9
Pauro yaromi ariyoma Isirae ari dem miriyom mun fi erongua mapunom di mari dome
Ena na Kirisito si dauika iran na epena kawom duwaiye. Na kasu dikenaiye. Te Yai Gumam Murom Sumuna na nomanenamdi tei moingua na inokore eiro “Na duwaika kasu di erekenaiye,” diro epe inokore eiye. Ena na kawom epe duwaiye. Na arinama Isirae ari yokamai muruwo denam minam ipun ori wom de erere kipi ori wom fi ereiye. Ena na epe di fiye. “Na arinama Isirae ari yokamai furo Yai Gumam fi ki si tere kakom kakom moi kuwom suwainga akaiyom inaimba Yai Gumam bei niki de narere Kirisito gere si guwo di narowangua faname,” di fiye.* Koma Yai Gumam bei moiro na te Isirae ari yokamai gere gunom boi norongoro ena no yokamai yaromi gama moipune. Te yaromi bau boiro keranom sungua no yokamai norome. Yaromi “Epe benaiye,” diro gowa si ei norere te ka di guwo dungua ama norome. Te no yokamai Yai Gumam kam akire duwapunga konom kawomye diro fupune. Te Yai Gumam ka dungua mukom faingua kam i ipune.* Te no yokamai awanom yokamai ari ori moingoro ena yokamai gaunoma no yokamai moipune. Te Kirisito u mangi uro yai gan moingua yaromi no arinom moime. Ena no yokamai kakom kakom Yai Gumam tai kan muruwo kiapanom bengua yaromi kam bawom duwapunga faname. I kawom.*
Yai Gumam ari gunom boi erongua mapunom
Ena na arinama Isirae ari munmane wom bei moiro Kirisito mounom wako teimba na “Yai Gumam ka di koi Isirae ari erongua mukom faingua kam i ako sumie,” epe dikeiye. Ma deiyo! Isirae ari muruwo yokamai Isirae ari kawom moikeinga ena Yai Gumam ka di koi erongua mukom faime.* Te Aparam yaromi wam surai kui emba Yai Gumam bei moiro “Ne wanum towane wom gunom boi towaika iran yaromi gauwoma yokamai ne gaunuma towane moraime,” diro bei tome. Ena Yai Gumam furo Aparam “Ne wanum Aisaki gan kui enangua gama i towane ne gaunuma yokamai moraime,” epe di tome.* Ena mapunom i epe: Aparam gan kui engua yokamai muruwo Yai Gumam gama moikeimba Yai Gumam ka dungua “Yokamai ne gaunuma moime,” epe dungua yokamai Aparam gauwoma kawom moime.* Ena Yai Gumam Aparam ka epe di tome: “Ena kakom bai enaika na inako dere uro akire di erowaikoro ena ne furo efenum biyai fana gai towangere wam kui ename,” epe di tere okom koi dome. * 10 Te ka ta ama dume. Okome opai Repeka fauwi gan kui engua wam suwo nenom towane moime. Surai nenom i no awanom Aisaki moimie.* 11-12 Ena koma fauwi gan surai kui nekengua te surai tai nokapu dungua bo niki dongua beikeipika Yai Gumam furo Repeka oparomi “Ne wanum koma kui nowanga yaromi emerom nuwi kokonan bei towame,” di tome. Ena no mora fipunga yai ta kokonan nokapu bengua ena Yai Gumam yaromi gunom boi tekemba Yai Gumam yaromi uwom boiro ena gunom boi tome.* 13 Ena Yai Gumam kam mapunom koi epe dume: “Na denam minam Yakopo mun fi teipa na Yakopo kounom Isau kiam fai te moiye,” epe dume.*
14 Ena iran no yokamai “Yai Gumam mapunom benguai yo tekeme,” epe duwapuno? Ma deiyo! 15 Yai Gumam fure Mose “Ena ‘Na yai ta bei nokapu de towaiye,’ di firaika ena bei nokapu de towaiye. Te ‘Na yai ta kam firaiye,’ di firaika kam firaiye,” epe di tome.* 16 Iran i yai ta nen firangua bo kokonan benangua bo Yai Gumam yaromi gunom boi tekenamba Yai Gumam “Na yaromi kam fi towaiye,” di firangua gunom boi towamie.* 17 Ena ka mapunom koi dunguai Yai Gumam bei moiro yai ori Fero ka di tome. Mose yaromi mangi tei wan moingua kakom i Fero yaromi bei moiro Isipi ari yokamai kiapanom bei erongua iran Yai Gumam ka epe di tome: “ ‘Na bei moiro ne bire ime de erowaika kakom tei na yoporanam boika ari yai opai opon di erere te ari koro koro moinga yokamai muruwo na kanam firaime,’ diro na ne akire di ereika ne Isipi ari kiapanom bei erenie,” epe di tome.* 18 Ena iran i Yai Gumam “Yai ta kam fi towaiye,” di firangua kam fi towamie. Ena yaromi “Na bei moiro yai ta dem miriyom fere de ki sungua bei de towaiye,” di firangua ena furo fere de ki sungua bei towamie.*
Yai Gumam ari suwo koropane bei niki de erere te suwo koropane bei nokapu de erome
