8
Jesús sana a un leproso
(Mr. 1.40‑45; Lc. 5.12‑16)
Jinq'uin jaqui aj Jesús ya'i tu pam jini tz'ic, q'uen gente u bixe tu pat. Pasi untu winic ajc'unen pächi. Ni yaj jini que u cänäntanba, u yälbinte u c'aba' lepra. C'oti u nuc'tan aj Jesús, nocwäni tu pänte' u yälben ca'da:
―Noxi' winic, si a wo a tz'äcälinon, co que a pa'sen jini yajda täc pächi, uc'a cuwi chich cache' ayan a poder tuba a chen.
Aj Jesús u t'äbsi u c'äb, u täli y u yälbi ca'da:
―Co chich. Pasic jini yaj ta' pächi.
Jinchichba rato säti tuyac'o ni yaj jini de c'unen pächile. De ya'i aj Jesús u yälbi ca'da:
―Iranba. Mach xiquet a wälben niuntu. Corre cux najtäcä bajca an pale, uc'a u chänenet. Subben u matän Dios ca' chich u yäli aj Moisés utic. Ca' jini upete u xe u chänen cache' a pojli aba chich.
Jesús sana al muchacho de un capitán romano
(Lc. 7.1‑10)
Oche u chen aj Jesús tan caj tä Capernaum. C'oti untu ajmanda ta cien soldado bajca an une, tuba u c'atben que u tz'äcälben untu u yajpatan. U yälben ca'da:
―Noxi' winic, ya'an untu cajpatan täj cotot ch'a'a pan u tz'en, chämen yoc y noj gran c'uxtäcle u tz'ibajtesan.
Aj Jesús u yälbi:
―No'on cä xe cä chänen y cä xe cä tz'äcälin.
Jini ajmanda ta cien soldado u p'ali ca'da:
―Noxi' winic, mach jin niump'e cua'on tuba ochiquet tama cotot. Toc'a a wäle' que u yäq'ue' uba cajpatan y u xe chich u yäq'ue' uba. Uc'a no'on täcä ayan machca u chenon manda y ya'an täc manda täcä q'uen soldado. No'on cälben untu corre cux y u xe. Otro cälben la'ix, y u te. Ni cajpatan cälben, chen ni patanda y u chen chich.
10 Jinq'uin u yubi aj Jesús ca' jini, tajch'icwäni u jut. De ya'i u yälbijob ca'da machcatac u te tu patba:
―Totojtoj cälbenetla, mach to bay cä chäne niuntu winic que u totoj tz'onän ca' u tz'onän uneba, pero niuntu de aj Israelob mach'an ca' jini. 11 Bada cälbenetla que u xe tä tejob q'uen aj gentilob tä weti q'uin y tä pome q'uin, u xe tä c'ote tä chumtä tä c'uxnanob nämte' t'oc aj Abraham, t'oc aj Isaac, y t'oc aj Jacob bajca u chen manda Dios tä cielo. 12 Pero q'uen aj Israelob que u pitänob osinticob bajca u chen manda Dios uc'a unejobba u ch'ocob aj Abraham, mach uxin tä osintejob. U xe tä julcanob tan it'obni. Ya'i u xe u chen uq'uejob. U xe u chen cäch'äcne yejjob.
13 De ya'i aj Jesús u yälbi ni ajmanda ta cien soldado ca'da:
―Corre cux ta' wotot. Ca' chich a tz'onän ane, che' chich u xe tä ute.
Jinchichba rato jini u yajpatan u yäq'ui uba.
Jesús sana a la suegra de Pedro
(Mr. 1.29‑31; Lc. 4.38‑39)
14 C'oti aj Jesús tu yotot aj Pedro. U chäni cache' ya' ch'a'a u nojna' aj Pedro tu pan u tz'en, c'ojo t'oc ticwa. 15 Aj Jesús u tälbi u c'äb ni ixic. Täpi ni ticwa. De ya'i ch'oyi ni ixic u chen cua' tä c'uxcan tuba u yäc'ben aj Jesús.
Jesús sana a muchos enfermos
(Mr. 1.32‑34; Lc. 4.40‑41)
16 Tu yoche ac'äb u täsijob bajca an aj Jesús q'uen machcatac u tz'ibajtesan ni tzuc pixan. T'oc ump'e t'an u laj pa'si ni tzuc pixanob y u laj tz'äcäli upete ni ajc'ojpan. 17 Ca' jini pasi toj ni u yäli aj Isaías ajt'an ta Dios oniba jinq'uin u yäli ca'da: “Une chich u laj ch'i tuyac'o ni cä yajla, y u pa'säbonla ni cä c'uxtäclela”.
