13
Yariluguro fɔ yomiyɛlɛ
(Maki 4.1-9; Luki 8.4-8)
Ki pilige nuŋgba ki ni, a Zhezu wì si yiri wa go, mɛɛ kari ma saa cɛn wa lɔgbɔgɔ ki yɔn na, mbaa leele pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni. A janwa gbɔlɔ là si saa gbogolo wa wi tanla maa maga, a wì si ye ma cɛn tɔnmɔkɔrɔ ka ni wa tɔnmɔ pi go na. A janwa gbɔlɔ lo si koro wa lɔgɔ ki koŋgo na. Wìla yarilɛgɛrɛ sɛnrɛ yo pe kan yomiyɛgɛlɛ ni, ma yo fɔ:
«Naŋa wà la yiri ma kari saa yariluguro lugu wi kɛrɛ paa yɛgɛ ŋga na pe maa mali wi waa. Maa ta wila ti yanragi, a yariluguro tà si to wa konɔ li yɔn na. A sannjɛrɛ si pan mari yɔli. A tà to yaanŋguro laga na, tara sila pye le ma jɛŋgɛ. A tì si fi fyaw, katugu tara ti sila pye ma jugo le. Ɛɛn fɔ, naa yɔnlɔ kìla kaa yiri ma ŋgban na yaa, a tì si waga, katugu ninde jɛndɛ sila pye ti na. A tà to wuuro sɔgɔwɔ ma fi. A wuuro tì si yiri mari tɔn. A tà si to wa tara jɛndɛ ti na, ma fi ma yiri ma sɛ. Tà la sɛ pyɔ cɛnmɛ. A tà sɛ pyɔ nafa taanri. A tà sɛ pyɔ nafa ma yiri kɛ.» Kona, a Zhezu wì si pe pye fɔ: «Nuŋgbogolo ka pye ŋa na, wi ke jan wila nuru!»
Yiŋgi na Zhezu wìla si pye
na para yomiyɛgɛlɛ ni
(Maki 4.10-12; Luki 8.9-10)
10 Kona, a fɔrɔgɔfɛnnɛ pè si fulo Zhezu wi tanla, mɛɛ wi yewe ma yo fɔ: «Yiŋgi na ma nɛɛ para pe ni yomiyɛgɛlɛ ni?»
11 A Zhezu wì si pe yɔn sogo ma yo fɔ: «Yɛnŋɛlɛ li ŋgundo sɛnrɛ nda ti yɛn na para li ca wunluwɔ pi wogo na, pa lìgi kan yoro yeri, a yèri jɛn. Ɛɛn fɔ, kii kan poro yeri. 12 Katugu yaraga yɛn ŋa fuun yeri, pe yaa ka ka taga wo kan, wi ta naa lɛgɛrɛ. Ɛɛn fɔ, yaraga woro ŋa fuun yeri, jɛnri ŋa wì ta, pe yaa kaa shɔ wi yeri. 13 Ko kì ti mila para pe ni yomiyɛgɛlɛ ni, katugu pe maa wele, ɛɛn fɔ, paa la yaan. Pe ma pe nuŋgbogolo ke jan na nuru, ɛɛn fɔ, paa si logo, paa sila ti kɔrɔ jɛnni. 14 Sɛnrɛ nda Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔEzayi wìla yo, tìri yɛɛ yɔn fili pe kanŋgɔlɔ, fɔ:
Ye yaa kaa nuru jɛŋgɛ, ɛɛn fɔ, ye se kaa ti kɔrɔ jɛnni.
Ye yaa kaa wele jɛŋgɛ, ɛɛn fɔ, ye se kaa yaan.
15  Katugu ki leele mbele yɛɛn, pe kotoro tì ŋgban pe na.
Pè pe nuŋgbogolo ke tɔn, ma pe yɛngɛlɛ ke tɔn,
jaŋgo paga kaa yaan pe yɛngɛlɛ ke ni,
paga si kaa nuru pe nuŋgbogolo ke ni.
