13
El ejemplo del sembrador
(Mr. 4.1‑9; Lc. 8.4‑8)
Jinchichba q'uin jini pasi aj Jesús tama ni otot jini, bixi tä chumtä tu ti' nab. Noj q'uenel gente c'oti bajca an. Aj Jesúsba ochi tä chumtä tama ump'e noj jucub. Ni noj q'uenel genteba coli tä wa'tä ti' nab. Cayi u yälbenob q'uen cua' chichca, u ye'benob u t'an Dios t'oc tz'aji. U yälbenob ca'da:
―Ubinlaba. Ajni untu ajpäc'äb, bixi u t'it'ben u jut päc'äbi uc'a wetic. Jinq'uin mu'to u t'it'änba, ximlaj yäli tan bij. De ya'i jaqui mutob isqui u laj buq'ue'. Ximlaj yäli bajca an q'uen ji'tun, bajca mach totoj ayan cab utz. De ya'i seb weti uc'a mach xi tam tä cab. De ya'i pasi noj ticäw q'uin, u puli jini päc'äbi uc'a mach'an tam u wi' tä cab. Jin uc'a tiqui. Ximlaj yäli tama chäcch'ix. De ya'i c'ac'a' ch'iji ni chäcch'ix, u bisi yaba ni päc'äbi tuba mach ch'ijic. Ximlaj yäli bajca an cab utzba. U yäq'ui chich u jut. Untec u yäq'ui cien u jut. Otro untec u yäq'ui sesenta u jut. Otro untecba u yäq'ui treinta u jut. Äc'ä a chiquin tuba a ubinla utz y tic ta' c'ajalinla cua' mu' cälbenetla.
El porqué de los ejemplos
(Mr. 4.10‑12; Lc. 8.9‑10; 10.23‑24)
10 De ya'i u natz'ijob u yajcänt'anob, u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a a wälbenob ni gente u t'an Dios t'oc tz'aji que mach cheque cua' u yäle'?
11 Aj Jesús u p'ali u yälbijob ca'da:
―Anelaba a'bintet a wina'tanla jini que mach uyut entende ajniba, cache'da u xe u nonoj chen manda ni Dios tä cieloba bajca anetla. Unejobba mach äc'binti yuwina'tanob. 12 Machca chichca que u yäq'ue' u c'ajalin tuba u yubin cua' cä ye'e', Dios u xe u yäc'ben u cäne' más. Machca chichca que mach u yäc'ä u c'ajalin tuba u yubin cua' cä ye'e'ba, ixta lo que u cäni u xe tä laj äc'binte u najyesan. 13 Jin uc'a cälbenob u t'an Dios t'oc cua' chichca tz'aji, uc'a tu chänenob ca' a wälä mach u chänejob cua', y tu yubinob mach uyoch tu c'ajalinob y mach u chen entendejob. 14 De jinchichba gente jini u yäli aj Isaías ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u yäli ca'da:
T'oc a chiquin a xe a ubinla y mach uyoch ta' c'ajalinla.
T'oc a jut a xe a chänenla y mach uta ta' c'ajalinla cua' jini.
15 Uc'a ni genteda, alaj tzätz'i u pixanob.
Mach u totoj äc'ä u chiquinob tuba u yubin.
Ca' a wälä u mäqui u jutob y u chiquinob uc'a mach u chänen cua' t'oc u jutob, y mach u yubin cua' t'oc u chiquin.
Mach yojob ochic cä t'an tu pixanob.
Mach yojob u q'uexe' u c'ajalinob tuba cä japänob t'oc u tanäjob.
16 ’Anelaba ayan chich a ch'a'aljinla uc'a t'oc a jut a totoj chänenla y t'oc a chiquin a totoj ubinla. 17 Totojtoj cälbenetla, q'uen ajt'anob ta Dios oni y machcatac ajni tu toja tu jut Dios tä' u yoli u chänenob jini mu' a chänenla anelaba, pero mach u chänijob. Tä' u yoli u yubinob jini a ubinlaba, y mach u yubijob.
Jesús explica el ejemplo del sembrador
(Mr. 4.13‑20; Lc. 8.11‑15)
18 ’Ubinla jiq'uin cua' u c'ote t'oc ni tz'aji tajpäc'äb. 19 Jinq'uin untu winic u yubin u t'an Cajnojala Dios cache' u chen manda uneba y mach u che entende ni t'an jini, u c'ote ni tzuc pixan bajca an ni winic jini u pa'säben tan u c'ajalin ni t'an jini que u yubiba. Jin une ni jut päc'äbi que yäli tan bijba. 20 Ni jut päc'äbi que yäli tan ji'tunba, jin une machca u yubin u t'an Dios y t'oc noj ch'a'aljin u sapän. 21 Pero mach u nonoj col tan u pixan. Tä' seb u pase, uc'a jinq'uin u te cua' chichca u bäc'tesben u pixan o cua' chichca tz'ibajtesia uc'a u sapi ni t'an jiniba, ca' jini seb u sujtä tu pat. 22 Jini jut päc'äbi yäli tan ch'ixba, jin une ni machca u yubin u t'an Dios. De ya'i u tz'eje' uba t'oc uc'a u sinlaj chen pensa q'uen cua' chichca y uc'a u c'upän q'uen taq'uin. Más u yäq'ue' tu c'ajalin upete ni jini que u t'an Dios, y ca' jini mach u ch'ä u chen niump'e cua' ca' yo Dios. 23 Jini jut päc'äbi que yäli bajca an cab utzba, jin une ni machca u yubin u t'an Dios y u c'alin tz'onän, y ca' jini u t'an Dios u yäq'ue' más y más tu toja jini winic. Es ca' a wälä untec päc'äbi que u yäq'ue' q'uen u jut. Untec u yäq'ue' cien u jut. Otro u yäq'ue' sesenta u jut. Otro u yäq'ue' treinta u jut.
