire' jabal xtakabana' riq'uin re Jesucristo re c'o ruk'ij.
18 Re yojc'o vova' chach re ruch'ulef nakataj pokan. Pero tak xkoje'c'ue' riq'uin re Jesucristo re c'o ruk'ij, man chic xte'ka-ta chakac'o'x re tijoj-pokonal chin re ruch'ulef, roma chila' chicaj camas otz xtakabana'. 19 Re ruch'ulef y ronojel re cosas re je'rubanon re Dios, camas c'a ye'qui'cot quiyaben re k'ij tak yoj re yoj rajc'ual camas otz xtakabana' riq'uin re Jesucristo. Camas niquijo' niquitz'at re k'ij re'. 20 Roma re ruch'ulef y ronojel re cosas re xe'ruban re Dios can xe'yojtaj, y quire' xquic'alvachij pa ruk'a' re Dios, pero man roma-ta che reje' c'o quimac. Y man chin-ta nojel tiempo quire' xque'c'ue' can, xa can quiyaben c'a che ye'chojmersas. 21 Re mac can xuban cha ronojel re rubanon re Dios che ye'q'uis, pero can xtapon re k'ij tak man chic xque'q'uis-ta. Roma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios, camas otz xtakabana' riq'uin reja' re can c'o-va ruk'ij. Xkojcolotaj chach re man otz-ta. Quire' chuka' ronojel re je'rubanon re Dios, can xque'colotaj chach re man otz-ta y can jabal xtiquiban. 22 Can ronojel-va re je'rubanon re Dios, xa roma re mac mare' camas ruk'axon niquina' y can ye'jelo, can ancha'l jun ixok tak can ja xbeka ruk'ij chin nralaj jun ch'et ac'ual. Can quire' quibanom-pa je'pitinak c'a chupan re tiempo vocame. 23 Y can quire' chuka' yoj. Roma re mac re kánma nik'axo, y can nijelo c'a chupan re tiempo vocame. Camas c'a nakajo' che napon-yan-ta re k'ij tak xtik'alajin che yoj can yoj rajc'ual re Dios, y xtijalataj re ka-cuerpo. Kataman che quire' xtiban chaka roma yi'on chic re Espíritu Santo pa tak kánma. 24 Can xojcolotaj-yam-pa chupan re kamac, pero c'a c'o chuka' nic'aj chic utzil re je'kayaben. Xe-ta can jec'o chic ronojel re utzil re' kaq'uin, man-ta je'kayaben. Roma man jun vinak nibano che nuyabej-ta jun cosa re xa c'o chic riq'uin. 25 Pero roma c'amaje-na tic'ue' ronojel re utzil re' kaq'uin, mare' c'a je'kayaben-na y c'a yojcoch'on-na chin nakayabej. Roma can kataman che xque'kac'ul.
26 Chuka' re Espíritu Santo can yojruto' roma can nuban cha re kánma che nitiquir nicoch'on chin nuyabej re utzil re', roma rutaman che manak kachuk'a' chin yojyaben. Yojruto' chuka' riq'uin re ka-oraciones, roma yoj man kataman-ta andex re nic'atzin che nakac'utuj cha re Dios. Pero re Espíritu Santo can nuya' pa tak kánma re andex nic'atzin che nakac'utuj cha re Dios. Y tak yoj camas nik'axo re kánma y man kataman-ta andex che ch'abal nakacusaj chin nakabij cha re Dios re andex nakana' pa tak kánma, jare' tak re Espíritu Santo can nuc'utuj cha re Dios pa ka-cuenta. 27 Y chach re Dios, can nik'alajin-va re c'o pa tak kánma y chuka' chach reja' can nik'alajin re nunojij re Espíritu Santo, roma reja' can rutaman-va re andex nurayij re Dios y jare' re nuc'utuj cha koma yoj re yoj rajc'ual chic re Dios.
Roma re Dios c'o kaq'uin man jun nitiquir chakij
28 Yoj re nakajo' re Dios y xojayox roma reja' chin che xojoc rajc'ual roma quire' runojim-pa pa kave', can kataman che ronojel k'axon o tijoj-pokonal nakak'asaj, c'o otz nuc'am-pa chaka. 29 Roma re Dios can rutaman chic kavach tak c'amaje-na kojalax che', y mare' tak xojrucha' chin che yojoc-ta ancha'l re Ruc'ajol. Re Dios nrajo' che can yoj q'uiy-ta re yojoc rajc'ual y ja re Ruc'ajol re nemalaxel chakacojol. 30 Y yoj re xojrucha' re Dios, can xkanimaj-va rutzij tak xojrayoj. Y tak yojrayon chic, xuban chaka che man jun chic kamac ndel chach. Y tak rubanon chic chaka che man jun kamac ndel chach, xa can xe chic kayaben re k'ij tak xtuban chaka che otz xtakabana' riq'uin y reja' can c'o-va ruk'ij.