Paga si kaa kagala kɔrɔ jɛnni wa pe kotogo na,
jaŋgo paga ka ta mbe kanŋga mbe pan mi Yɛnŋɛlɛ na kɔrɔgɔ mbe pe sagala.
16 «Yoro wo na, fɛrɛwɛ yɛn ye woo, katugu yaa yaan ye yɛngɛlɛ ke ni, na nuru wa ye nuŋgbogolo ke ni. 17 Kaselege ko na, mila ki yuun ye kan, Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɛnnɛ pe lɛgɛrɛ, naa mbele pè pye Yɛnŋɛlɛ li woolo pe lɛgɛrɛ la pye naga jaa mbe ŋga yaa yaan ki yan. Ɛɛn fɔ, pe sila ki yan. Pàa pye naga jaa mbe nda yaa nuru ti logo, ɛɛn fɔ, pe sila ti logo.»
Zhezu wìla yariluguro fɔ
wi yomiyɛlɛ li kɔrɔ wi yo
(Maki 4.13-20; Luki 8.11-15)
18 A Zhezu wì sho naa fɔ: «Ki kala na, yaa yariluguro fɔ wi yomiyɛlɛ li kɔrɔ wi nuru. 19 Yariluguro nda tì to wa konɔ li yɔn na, ko ki yɛn paa lere ŋa wiga Yɛnŋɛlɛ li wunluwɔ sɛnrɛ ti logo, na wi siri kɔrɔ jɛn, Sɔtanla wi ma pan ma nda wì logo ti wɔ wa wi nawa. 20 Yaanŋguro laga ŋga yariluguro tì to wa ki na, ko ki yɛn paa leele mbele pe ma Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti logo, ma yɛnlɛ ti na fyaw nayinmɛ ni. 21 Ɛɛn fɔ, paa ti yaga ti cɛnsaga ta wa pe nawa. Pe ma taga ti na wagati jɛnri ni. Na jorowo ka gbɔn pe na, nakoma leele pe kaa pe jɔlɔ ki sɛnrɛ ti kala na, pe mɛɛ je ti na. 22 Yariluguro tì to wuuro tiire laga ŋga na, ko ki yɛn paa leele mbele pè Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti logo. Ɛɛn fɔ, ki dunruya ŋa wi jatere lɛgɛrɛ to naa penjagbɔrɔ nda ti maa pe fanla na pe punŋgu, ti ma ki sɛnrɛ ti shɔ pe yeri, tila ya kala yɔn pe kan. 23 Tara jɛndɛ nda yariluguro tì to wa ti na, to ti yɛn paa leele mbele pe ma Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti logo mari kɔrɔ jɛn, ma piile sɛ. Ki piile pele ma pe cɛnmɛ cɛnmɛ sɛ. Pele ma pe nafa taanrindaanri sɛ. Pele ma pe nafa ma yiri kɛ kɛ sɛ
Zhezu wìla yan pege yomiyɛlɛ la wa
24 A Zhezu wì si nuru naa ma yomiyɛlɛ la wa ma pe kan, ma yo fɔ: «Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi yɛn ma yaraga ŋga lɛ, ki wele. Naŋa wà la saa yariluguro jɛndɛ ta lugu wi kɛrɛ. 25 Yembinɛ la ni, ma leele pe yaga paa wɔnlɔ, ki naŋa wi mbɛnfɔ wà si pan ma yan pege pire yanragi wa yariluguro ti sɔgɔwɔ, mɛɛ sɔngɔrɔ ma kari. 26 Naa yariluguro tìla kaa fi ma yiri na jofyogolo woo, a yan pege kì si fi fun. 27 A kɛrɛ fɔ wi tunmbyeele pè si saa wi pye fɔ: ‹We to, mì yo yariluguro jɛndɛ maa si lugu wa ma kɛrɛ, yan pege ŋga kì yiri wa, ko pan mɛlɛ?