19 Ena ne yokamai moingi suna tei yai ta bei moiro “Yai Gumam bei moiro no yokamai konom dourom boipunga mora kerenen de norongua te nonon yaromi finguamere epe si dekepunga iran i yaromi ‘No yokamai ari niki deinga moinga ena ipu si erowaiye,’ di norowangua i faikename,” epe di narowangoro 20 ena na ka mokom bairo di towaiye. Yae, ne yai moinga ena ne Yai Gumam ne bei engua yaromi ka mokom bairo di towanga faikename. Ena yai ta gauwa kopare bei enguamere epe Yai Gumam ne bei engua ena gauwa kopare tarom furo bei engua yaromi kura kam di tere “Ta bengoro ne na epe bei narene?” duwangua i faikename.* 21 Kawom, kopare bengua yaromi gauwa koro iro nen finguamere epe beire kopare surai benangua faname. Yaromi “Kopare nokapu ta benaika yokoinam yokamai unainga kakom towane kua kopuna keiro kopare i eiro erowaiye,” diro bemba “Kopare ta benaika aro kakom kakom kua kopuna kopare i enaiye,” diro beme.* 22 Ena kopare bengua yaromi inokore ei finguamere epe Yai Gumam nenen inokore ei fingua dourom borangua i ama faname. Yaromi “Na denam minam eriyom mokongua i mari dere ari muruwo na yoporanam boika kanaime,” diro ena ari niki de fi erowangua kipi kokonan bei erowangua yokamai kene kene eire bei erekenamba yokamai kakom suwo arari yo moraime. 23 Te yaromi “Na bau boiro keranom ori nan sika i mari dowaiye,” diro ena no kam fi norowangua yokamai bau boingua noromie. Yaromi “Na bau boiro keranom sika erowaiye,” diro kenom bei norongoro bau boingua i ipune. 24 Ena yaromi no yokama towane unom boime. Ena no yokamai suwo koropane Yura ari moipungoro te suwo koropane ari Yura ari moikeinga yokamai moime. 25 Ena Osea yaromi munom koi boingua Yai Gumam ka epe dume:
“Ena ari yai opai na arinama moikeinga yokamai ‘Na arinama moime,’ di erowaiye. Te ari ikinom akainom bam ta moinga na denam minam mun fi erekeika yokamai na denam minam erowaiye,” epe dume.* 26 Ena koma Yai Gumam bei moiro ari yokamai “Ne yokamai na arinama moikeime,” di erongua akaiyom tei wom okome Yai Gumam moi kuwom sungua erongua yaromi “Ne yokama na wanam aponam moime,” di erowame.*
27 Te Aisaiya yaromi Isirae ari kanom wayom epe di mari dome.
Ena Isirae ari fuka dire nuwi makarawa munmane wom dunguamere epe moraimba te Yai Gumam ari suwo wom gera akire di erowangoro moi kuwom suwainga inaime.* 28 Yaromi ari suwo koropane bei nokapu de eromba okome kene kene eire ari muruwo man boromdi tei moinga yokamai ka kori di erero kipi niki dongua mokom bai erowame.
29 Te Aisaiya yaromi ka ta boiro Yai Gumam no Isirae ari yokamai suwo koropane bei nokapu de norere moi kuwom suwapunga norowangua mapunomom opon di norome. Aisaiya yaromi ka munom i epe boime:
Ari Wanopanom yoporam boingua yaromi nonon arinoma suwo koropane kan de norekenangua ena iki birom ori Sorom ari Yai Gumam ei goinguamere epe moiro bo te iki birom ori Gomora ari Yai Gumam ei goinguamere epe morapune.
Aisaiya ka munom i epe boime.*
Yai Gumam gunom kam Isirae ari ama erome
30 Ena iran i no yokamai epe duwapune. Ari Yura ari moikeinga yokamai “No nonon kokonan benapungoro ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro kokonan beikeimba yokamai fi ki si teinga ena Yai Gumam “Ne yokamai yo tere moime,” dumba 31 Isirae ari Yai Gumam gunom boi erongua yokamai “No yokamai ka di guwo dungua dourom borapunga ena Yai Gumam ‘Ne yokamai yo tere moime,’ duwame,” diro Mose ka di guwo dungua dourom boimba yo tere moingua konomom kankeime.* 32 Ena ta bengoro yo tere moingua konom kankeime? Yokamai Yai Gumam fi ki si tekeimba “No yokamai yo tere morapune,” diro Mose ka di guwo dungua kokonan beinga ena yo tere moingua konomom i kankeime. Yokamai kaningai Yesu goingua ena yokamai niki de fi teime. Te ari kaunom kongo diau eingua ako faingamere epe Isirae ari yokamai Yesu fi ki si tekeinga goingua kanere ako faime. 33 Ena Aisaiya yaromi ka munom boingua Yai Gumam Yesu yaromi awi Yerusarem akai tei dowangua kam wayomom diro epe boime:
Fi goi iyo! Na bei moiro yai ta iki birom ori Saion tei awi dowaiye. Yaromi moinguamere epe ari kaunom kongo diau eingua ako fainga kongom dume. Ena ari suwo koropane yaromi niki de fi towaimba ari yaromi fi ki si towainga yokamai gai goikenaime.
Aisaiya yaromi Yai Gumam kam epe munom boime.*
* 9:3 Eks 32:32 * 9:4 Eks 4:22; Diu 7:6; 14:1-2 * 9:5 Mt 1:1-2; Yo 1:1 * 9:6 Nam 23:19; Ro 2:28 * 9:7 Yen 21:12 * 9:8 Gar 4:23 * 9:9 Yen 18:14 * 9:10 Yen 25:21 * 9:11-12 Yen 25:23 * 9:13 Mar 1:2-3 * 9:15 Eks 33:19 * 9:16 Ef 2:8; Tai 3:5 * 9:17 Eks 9:16 * 9:18 Eks 4:21; 9:12; 14:4 * 9:20 Ais 45:9 * 9:21 Yer 18:6 * 9:25 Os 2:23 * 9:26 Os 1:10 * 9:27 Ais 10:22-23 * 9:29 Ais 1:9 * 9:31 Ro 10:2-3 * 9:33 Ais 8:14; 28:16; 1 Pi 2:6, 8