EL SANTO EVANGELIO SEGÚN
SAN JUAN
1
La Palabra de Dios hecha hombre
Chäcäl najtäcä ajni untu que u yälbinte cache' ni T'an, que u yäle' cache'da an Dios. Ni T'an jini ajni t'oc Dios, ni T'an Dios chich täcä. Jinda T'an ajni chäcäl najtäcä t'oc Dios jinq'uin mach to an u pancab. Une nämte' t'oc Dios u chi upete cua' chichca que ayanba. Jini que utiba, si fuera mach por une, machica uti niump'e cua'. Une chich u yäq'ue' cuxleconla. Jini u yäq'ue' cuxleconlaba, une chich ni junch'äcni tuba cäpetela. Tan it'obni tutz'i ni junch'äcni jini. It'obni mach u täpi u jut ni junch'äcni.
Dios u täsqui untu winic u c'aba' aj Juan. Aj Juanba c'oti u yäle' camba u toja, u yäq'ue' tä ute conoce caxca une ni junch'äcni, uc'a ca' jini u tz'onänob upete uc'a ni t'an que u yäle'ba. Aj Juanba mach une ni junch'äcni; uneba c'oti tuba u yäle' caxcamba ni junch'äcni. Jini totoj junch'äcni c'oti pancabba, jin une ni u chictan upetejob.
10 Ajni pancab, une u chi u pancab, pero machcatac cuxujob pancab mach yuwijob caxca une. 11 C'oti tu cab, pero u yajcäbnajob mach u sapijob. 12 Upete machcatac u sapi, u yäc'bijob sutwänic de u ch'ocob Dios, machcatac u tz'ombi u c'aba'. 13 Jindajob u sujtäjob de u ch'ocob Dios uc'a u cha'num päncäban, mach ca' u päncäban untu ch'oc pancab, mach uc'a yoli u pap y u na', mach uc'a yoli winic, sec' uc'a Dios.
14 Jini T'an sutwäni de winic, tä' utz u c'ajalin y tä' toj u t'an. Cuxli t'oc no'onla. Cä chänila u pitzilan. Cä Papla Dios u yäc'bi u pitzilan u juntul Ajlo'. 15 Aj Juan u yäq'ui tä ute conoce, t'oc noj t'an u yäli ca'da:
―Jinda ni cäliba: “Machca ni u te ji'pat que no'on más ajnoja que no'on, uc'a une más najtäcä que no'on”.
16 Cäpete cä mätanla cua' chichca que an tu c'äb une, jini mach uxupba. Tä' re'i utz u c'ajalin t'oc no'onla. 17 Uc'a ni leyba aj Moisés u yäc'bonla. Aj Jesucristo u ye'bonla ni mero u tojaba. Uneba tä' utz u c'ajalin t'oc no'onla. 18 Niuntu mach bay u chäni Dios. U juntul Ajlo', jini tä' yo u Papba, une u yälbonla cache'da an Dios.
Juan el Bautista habla en favor de Jesucristo
(Mt. 3.11‑12; Mr. 1.7‑8; Lc. 3.15‑17)
19 Tu toja u yäli aj Juan jinq'uin aj judíosob u täsqui aj Jerusalénob ni palejobba y aj levitasob tuba u c'atbenob:
―¿Caxcajet ane?
20 U p'ali, mach u muquí. U yäli tu toja:
―Mach no'on ni aj Cristojon que u xe u täscun Diosba.
21 De ya'i u c'atbijob tä cha'num:
―¿Caxcajet jiq'uin? ¿Ane quira aj Elíaset?
U yäli:
―Mach jinon.
―¿Ane quira ni ajt'anet ta Dios jini que u xe tä teba?
U p'ali:
―Mach jinon täcä.
22 U c'atbijob tä cha'num:
―Älbenon t'ocob caxcajet jiq'uin uc'a cälben t'ocob machca u täscon t'ocob. ¿Cache'da a wäle' ane, caxcajet?
23 Une u yäli:
―No'on ni ajt'anon que cä chen noj t'an bajca mach cuxu niuntu. Ca' chich u yäli aj Isaías, ajt'an ta Diosba, no'on täcä cälbenetla ca'da: “To'esbenla u biji Ajnoja”.
24 Jini machcatac c'oti bajca an aj Juanba, aj fariseojob u täsqui une. 25 De ya'i u c'atbijob ca'da:
―¿Can uc'a jiq'uin a chen c'ablesia si mach jin aj Cristojet, si mach jin aj Elíaset, si mach jin ni ajt'anet ta Dios?
26 Aj Juan u yälbijob:
―No'on cä chen c'ablesia t'oc ja'. Tänxin de anela ya'an untu que mach a che conocela. 27 Jinda ni u te ji'pat que no'on, jini más ajnoja que no'onba, ixta no'onba mach jin niump'e cua'on tuba cä p'ämben u täbi u pächi'oc.