El ejemplo de la mala hierba entre el trigo
24 De ya'i aj Jesús u yälbijob otro tz'aji ca'da:
―U manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' untu winic u päq'ui u jut u päc'äbi utzba tan u cab. 25 Ump'e ac'äb, jinq'uin upete mu' u wäye, ti untu u lot que mach u bisa bij t'ocba, u päc'bi u jut tzuc bänäla tama u päc'äbi ni winic. De ya'i bixi tu yotot. 26 Jinq'uin t'äbäli ni päc'äbi, u chi u jut. Ya'i checti ni bänäla täcä tama ni päc'äbi. 27 U yajpatanob ni winic u yum päc'äbiba c'otijob u yälben ca'da: “Cajnoja, ¿mach quira a päq'ui yajän trigo tan a cab? ¿Cua' uc'a jiq'uin aweti tzuc bänäla täcä?” 28 Une u yälbijob ca'da: “Untu cä lot que mach u bisa bij t'oc no'onba u cherbon ca' jini”. Ni u yajpatanob u yälbijob ca'da: “¿A wo quira bada xicon cä boque' t'ocob ni tzuc bänäla jini?” 29 Une u yälbijob ca'da: “Mach, mach me'ixto ta' boque'la ni tzuc bänäla jini, a teclaj boque'la ni trigo täcä. 30 Äctan que ch'ijic u chap'elma ixta que c'ä'nac u jut. Tu xe tä ch'uch'inte u jut jini päc'äbi, cä xe cälben ni cajpatanob ca'da: Bocola najtäcä ni tzuc bänäla jini, y cächäla ajunjob tuba pulcac. Ni trigoba, ch'uch'änla tuba a wosenla tama ni otot bajca u ch'ujninte u jut ni päc'äbi”.
El ejemplo de la semilla de mostaza
(Mr. 4.30‑32; Lc. 13.18‑19)
31 U yälbijob tä cha'num otro ump'e tz'aji ca'da:
―U manda Dios bajca anonla pancab es ca' unxim yoc bec' mostaza, que u ch'e' untu winic tuba u päq'ue' tan u cab. 32 Ni bec' mostazaba más p'i' une que upete u bec' päc'äbi. Pero jinq'uin u weteba, noj u ch'ije. Más noj u te'e une que upete päc'äbi. Ixta mut isqui u c'ote u chen u c'ub tama u te'e.
El ejemplo de la levadura
(Lc. 13.20‑21)
33 Otro ump'e tz'aji u yälbijob tä cha'num ca'da:
―U manda ni Dios ya'an tä cieloba es ca' jini u yä'can tan waj tuba u yäc'ben jusicba. Jinq'uin untu ixic u ch'e' tz'ita' u yäq'ue' tama uxp'e noj t'ub de harina, de ya'i u laj xabän uba t'oc y u jusesan.
El uso que Jesús hacía de los ejemplos
(Mr. 4.33‑34)
34 Upete ni t'anda aj Jesús u yälbijob ni gente t'oc tz'aji que mach u se'in och tu c'ajalin untu cua' jini. Mach u yälbijob niump'e cua' sin que mach t'oc jini tz'aji. 35 Ca' jini pasi toj jini u tz'ibi ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u tz'ibi ca'da:
Cä xe cä ye'e' u t'an Dios t'oc tz'aji que mach u se'in och tu c'ajalin untu cua' jini.
Cä xe cäle' ni mach bay ubqui oniba ixta bada.
Jesús explica el ejemplo de la mala hierba entre el trigo
36 Jinq'uin aj Jesús u laj täsqui ni gentejob bixic, ochi une tan otot. U yajcänt'anob u natz'ijob, u yälben ca'da:
―Älbenon t'ocob cache'da ni bäläb tz'aji tuba ni tzuc bänäla pä'qui tan trigoba.