› 28 A wì si pe yɔn sogo ma yo fɔ: ‹Na mbɛnfɔ wo wawi wì pan ma ko pye ma.› Kona, a tunmbyeele pè suu yewe ma yo fɔ: ‹Maa jaa we saga fali wege wɔ wa le?› 29 A wì sho: ‹Ayoo, katugu na ye ka saa ki kologi, kana ye yaa fara yaara nda tì lugu ta ni mberi kɔlɔgi. 30 Ki kala na, yeri yaga wa ti pinlɛ tila lee ja, fɔ yariluguro ti kɔnsanga wi sa gbɔn. Na wiga ka gbɔn, pa mi yaa ki yo ti kɔnfɛnnɛ pe kan, mbe yo fɔ: Ye keli ye yan pege ki kɔlɔgi, yege pɔ pɔgɔlɔ pɔgɔlɔ, yege sogo gbɛn. Yee jɛn ye yarilire ti tunŋgo ki pye, yeri le wa na bondo wi ni.› »
Mutari tige pyɔ yomiyɛlɛ
(Maki 4.30-32; Luki 13.18-19)
31 A Zhezu wì si nuru naa ma yomiyɛlɛ la wa ma pe kan. Wìla yo fɔ: «Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi yɛn paa mutari tige pile yɛn, naŋa wà la li lɛ ma saa li lugu wi kɛrɛ. 32 Ki tige pile lo li yɛn yariluguro nda fuun pe maa yanragi ti pire ti ni fuun jɛɛlɛ le. Ɛɛn fɔ, na li ka fi, li ma yiri ma gbɔgɔ ma wɛ sɛrɛ tire ti ni fuun ti na. Li ma pye tige, fɔ sannjɛrɛ ti ma saa na ti sere poo wa ki njere ti ni
Leve yomiyɛlɛ
(Luki 13.20-21)
33 A Zhezu wì si nuru naa ma yomiyɛlɛ la wa pe kan, ma yo fɔ: «Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi yɛn paa leve yɛn. Jɛlɛ wà wi pinlɛ wi farini muwɛ bɔrɔ kɔngɔ ni maa gbɔn, fɔ a leve wì saa pi fɛ maa yirige pyew.»
Zhezu wìla pye
na yomiyɛgɛlɛ ke waa
leele pe kan go ŋga na
(Maki 4.33-34)
34 Zhezu wìla ki kagala ke ni fuun ke yo janwa wi kan yomiyɛgɛlɛ ni. Wi sila para pe ni yɛgɛ ka na naa, na yomiyɛgɛlɛ la ma. 35 Wìla pye na ko piin ma, jaŋgo Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔ wìla sɛnrɛ nda yo, ti ta tiri yɛɛ yɔn fili, fɔ:
Mi yaa kaa para pe ni yomiyɛgɛlɛ ni.
Maga lɛ wa dunruya wi dasanga wi ni, kagala ŋgele kàa pye ma lara,
mi yaa kaa ke yuun pe kan.
Zhezu wìla yan pege yomiyɛlɛ
li kɔrɔ wi yo
36 Kona, a Zhezu wì si janwa wi yaga le, mɛɛ kari wa go. A wi fɔrɔgɔfɛnnɛ pè si fulo wi tanla ma suu pye fɔ: «Yan pege ŋga kì yiri wa kɛrɛ, ki yomiyɛlɛ li kɔrɔ wi yo we kan!»