Los que querían seguir a Jesús
(Lc. 9.57‑62)
18 Jinq'uin u chäni aj Jesús cache' q'uen gente ayan bajca an une, u yälbi u yajcänt'anob c'axicob tunxe nab. 19 C'oti bajca an aj Jesús untu que tä' yuwi ni ley taj Moisés. U yälbi ca'da:
―Maestro, cä xe cä tzäypätinet cachichcada que xiquet.
20 Aj Jesús u yälbi ca'da:
―A'uch ayan u yajliba. Mut ajwile isqui ayan u c'ub. No'on que sutwänon de winicba mach'an cada cä t'eljatz'än cä pam.
21 Otro untu que u tzäypätin aj Jesús u yälbi ca'da:
―Cajnoja, taxto cä muque' najtäcä cä pap, de ya'i cä xe cä tzäypätinet.
22 Aj Jesús u yälbi:
―Tzäypätinon. Äctan ni ca' a wälä chämenobba u muque' u yajchämejob.
Jesús calma el viento y las olas
(Mr. 4.35‑41; Lc. 8.22‑25)
23 Ochi aj Jesús tama ni jucub, y u yajcänt'anob bixijob nämte' t'oc. 24 Tajtzäc ch'oyi tama ni nab ump'e noj gran ic'. Tä' re'i de muc' ni ic', ixta u jule' noj t'olja' tama ni jucub. Aj Jesúsba wäye u chen une. 25 U yajcänt'anob u natz'i, y u p'isíjob u yälben ca'da:
―Cajnoja, japänon t'ocob uc'a mach chämiconla tä ja'.
26 Aj Jesús u yälbijob ca'da:
―¿Cua' uc'a bäc'tetla? ¿Mach to quira a totoj tz'onäla?
De ya'i ch'oyi. U q'uejpi ic' y nab. Laj ch'ijcäbi upete. 27 Ni winicob u bixe nämte' t'ocba tajch'icwäni u jutob, u yäle'ob ca'da:
―¿Caba winic wäre jinda ixta ic' y nab u tz'omben u t'an?
Los hombres endemoniados de Gadara
(Mr. 5.1‑20; Lc. 8.26‑39)
28 Jinq'uin c'oti aj Jesús tunxe nab tu cab aj gadarenojob, pasi u nuc'tan cha'tu winic t'oc tzuc pixan tuyac'o. Ya' tijob bajca an u mucliba ajchämejob. Jini winicob jiniba tä' cäräxob y tä' q'uen u muc', ixta mach u ch'ä numic niuntu jimba bij jini bajca an ni winicob jiniba. 29 U chijob noj t'an u yäle'ob ca'da:
―¿Cua' atet a cherbenon t'ocob, aneba Jesús, u yajlo'et Dios? ¿Atet quira wida tuba a tz'ibajtesanon t'ocob antes de c'otic u q'uini?
30 Bajca anob cheque nat ump'e u noj tomtä chitam u sacän cua' u c'uxe'ob. 31 Ni tzuc pixanob u bon c'atbi aj Jesús ca'da:
―Si a xe a pa'senon t'ocob tuyac'o ni winicobdaba, äc'benon ochicon t'ocob tuyac'o ni u noj tomtä chitam ya'an nantiba.
32 Une u yälbi ca'da:
―Cuxla jiq'uin.
Unejob pasi tuyac'o ni winicob, bixijob tuyac'o u noj tomtä chitam. Tajtzäc ni u tomtä chitamob jini t'oc noj ancäre laj bixijob bajca isqui cab tu ti' nab, y u laj juli ubajob tä ja'. Upete laj chämijob tan nab.
33 Jini ajcänänchitamobba laj putz'ijob. Tu c'otejob tan caj u laj tz'ayquijob upete ni u chänijobba, y cache' u chi pasa t'oc ni winicob que ajni tzuc pixan tuyac'oba. 34 Upete a'ajtäjob tama jini caj pasi u nuc'tanob aj Jesús. Cuanta u nuc'tijob u bon älbijob que pasic ya'i bajca anob y bixic.