4
El ejemplo del sembrador
(Mt. 13.1‑9; Lc. 8.4‑8)
Aj Jesús u täq'ui tä cha'num u ye'e' u t'an Dios ti' nab. U moti uba noj q'uenel gente bajca ayan une. Tä' q'uen ni gente que u moti uba, ixta mach'an cache' ajnic aj Jesús ya' jini. Jin uc'a ochi tä chumtä tama ump'e jucub, y ni gente colijob tu ti' nab. De ya'i u ye'bijob u t'an Dios t'oc ump'e tz'aji, u yälbenob ca'da:
―Ubinla ni tz'ajida: Untu ajpäc'äb bixi u päc'ben u jut päc'äbi. Ca'da u päq'ue' une: U t'it'ben tä cab bajca u xe u ch'e' cab. Jini u t'it'iba ximlaj yäli tan bij, y de ya'i c'oti mut u laj buq'ue'. Ximlaj yäli täcä tama ji'tun, bajca mach'an q'uen cab. Y jini u jut päc'äbi seb weti, uc'a mach xi tam tä cab. De ya'i, jinq'uin pasi noj ticäw q'uin, u puli jini päc'äbi uc'a mach'an tam u wi' tä cab. Jin uc'a tiqui. Ximlaj yäli täcä tama ch'ix, y jini ch'ix c'ac'a' ch'iji, y u bisi yaba jini päc'äbi. Jin uc'a mach u yäq'ui u jut. Ximlaj yäli täcä bajca an cab utzba, y weti ni päc'äbi, y ch'iji, y u yäq'ui q'uen u jut. Untec u yäq'ui treinta u jut, otro untec u yäq'ui sesenta u jut, y otro untec u yäq'ui cien u jut.
De ya'i u yälbijob ca'da:
―Machca an u chiquin tuba u yubin, tax u yubin.
El porqué de los ejemplos
(Mt. 13.10‑17; Lc. 8.9‑10)
10 Ji'pat, jinq'uin coli aj Jesús u juntuma t'oc ni doce u yajcänt'anob y t'oc ni tulaj colijob ya' jiniba, u c'atbijob cua' u yoli u yäle' t'oc ni tz'aji jini. 11 Aj Jesús u yälbijob:
―Anelaba Dios u yäc'bet a wina'tanla jini mach uyut entende ajniba, cache'da u xe u nonoj chen manda Dios bajca anetla. Otrosjob u yälbintejob t'oc tz'aji. 12 Uc'a tu chänenob ca' a wälä mach u chänejob cua', y tu yubinob mach u chen entendejob, y ca' jini mach u q'uexe' u c'ajalinob tuba cherbintic perdona u tanäjob.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Mt. 13.18‑23; Lc. 8.11‑15)
13 Aj Jesús u yälbijob täcä:
―¿Mach quira a che entendela ni tz'ajida? ¿Cache'da jiq'uin a xe a chen entendela los demás tz'aji? 14 Ni ajpäc'äb que u päq'ue' u jut päc'äbiba es ca' untu winic que u tz'aycun u t'an Dios. 15 Tulaj ayan que u tz'aycäbinte u t'an Dios que u c'otejob t'oc ca' ni päc'äbi que yäli tan bij. U yubinob chich u t'an Dios, pero seb u te aj Satanás u pa'säben tan u pixanob ni t'an u yubijobba. 16 Otrosjob que u tz'aycäbinte u t'an Dios u c'otejob t'oc ca' ni jut päc'äbi ni yäli tan ji'tunba. U yubinob chich u t'an Dios y u sapänob t'oc ch'a'aljin. 17 Pero mach unonoj col tan u pixan. Tä' seb u pase, uc'a jinq'uin u te cua' chichca u bäc'tesben u pixan o cua' chichca tz'ibajtesia uc'a u sapi ni t'an jiniba, ca' jini seb u sujtä tu pat. 18 Otrosjob que u tz'aycäbinte u t'an Dios u c'otejob t'oc ca' ni jut päc'äbi ni yäli tama ch'ix. U yubinob chich u t'an Dios. 19 De ya'i u sinlaj chen pensa q'uen cua' chichca, y u c'upän ajnic q'uen u taq'uin, y u c'upänob q'uen cua' chichca jini täcä. Más u yäq'ue' tu c'ajalin upete ni jini que u t'an Dios, y ca' jini mach u ch'ä u chenob niump'e cua' ca' yo Dios. 20 Otrosjob que u tz'aycäbinte u t'an Dios u c'alin tz'onänob chich. Ni jinijob u c'otejob t'oc ca' ni jut päc'äbi que yäli bajca an cab utz. Ca' jini u t'an Dios u yäq'ue' que u c'alin chenob ca' yo Dios. Es ca' a wälä untec päc'äbi que u yäq'ue' q'uen u jut. Untec u yäq'ue' cien u jut. Otro u yäq'ue' sesenta u jut. Otro u yäq'ue' treinta u jut.