31 Y ronojel re' nuc'ut chakavach che re Dios can kaq'uin-va yoj c'o-va y mare' man jun nitiquir chakij. 32 Re Dios can man xupokonaj-ta che can ja re Ruc'ajol xuya-pa, chin che xcom koma konojel. Y roma xuya-pa re Ruc'ajol, can k'alaj che man xtupokonaj-ta xtuya' ronojel cosas chaka. 33 Re Dios xojrucha' y man jun kamac ndel chach. Y roma re Dios quire' chic rubanon chaka, mare' man jun re yojsujun chach reja' che yoj man otz-ta re kac'aslen. 34 Chuka' re Jesucristo xcom koma yoj, y xc'astaj, y vocame c'o pa rajquik'a' re Dios y ja reja' re nich'o chakij cha re Dios. Y vo xa re Jesucristo quire' nuban koma yoj, man jun nitiquir nibin cha che re Dios che tika re castigo pa kave'. 35 Man jun nitiquir yojlisan-a pa ruk'a' re Jesucristo re camas yojrajo'. Re tijoj-pokonal man nitiquir-ta, ni xe-ta re bis nitiquir nuban chaka che yojrulisaj-a riq'uin re Jesucristo, chuka' mana-ta re yojtzelas roma kaniman re Jesucristo, ni xe-ta re viyjal, chuka' mana-ta roma manak katziak, mana-ta chuka' roma yojc'o pa peligro, y chuka' man rutzij-ta che yojquimisas. 36 Roma chupan re ruch'abal re Dios re tz'iban can, chij re' nich'o-va tak nubij:
Roma yoj re yoj avajc'ual, re vinak nojel tiempo niquijo' yojquiquimisaj.
Chiquivach reje' xa yoj ancha'l ovejas re can chin-va che ye'quimisas.
Quire' nubij re tz'iban can.
37 Pero xabanchique che tijoj-pokonal, can man nitiquir-ta yojrulisaj-a riq'uin re Jesucristo, re camas yojrajo', y yoj can yojch'acon-va roma can c'o reja' kaq'uin. 38 Y yen ntaman che man jun re xkojlisan-a riq'uin re Dios. Re camic man nitiquir-ta. Re cosas re nakac'alvachij tak c'a yoj c'as man nitiquir-ta. Re ángeles man ye'tiquir-ta, ni xe-ta re itzel tak espíritu. Y ni xe-ta chuka' re ye'bano gobernar man ye'tiquir-ta. Man jun re c'o vocame, y man xe-ta chuka' re chakavach-apo. Can man jun re nitiquir-ta yojlisan-a pa ruk'a' re Dios. 39 Can man jun c'a re rubanon re Dios re c'o chila' chicaj re nitiquir-ta yojlisan-a pa ruk'a', y ni xe-ta chuka' re c'o chach re ruch'ulef, y can man jun re nitiquir nibano chaka che yojel-a riq'uin re Dios, reja' camas yojrajo', roma yoj xa jun kabanon riq'uin re Ajaf Jesucristo.
8:1 Ga 5.16. 8:2 Jn 8.32; Ga 5.1. 8:3 He 7.18. 8:5 Ga 5.22. 8:6 Ro 6.21. 8:7 Stg 4.4. 8:9 1 Co 3.16. 8:10 1 Co 15.45. 8:11 Hch 2.4. 8:11 Jn 5.21. 8:13 Ga 6.8. 8:15 2 Ti 1.7; 1 Jn 4.18. 8:16 2 Co 1.22; Ef 1.13. 8:17 Ga 4.7. 8:17 Hch 14.22. 8:18 2 Co 4.17. 8:19 2 P 3.13. 8:20 Gn 3.19; 5.29; 6.13. 8:21 1 Co 15.42, 50. 8:22 Jer 12.11. 8:23 2 Co 5.5; Ef 1.14. 8:24 2 Co 4.18; He 11.1. 8:26 Zac 12.10; Mt 10.20; 20.22; Ef 6.18. 8:27 1 Ts 2.4. 8:28 Gn 50.20. 8:29 Ex 33.12; Sal 1.6; Jer 1.5. 8:29 Jn 17.22; Ef 1.5. 8:29 Col 1.18. 8:30 1 Co 1.9; Ga 1.6, 15; Ef 4.4; 1 P 2.9, 21. 8:30 1 Co 6.11. 8:32 Jn 3.16. 8:33 Ga 3.8. 8:33 Is 50.8. 8:34 Is 53.12; He 7.25; 1 Jn 2.1, 2. 8:36 Sal 44.22; Jn 16.2. 8:37 1 Jn 5.4. 8:39 Jn 10.28. 8:39 Col 3.3.