28 Upete ni jinda ya' uti tä Betábara tunxe río Jordán bajca u chi c'ablesia aj Juan.
Jesús, el Cordero de Dios
29 Päscab aj Juan u chäni cache' ya' u te aj Jesús bajca an une, u yäli ca'da:
―Chänen ni winic u täsqui Dios tuba u pa'säbenob u tanä a'ajtäjob pancab. Une chich ca' a wälä ni ch'oc oveja que u tzämsinte tuba subbintic Diosba. 30 Jinda ni cäliba: “U te ji'pat que no'on untu winic más ajnoja que no'on, uc'a une más najtäcä que no'on”. 31 No'on mach cä chi conoce. No'on aton cä chen c'ablesia t'oc ja', uc'a ca' jini cä ye'benob aj Israel ni winicda.
32 Aj Juan u yäli tu toja jinq'uin u yäli ca'da:
―Cä chäni ni Ch'u'ul Pixan cache' ya' ti tä cielo y jaqui ca' untu ixsäcpäcä. C'oti tä wa'tä tan u pam aj Jesús y ya' chich coli. 33 No'onba mach cä chi conoce. Machca u täscon cä chen c'ablesia t'oc ja', une u yälbon ca'da: “Jini a chänen u jaque Ch'u'ul Pixan tuyac'o y u colan tuyac'oba, une ni u chen c'ablesia t'oc Ch'u'ul Pixan”. 34 No'on cä chäni, jin uc'a cä totoj äli cache' jinda u Yajlo' chich Dios.
Los primeros discípulos de Jesús
35 Päscab tä cha'num ya'an aj Juan t'oc cha'tu u yajcänt'anob. 36 Aj Juan u chäni cache' nume u chen aj Jesús ya'i, u yäli ca'da:
―Chänen ni winic ni ca' a wälä Ch'oc Oveja ta Dios.
37 Ni cha'tu ajcänt'anob jiniba, jinq'uin u yubi cache' u yäli aj Juan, bixijob tu pat aj Jesús. 38 U suti uba aj Jesús u chänen cache' ya' u tejob tu pat, u yälbijob ca'da:
―¿Cua' a sacänla?
Unejob u p'albi:
―Maestro, ¿cada cuxulet?
39 Une u yälbijob:
―La'ixla, chänenla.
Bixijob chich u chänen bajca cuxu. Colijob nämte' t'oc une jimba q'uin jini, uc'a ochiq'uin.
40 Untu ni machca u yubi cua' u yäli aj Juan y bixi tu pat aj Jesúsba aj Andrés une, u jitz'in aj Simón Pedro. 41 Aj Andrés une ni bixi u sacän najtäcä aj Simón u säcun chichba, u yälbi ca'da:
―Acä pojli t'ocob ni Mesías ―ni t'andaba u yäle' ca'da: Aj Cristo une, ni u täsqui Diosba.
42 De ya'i u bisi bajca an aj Jesús. Jinq'uin aj Jesús u chäni, u yälbi ca'da:
―Aneba aj Simónet u yajlo'et aj Jonás. Ane u xe a c'aba' aj Cefas ―ni c'aba'daba aj Pedro une tä griegojt'an.
Jesús llama a Felipe y a Natanael
43 Päscab ti tu c'ajalin aj Jesús xic tä Galilea. U nuc'ti aj Felipe, u yälbi ca'da:
―Tzäypätinon.
44 Aj Felipeba tä Betsaida u cab, ya' chich u cäji aj Andrés y aj Pedro täcä. 45 Aj Felipe u nuc'ti aj Natanael u yälbi ca'da:
―Acä chäni t'ocob ni winic u worin äli aj Moisés tan ni jun u tz'ibiba cache' u xe tä te, jini u yäli täcä ajt'anob ta Dios. Uneba aj Jesús u yajlo' aj José tä Nazaret.
46 Aj Natanael u yäli:
―¿U xe wäreca tä pase ajt'an ta Dios tä Nazaret?
Aj Felipe u yäli:
―La'ix uc'a a chänen.
47 Jinq'uin aj Jesús u chäni cache' ya' u te aj Natanael bajca an, u yäli ca'da:
―Chänen ya' u te untu totoj aj Israel, uneba mach u che jop'ojti'.
48 Aj Natanaelba u yäli ca'da:
―¿Cada a chon conoce?
Aj Jesús u p'ali:
―Machto u pequet aj Felipe, jinq'uin ya'to anet yaba te' higo, cä chänet.
49 Aj Natanael u yäli:
―Maestro, ane chich u Yajlo'et Dios, aneba u Yajnojalet aj Israelob.
50 Aj Jesús u yälbi:
―¿Uc'a quira cälbet cache' cä chänet yaba te' higo a tz'onän? Ya'to a xe a chänen q'uen cua' chichca más pitzi que jinda.
51 Aj Jesús u yälbi täcä ca'da:
―Totojtoj cälbenetla, cache' ya'to a xe a chänenla jäbä ni cielo y cache' ajc'äncanob ta Dios u t'äbo y u jaque bajca anon no'on que sutwänon de winic.