37 Aj Jesús u p'albijob ca'da:
―Machca u päq'ue' ni trigoba, no'on une que sutwänon de winic. 38 U caba ni päc'äbiba, u pancab une. Jini jut päc'äbi utztacba, jin une ni u ch'ocob Diosba. Jini tzuc bänälaba, jin une ni u ch'ocob tzuc pixan. 39 Jini winic que u päq'ui tzuc bänäla tama u päc'äbi u lot uc'a mach yo u chänenba, tzuc pixan une. U q'uini ta ch'uch'intic u jut ni trigoba, u xupiba q'uin tu pancab une. Ni ajpatanob u ch'uch'ben u jut trigoba, u yajc'äncanob Dios une. 40 Ca' chich u bojcan ni tzuc bänäla y u julcan tama c'ac' tuba pulicba, che' chich u xe u chen pasa tu xupiba q'uin tu pancab. 41 No'on que sutwänon de winicba cä xe cä täscun cajc'äncanob tuba u pa'sen bajca u chen manda Dios upete jini u yäc'ben u säte' machcatac an tu tojaba, con to'o jini mach u che tu toja täcäba. 42 Cajc'äncanob u xe u jule'ob tan c'ac' upete ni jinijob. Ya'i u xe u chen uq'uejob y u xe u chen cäch'äcne yejob. 43 Jinq'uinba u xe tä chäninte cache' an u pitzilan Dios tuyac'ojob upete machcatac u chen tu toja. Ca' chich u chäninte ni junch'äcni tuba q'uin, che' chich u xe tä chäninte ni u pitzilanob bajca u chen manda cä Papla Dios. Äc'ä a chiquin tuba a ubinla utz y tic ta' c'ajalinla cua' mu' cälbenetla.
El ejemplo del tesoro escondido
44 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u c'ote t'oc ca' q'uen taq'uin que ya' mucu yaba cabba. Jinq'uin untu winic u pojlen, de ya'i u sujtä u cha'num muque'. U bixe tu yotot t'oc noj ch'a'aljin u chone' upete lo que u cänäntan tuba u mäne' ni cab jini bajca u pojli ni taq'uin jini.
El ejemplo de la perla de mucho valor
45 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u c'ote t'oc ca' ni perla tä' pitziba que u sacän untu ajman tuba u mäne'. 46 Jinq'uin u pojlen unxim que tä' choj u valorba, u bixe u chone' upete lo que u cänäntan tuba u mäne'.
El ejemplo de la red
47 ’U manda ni Dios ya'an tä cieloba u c'ote t'oc ca' ump'e chim ta q'uechi' buch' täcä. Jinq'uin u julcan ni chim tama nab, tomp'e u yoche tama ni chim buch' ta c'uxcacba y jini que mach u c'uxcaba. 48 Cuanta u chänijob ni ajq'uech buch'ob cache' atuliba, u t'äbsenob tä cab. De ya'i u chumtäjob u ch'uch'änob ni buch' utztacba u yäq'ue' tan chach. Ni mach utztacba u choque'ob une. 49 Che' chich u xe u chen pasa tu xupiba q'uin tu pancab. U xe tä tejob ajc'äncanob ta Dios u pa'senob ni machcatac mach u chi tu tojaba bajca ya'anob nämte' t'oc machcatac ayan tu tojaba. 50 Jini machcatac mach u chi tu tojaba u xe tä julcan tama noj ticäw c'ac'. Ya'i une u xe u chen uq'uejob y u xe u chen cäch'äcne yejob.
Tesoros nuevos y viejos
51 Aj Jesús u c'atbijob ca'da:
―¿A'ochi ta' c'ajalinla upete ni acälbetlaba?
Unejob u p'ali:
―A'ochi chich.
52 Aj Jesús u yälbijob ca'da:
―Utz chich, uc'a upete machcatac yuwi ni ley taj Moisés, y bada u cäne' cache'da an u manda ni Dios ya'an tä cieloba, es ca' untu winic ajnoja tuba ump'e otot que mäx utz upete lo que u cänäntanba. Une u ch'e' u yäc'ben u lot cua' chichca u cänäntan tzijib o jelem.
Jesús en Nazaret
(Mr. 6.1‑6; Lc. 4.16‑30)
53 Jinq'uin u tzupsi u yäle' upete ni tz'aji jini, aj Jesús pasi ya'i, bixi tu cab. 54 Tu c'ote tu cabba, u ye'e' u t'an Dios tama u ch'ujob ni aj judíosob ya'i. Tajch'icwäni u jutob u yubinob u t'an y u yäle'ob ca'da:
―¿Cada u c'ac'a' ch'i ni c'ajalin jini? ¿Caxca u yäc'bi poder u chen jini que mach bay uchänintiba? 55 ¿Mach quira jinda u yajlo' ni ajpälte' u c'aba' aj Joséba? ¿Mach quira ix María u c'aba' u na', y u jitz'inobba aj Jacobo, aj José, aj Simón, y aj Judas? 56 ¿Mach quira nämte' t'oc no'onla täcä la'anob jitz'inob ixictac? ¿Cada jiq'uin u c'ac'a' cäni upete cua' chichca que u chen?
57 Mach u ni' olijob u yubinob u t'an. Aj Jesúsba u yälbijob ca'da:
―Untu ajt'an ta Dios sec' tan yotot y tan u cab mach totoj yo u yubinob u t'an.
58 Mach u chi q'uen cua' chichca tuba chäncac u poder ya'i uc'a mach u totoj tz'ombejob.