El ejemplo de la lámpara
(Lc. 8.16‑18)
21 Aj Jesús u yälbijob täcä ca'da:
―¿U tz'äbcan quira ump'e candil tuba äc'cac tu yaba cajón o tu yaba tz'en? Acäle' que mach. Ump'e candil u tz'äbcan tuba äc'cac isqui tuba u chictan utz. 22 Uc'a mach'an niump'e cua' mucu que mach chectac, y mach'an niump'e cua' que mucu ajni que mach wina'tintic. 23 Anela que an a chiquin tuba a ubinla, ubinla.
24 U yälbijob täcä:
―Äc'ä ta' c'ajalinla lo que a ubinlaba. Ca' chich a p'isän cua' chichca tuba a wäc'ben a lot, che' chich täcä Dios u xe u p'isbenet lo que a xe tä äc'bintela, y más a xe tä äc'bintela ane que a ubila u t'an Dios. 25 Machca chichca que u yäq'ue' u c'ajalin tuba u yubin cua' chichca jini, Dios u xe u yäc'ben u cäne' más. Machca chichca que mach u yäc'ä u c'ajalin tuba u yubin, ixta lo que u cäni u xe tä laj äc'binte u najyesan.
El ejemplo de la semilla que crece
26 Aj Jesús u yäli täcä ca'da:
―U manda Dios es ca' untu winic que u päc'ben u jut ni päc'äbi. 27 Cuanta u päc'bi jini jut päc'äbi u bixe tä wäye y päscab isapan u ch'oye, u nume q'uinil ac'äb, y ji'pat u wete ni jut päc'äbi, y u ch'ije, pero uneba mach yuwi cache' u ch'ije. 28 U ch'ije ni päc'äbi jini uc'a cab chich u ch'ijesan. Najtäcä u pase u yopo, de ya'i u nich y de ya'i u pase u jut bajca an u nich. 29 Cuanta c'ä'ni u jutba, u xe tä ch'uch'inte uc'a ac'oti chich u q'uini tuba ch'uch'intic.
El ejemplo de la semilla de mostaza
(Mt. 13.31‑32; Lc. 13.18‑19)
30 Aj Jesús u yälbijob täcä ca'da:
―¿Cuaxca jini u c'ote t'oc u manda Dios? ¿Cua' tz'aji u ch'e' cäle' cache'da an u manda Dios? 31 U manda Dios es ca' unxim u bec' mostaza que u pä'can tä cab. Más p'i' une de upete u jut päc'äbi que ayan pancab. 32 Pero jinq'uin u pä'canba, u c'ac'a' ch'ije u sujtä de noj gran te' más noj que otros päc'äbi, y q'uen u c'äb jini te' ixta mutob ajwile isquiba u chen u c'ub tama jini u c'äb ni te' tuba u ch'e' uba.
El uso que Jesús hacía de los ejemplos
(Mt. 13.34‑35)
33 Aj Jesús ca' jini u ye'bijob u t'an Dios ni gente t'oc q'uen tz'aji, ixta bajca tzäcä u chen entendejob. 34 Mach bay u ye'bijob u t'an Dios si mach t'oc tz'aji, pero u yajcänt'anobba u laj älbenob cua' yo u yäle' t'oc ni tz'ajijob jini.
Jesús calma el viento y las olas
(Mt. 8.23‑27; Lc. 8.22‑25)
35 Jinchichba q'uin jini, jinq'uin ochi ac'äb, u yälbi u yajcänt'anob ca'da:
―Cola tunxe nab.
36 U colesijob ni gente ya'i tu ti' pa', y aj Jesúsba u bisijob tama jinchichba jucub bajca ayan, y bixi täcä t'oc unejob otros jucub. 37 Tajtzäc pasi ump'e noj gran ic' tama ni nab. Ni t'olja' u yoche tan jucub, y ni jucub cayi tä tule t'oc ja'. 38 Aj Jesúsba ya'an tu pam jucub tä wäye, ya' ch'a'a tu pan c'änjo. De ya'i u yajcänt'anob u p'isíjob, u yälbijob ca'da:
―¡Maestro! ¿Mach quira a chäne cache' acä chen tä jomela?
39 De ya'i aj Jesús ch'oyi y u q'uejpi jini noj ic', y che' chich täcä ni nab. U yälbi ca'da:
―¡Ch'ijcäbenla! ¡Mach ajniquetla tä ju'läwe!
Y jini noj ic' ch'ijcäbi chich, y upetejob coli ch'ijcab. 40 De ya'i aj Jesús u yälbi u yajcänt'anob ca'da:
―¿Cua' uc'a tä' bäc'tetla? ¿Cua' uc'a mach a totoj tz'onäla?
41 Y unejob tajch'icwäni u jutob de bac'ät, y cayi u yäle'ob tan u c'ajalin ca'da:
―¿Caxca une wäre ni winicda, que ixta ic' y nab u tz'omben u t'an?