10
Ena, ne Yai Gumam gama yokamao, na denam minam muruwo di fika “Na arinam Isirae ari yokamai moi kuwom suwainga inaime,” di fire kakom kakom Yai Gumam ka make ei te moiye. Te na ka epe di mari dowaiye. Yokamai furo “Yai Gumam konom kawom i dourom borapune,” di moimba yokamai konom dourom borainga kawom kankeime.* Kankeinga ena yokamai Yai Gumam “Yokamai yo tere moraime,” dungua mapunom fikere ena nenen inokore einga dourom boime. Epe beinga i yokamai “Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ dungua mapunom i faime,” epe di fikeime.* Epe di fikeimba Kirisito “Ari yai opai muruwo fi ki si narowainga Yai Gumam ‘Yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro ena Mose ka di guwo dungua bei goume.*
Yai Gumam ari yai opai muruwo akire di erowangua i faimie
Ena Mose yaromi bei moiro ari ka di guwo dungua gore duwainga Yai Gumam “Yokamai yo tere moime,” di erowangua kanom i epe munom boime: “Yai ta ka di guwo dungua muruwo gore duwangua ena yaromi kakom kakom moi kuwom suwangua iname,” epe diro boime.* 6-7 Epe boimba ari fi ki sire yo teinga mapunom i inainga ka mapunom epe munom boime: “Ne nenen nomanenum ikai koi ‘Yai ta moko kamundi iwa name. Bo te yai ta fu mansinom ori wom minom dunguari tei name,’ epe dikeiyo!” epe diro boime. Ne ka epe duwanga mapunom i epe: Yaromi kamundi fure Kirisito akire mangi unangoro gunom kam di mari de erowangua faikename. Kirisito yaromi mora u mangi umie. Te yaromi goinga akaiyom fure Kirisito akire unangoro gunom kam di mari de erowangua i ama faikename. Kirisito yaromi mora goiro tokoi arome.* Ena ne ka epe dikenanba ka mapunom i epe dume: “Yai Gumam kam i nen moingi teina tei dume. Ne ka i di mari dowanga faimie. Te ne ka i inokore ei towanga i ama fanamie,” ka mapunom i epe dume. Ena ka i epe no yokamai “Ari yai opai Kirisito fi ki si towaime,” diro kam i di mari de moipunie. 9-10 Ena iran no yokamai “Kirisito goimba Yai Gumam akire di tongoro tokoi aromie,” diro denom minomdi tei fi ki si towapunga Yai Gumam “No yokamai yo tere moime,” di norowamie. Te no yokamai fu ari mapunomdi tei furo “Yesu yaromi no Ari Wanopanom moime,” ka di mari dowapunga Yai Gumam akire di norowangua kakom kakom moi kuwom suwapunga inapune. 11 Ena ka mapunom i epe dungua “Nenta fi ki si towangua yaromi gai goikename,” epe dume.* 12 Ena Yai Gumam bei moiro no Yura ari te ari Yura ari moikeinga yokamai akire di norongua iran no yokamai muruwo gai goikenapune. Yai Gumam no ari yai opai muruwo Ari Wanopanom moingua iran no uwom boi topunga yokamai muruwo bei nokapu wom de noromie.* 13 Ena ka mapunom i epe dungua “Ari yai opai muruwo Ari Wanopanom kam daire uwom boi towainga yaromi yokamai akire di erere moi kuwom suwainga mapunomom erowame,” ka mapunom epe dume.*
14 Ena ka mapunom epe dumba Isirae ari yokamai fi ki si tekenainga ena toramere beire yaromi uwom boi towaime? Ena te yokamai gunom kam fikenainga toramere beire fi ki si towaime? Ena te yai ta gunom kam di mari dekenangua toramere beire yokamai ka i firaime? 15 Ena te Yai Gumam ari ka di mari dowainga yokamai ewi dekenangua toramere beire yokamai gunom kam di mari dowaime? Ena kam mapunom i epe dungua “Ari gunom kam ire unainga i tai nokapu wom dume,” ka mapunom epe dume.* 16 Dumba Isirae ari yokamai muruwo Yai Gumam gunom kam fi ki si tekeime. Tamanume. Aisaiya yaromi nenen ka epe dungua “Ari Wanopanom yo, no ‘Ka di mari dopunga ari yai opai muruwo fi ki si norekeime,’ epe di fipune,” Aisaiya epe dungua * 17 iran i no mora kanopunga ari Kirisito kam di mari dowainga yokamai gunom kam di mari deime. Ena ari gunom kam firainga suwo koropane fi ki si towaime.* 18 Ena na “Yokamai gunom kam fikeimo?” diro ne yokamai mina wako ereiye. Tamanume Yokamai ka i mora fimie. Yai Gumam gunom kam di mari deinga ka mapunom i epe dume:
Yokamai nokonom man man muruwo fumie. Ena ka dinga fu koro koro muruwo fai bemie.
Ka mapunom i epe dungoro ena nonon mora fipunga Isirae ari ka i mora fimie.* 19 Ena ka ta duwaiye. Ena “Isirae ari gunom kam fimba inokore ei fikeimo?” diro mina wako ereiye. Tamanume. Yokamai mora firo inokore ei fime. Komari Mose bei moiro Yai Gumam kam Isirae ari di mari de erome. Yai Gumam ka epe di erome:
Ena na ari “No bam ta ari moipune,” epe di finga yokamai gunom boi erowaikoro ena ne yokamai denom minom niki de firaime. Te na ari du dinga yokamai gunom boi erowaikoro ena ne yokamai kura kam di narowaime.
Mose Yai Gumam kam epe dungoro ena no yokamai mora fipunga Yai Gumam bei moiro gunom kam ari bam ta yokamai di mari de tongua iran Isirae ari yokamai ka dungua i ama firo inokore eime.* 20 Ena Isirae ari “Yai Gumam no yokamai towane akire di norowame,” epe di fimba Aisaiya yaromi kuri fikere Yai Gumam kam epe dume:
Ari na konam wandoukeinga yokamai na i mari de nareime. Te ari “Ne amai moine,” diro mina wako narekeinga yokamai moingi tei na fuka di ereiye.
Aisaiya ka epe dumba * 21 yaromi Isirae ari kam wayom epe dume:
Yai Gumam “Na ‘Isirae ari na kanam si dero mounom wako nareinga yokamai inako dero u na moiki tei unaime,’ diro aro kakom kakom yokamai moingi tei okonam de ereipa yokamai kuime,” epe dume.
Aisaiya yaromi epe dume.*
* 10:2 Ap 21:20 * 10:3 Ro 9:31-32 * 10:4 Mt 5:17 * 10:5 Lew 18:5; Gar 3:12 * 10:6-7 Diu 30:12-14 * 10:11 Ais 28:16; Ro 9:33 * 10:12 Ap 15:9; Gar 3:28; Kor 3:11 * 10:13 Yoe 2:32 * 10:15 Ais 52:7 * 10:16 Ais 53:1; Yo 12:38 * 10:17 Yo 17:20 * 10:18 Sam 19:4 * 10:19 Diu 32:21 * 10:20 Ais 65:1 * 10:21 Ais 65:2