12
Los discípulos arrancan espigas en el día de descanso
(Mr. 2.23‑28; Lc. 6.1‑5)
Jimba q'uinob jiniba nume u chen aj Jesús bajca an päc'äbi de trigo ump'e u q'uini ch'ämbäji. U yajcänt'anobba cayi u na'tanob jitz'o y u tuc'bijob tz'ita' u jut ni päc'äbi tuba u c'uxe'ob. Jinq'uin u chäni aj fariseojob cua' mu' u chenob, u yälbijob aj Jesús ca'da:
―Iran cache' mu' u chenob a wajcänt'an. Jini que mu' u chenobba, mach utz utic tu q'uin ch'ämbäji.
Aj Jesúsba u yälbijob ca'da:
―¿Mach to quira a tziquila bajca u yäle' cua' u chi ni rey aj David y u lotob jinq'uin u na'tijob jitz'o? Uneba ochi tan yotot Dios, u c'uxi ni waj que u subbinte Diosba. Jini waj mach u ch'ä u c'uxe' une, ni u lotob. Seq'uen palejob u ch'e' u c'uxe'. ¿Mach to quira a tziquila täcä tama u jun Dios, jini que u tz'ibi aj Moisés oniba, cache' palejob u chen cua' chichca bit patan tan ch'uj tuyac'o u q'uin ch'ämbäji, y mach jin tanä tubajob jinq'uin u chen ca' jini? Cälbenetla täcä cache' ya'an bada wida untu más utz tu jut Dios que ni ch'uj. Mach to uyoch ta' c'ajalinla cua' u yäle' jini que tz'ibi ayan tan u jun Dios ca'daba: “Ajnic utz a c'ajalinla, jin une ni más co que matän”; uc'a si ochic ica ta' c'ajalinla cua' u yäle' jini tz'ibi tä junba, mach ica a wälila que mach u chijob tu toja jini cajcänt'anob, uc'a mach jin tanä u chijob. Uc'a no'on que sutwänon de winicba cä cänäntan chich poder tuba cäle' cua' u ch'e' cä chenla tu q'uini ch'ämbäji.
El hombre de la mano seca
(Mr. 3.1‑6; Lc. 6.6‑11)
Pasi ya'i aj Jesús, bixi tama ni ch'uj taj judíosob. 10 Ajni ya'i untu winic tiquin untz'it u c'äb. Aj fariseojob u c'atbijob aj Jesús ca'da:
―¿Utz quira tz'äcälcac untu winic tu q'uin ch'ämbäji? ―U c'atbijob ca'da uc'a u jiranob si ajnic cache'da u sube'ob.
11 Aj Jesús u p'albijob ca'da:
―Caba winic de anela que u cänäntan untu yoc oveja si yälic tama ch'en tu q'uini ch'ämbäji, ¿mach quira uxin u pa'sen jinchichba q'uin? 12 Pues, más u chen vale untu winic que untu oveja. Tic ta' c'ajalinla jiq'uin cache' utz chich cä cherbenla ump'e bien cä lotla tu q'uin ch'ämbäji.
13 De ya'i aj Jesús u yälbi ni winic tiquin u c'äbba:
―Sätz'ä a c'äb.
Une u sätz'i. Jinchichba hora jini u yäq'ui uba jini u c'äb. Coli utz ca' chich ni otro untz'itba. 14 Pasijob aj fariseojob u ch'e' u c'ajalinob cache'da u ch'e' u tzämsenob aj Jesús.
Una profecía acerca de Jesús
15 Yuwi chich aj Jesús cua' an tu c'ajalinob. Jin uc'a pasi ya'i. Noj q'uenel gente u bixe tu pat. Aj Jesús u tz'äcälin upete machcatac c'ojo. 16 U bon älbijob jini machcatac u tz'äcäliba que mach xic u tz'aycunob une. 17 Ca' jini pasi toj jini u yäli aj Isaías, ajt'an ta Dios oniba, jinq'uin u yäli ca'da:
18 Iranba, jinda ni cajpatan cä täsquiba, jini cä yaqui no'onba.
Uneba tä' acä yajna'tan y u ch'a'alesben ujin cä pixan.
Cä xe cäq'ue' cä Ch'u'ul Pixan tuyac'o.
Uneba u xe u yälben aj gentilob camba ni u toja.
19 Mach uxin u chen cua' t'oc jobole ni t'oc noj t'an.
Niuntu mach uxin u yubin u t'an tä calle.
20 Uneba utz u c'ajalin t'oc upete.
Ca' a wälä untz'it oj p'ojomba mach uxin u nonoj xule'.
Jini puy que täpo u chenba, mach uxin u nonoj täpe'.
Lo que u xe u chenba, u yäq'ue' tä ute tu toja tu pancab.
21 Aj gentilob u xe chich u tz'ombenob une.
Acusan a Jesús de tener el poder del demonio
(Mr. 3.19‑30; Lc. 11.14‑23; 12.10)
22 De ya'i u täsijob bajca an aj Jesús untu winic t'oc tzuc pixan tuyac'o, ajchoc' y a'uma' une. Aj Jesús u tz'äcäli, y u täq'ui u chen chanä y u chen t'an. 23 Upetejob ni gente tajch'icwäni u jutob, y u yäle'ob ca'da:
―¿Jinda wäre ni winic u yajlo' aj David u xe tä teba?
24 Aj fariseojobba, jinq'uin u yubijob ca' jini, u yälijob ca'da:
―Jindaba mach t'oc u poder Dios u pa'sen tzuc pixanob. U pa'sen t'oc u poder aj Beelzebú, ni ajnoja tuba tzuc pixanobba.
25 Aj Jesús yuwi chich cua' an tu c'ajalinob, u yälbijob ca'da:
―Ump'e noj caj, si u jec'lan uba tä jo'yanba, mach u paq'uin col u yajmanda y u laj xupojob chich. Che' chich täcä ump'e bit caj o machcatac an tama ump'e otot, si u jec'lan ubajob tä buya, mach uxin tä colan tomp'ejob. 26 Si aj Satanás u pa'sen aj Satanás, ca' jini une chich u jeq'ue' uba. Si ca' jini u chenba, ¿cache'da u xe u ch'e' u chen segui de ajmanda tuba ni tzuc pixanob? 27 Si no'on cä pa'sen tzuc pixan t'oc u poder aj Beelzebú, ¿ca t'oc u poder jiq'uin u pa'senob a wajcänt'anla ane? Unejob jiq'uin u xe u yäle' camba ni u toja. 28 No'on t'oc u poder chich ni u Ch'u'ul Pixan Dios cä pa'sen tzuc pixan, y si ca' jiniba, Dios chich une ac'oti tuba u chen manda bajca anetla.
29 ’¿Cache'da a wäle'la jiq'uin? ¿U ch'e' quira ochic ajxuch' tama u yotot untu winic mäx q'uen u muc'ba sin que mach u cäche' najtäcä u yum jini otot? Si u cäche' najtäcäba, u ch'e' u xuch'ben upete lo que u cänäntan.
30 ’Machca mach'an t'oc no'on, contra de no'on ayan. Machca mach u täclon cä mote', u laj äc'ben u puclan ubajob ni an t'oc no'on.
31 ’Jin uc'a cälbenetla cache' upete tanä y cräxt'an que u chen winic u yute chich perdona. Pero machca u cäräx älben ni Ch'u'ul Pixanba mach uyut perdona une. 32 Machca chichca u yäle' algún tzuc t'an täjcac'o, no'on que sutwänon de winic, u cherbinte chich perdona. Pero jini u chen algún tzuc t'an tuyac'o ni Ch'u'ul Pixanba, mach ucherbinti perdona une, ni bada, y ni q'uin que ya'to u teba.
El árbol se conoce por su fruto
(Mt. 7.17‑20; Lc. 6.43‑45)
33 ’Jinq'uin a päq'ue' untec te' utzba, utz chich u jut u yäq'ue'. Jinq'uin a päq'ue' untec te' mach utzba, mach utz u jut u yäq'ue'. Por u jut chich une a chen conoce cua'ba te' jini. Y ca' jini täcä por cua' u chen untu winic, a wi chich si tu toja ayan. 34 Anela ca' a wälä yoco chanetla. Si ca' jini ayanetla, mach'an cache'da a wäle'la cua' chichca utz uc'a malujetla. Uc'a ca' chich an tan cä c'ajalinla, che' chich cäle' t'oc cä ti'la. 35 Machca utz u c'ajalinba, jin chich ni an tan u c'ajalin utztacba, jin chich u yäle'. Machca mach utz u c'ajalinba, jin chich ni an tan u c'ajalin mach utztacba, jin chich u yäle'. 36 Cälbenetla que upete päpä' t'an que cä chenla, tu c'ote u q'uini ni toji'tanä, no'onla chich cä xe tä äc'binte cäle' cua' uc'a cälila ni t'an jini. 37 Uc'a upete ni t'an a wäle'la pancabba, Dios chich u xe u jiran si utz o si mach utz ni t'an a chila. Si utz ni t'an a chiba, Dios u xe u yäle' que tu toja ayanet. Si mach utzba, une chich u xe u yäc'benet a castigola.
La gente mala pide una señal milagrosa
(Mr. 8.11; Lc. 11.29‑32)
38 Yebejob jini machcatac tä' yuwi ni ley taj Moisés y aj fariseojob täcä u yälbijob aj Jesús ca'da:
―Maestro, co t'ocob a chen ump'e milagro tuba cä chänen t'ocob si totoj Dios chich u täsquet.
39 Aj Jesús u p'ali, u yälbijob ca'da:
―Machcatac pancab tä' malojob, que mach u ni' tz'ombejob u t'an ni mero Diosba, tä' yojob u chänen ump'e milagro. Mach uxin tä äc'binte u chänen niump'e cua' jini u c'atänob uneba. Ni u xe tä äc'binte u chänenba, sec' jini ca' u chi pasa aj Jonás ajt'an ta Diosba. 40 Ca' chich aj Jonás ajni tama u näc' noj gran buch' uxp'e q'uin y uxp'e ac'äb, che' chich täcä no'on que sutwänon de winicba cä xe tä ajtä mero yaba cab uxp'e q'uin y uxp'e ac'äb. 41 Aj Nínivejob nämte' t'oc anela u xe tä c'ote tu pänte' Dios tu q'uini ni toji'tanä. T'oc lo que u chijob u xe tä ircan cache' mach a chila tu toja, uc'a unejobba u q'uexi u c'ajalinob jinq'uin u tz'aycäbijob u t'an Dios aj Jonás. Ubinla jiq'uin, wida ya'an untu ajt'an ta Dios más an u poder que aj Jonás. 42 Ni no' ixmanda tama ni noj cab tä Sur u xe tä c'ote nämte' t'oc anela tu pänte' Dios tu q'uini ni toji'tanä. T'oc lo que u chi uneba u xe tä ircan cache' mach a chila tu toja, uc'a uneba ya' ti ixta tu xupiba u pancab tuba u yubin u t'an aj Salomón, ni q'uen u c'ajalinba. Ubinla, wida ya'an untu más an u c'ajalin que aj Salomón.
El espíritu malo que regresa
(Lc. 11.24‑26)
43 ’Jinq'uin u pase ni tzuc pixan tuyac'o untu winic, u nume bajca paq'uin tiquin cab. U sacän bajca u xe u ch'e' uba, y mach u pojle. 44 De ya'i u yäle' ca'da: “Acä sujtä tä oche tuyac'o ni winic bajca pason”. Jinq'uin u c'ote u chänen cache' ayan chich lugar bajca u yajtä, ca' a wälä tä' ti'i misi y tä' pitzi jele. 45 De ya'i u pase u ch'e' otros siete u lot más malo que uneba tuba ochicob tama ni winic jini. Jini winic u colan más peor que ajni najtäcäba. Ca' jini chich u xe u chenet pasa anela con to'o a lotla que ya'an bada tä' malojobba.
La madre y los hermanos de Jesús
(Mr. 3.31‑35; Lc. 8.19‑21)
46 Jinq'uin aj Jesús mu'to u t'an t'oc ni noj q'uenel gente, jimba hora jini c'oti u na' y u jitz'inob. Ya' wa'ca pätijob, u yoli u pecänob aj Jesús. 47 Untu winic u yälben aj Jesús ca'da:
―Ubixto, ya'an a na' y a witz'inob päti. Yojob u pecänet.
48 U yubi aj Jesús jini u yälbiba, y u p'albi ca'da:
―¿Caxca une cä na', y caxca une ni quitz'inob? Jindajob chich.
49 De ya'i u sätz'i u c'äb u ye'e' u yajcänt'anob, u yäle' ca'da:
―Ubinla. Pero jindajob täcä es ca' a wälä cä na' y quitz'inob. 50 Uc'a upete machca u chen ca' chich yo utic ni cä Pap ya'an tä cieloba, jin une ni quitz'in, y cä säcun y cä chich, y cä na'.