37 A Zhezu wì si pe yɔn sogo ma yo fɔ: «Lere ŋa wì saa yariluguro jɛndɛ ti yanragi, wo wi yɛn Lere wi Pinambyɔ we. 38 Kɛrɛ to ti yɛn dunruya we. Yariluguro jɛndɛ to ti yɛn mbele pe yɛn Yɛnŋɛlɛ li wunluwɔ pi woolo wele. Yan pege ko ki yɛn mbele pè pye Sɔtanla wi woolo wele. 39 Mbɛnfɔ ŋa wì saa yan pege ki yanragi, wo wi yɛn Sɔtanla we. Yariluguro kɔngɔ ko ki yɛn dunruya kɔwɔ we. Yariluguro kɔnfɛnnɛ poro pe yɛn mɛrɛgɛye wele. 40 Yɛgɛ ŋga na yan pege pe maga kɔlɔgi maga wa wa kasɔn ki ma sogo, dunruya kɔpilige pa ki yaa ka pye ma fun. 41 Lere wi Pinambyɔ wi yaa kaa mɛrɛgɛye pe torogo, mbele pe maa leele pe kaan pe maa kapege ki piin, pe pan pe pe cɔnri pe pe wɔ wa wi wunluwɔ pi ni, mbe pinlɛ kapere pyefɛnnɛ pe ni. 42 Pe yaa ka pe wa wa kasɔn gbɔgɔ ki ni. Pe yaa kaa gbele wa, mbaa pe ŋgangala ke kaa jɔlɔgɔ ki kala na. 43 Ɛɛn fɔ, Yɛnŋɛlɛ li lesinmbele pe yaa kaa yɛngɛlɛ paa yɔnlɔ ki yɛn, wa pe To wi wunluwɔ pi ni. Nuŋgbogolo ka pye ŋa na, wi ke jan wila nuru.
Penjara nda tì lara ti yomiyɛlɛ
44 «Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi yɛn paa penjagbɔrɔ yɛn, nda pè lara kɛrɛ ta nawa. A naŋa wà si saa ti yan, mɛɛ nuru naa mari lara, mɛɛ kari nayinmɛ coli ma saa wi kɛɛ yaara ti ni fuun ti pɛrɛ, mɛɛ sɔngɔrɔ ma saa kɛrɛ ti lɔ.
Somu pyɔ tiyɔɔn yomiyɛlɛ
45 «Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi yɛn paa pɛrɛfɔ wa yɛn. Wi yɛn na yanri na somu tiyɔɔn lagajaa. 46 Naa wì ka saa wa yan, ŋa wi sɔnŋgɔ kì ŋgban, a wì si saa wi kɛɛ yaara ti ni fuun ti pɛrɛ, mɛɛ saa wi lɔ.
Ŋgbanra wɔmɛrɛ yomiyɛlɛ
47 «Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi yɛn paa ŋgbanra wɔmɛrɛ yɛn fun. Ŋgbanra wɔfɛnnɛ pe mari wa wa lɔgbɔgɔ ki ni, mɛɛ ŋgbanra ti cɛnlɛ pyew ta yigi. 48 Na mɛrɛ tiga yin ŋgbanra ti ni, pe mari tilele ma yiri ti ni ma saa cɛn wa lɔgɔ koŋgo na mari cɔnri. Ŋgbanra nda ti yɛn jɛndɛ, pe ma to le wa pe kanjara ti ni, mɛɛ nda ti se ya kala yɔn to wa. 49 Dunruya kɔpilige, pa ki yaa ka pye ma fun. Mɛrɛgɛye pe yaa ka pan mbe lepeele pe cɔnri mbe pe wɔ Yɛnŋɛlɛ lesinmbele pe ni, 50 mbe si pe wa wa kasɔn gbɔgɔ ki ni. Pa pe yaa kaa gbele wa, mbaa pe ŋgangala ke kaa jɔlɔgɔ ki kala na.»
Penjara fɔnndɔ naa penjalɛrɛ sɛnrɛ
51 A Zhezu wì si pe yewe ma yo fɔ: «Yege kagala ke ni fuun ke logo ma ke kɔrɔ jɛn le?» A pè sho fɔ: «Ee.»
52 Kona, a wì si pe pye fɔ: «Lasiri sɛwɛ jɛnfɔ ŋa fuun wi kanŋga ma pye Yɛnŋɛlɛ ca wunluwɔ pi fɔrɔgɔfɔ, wi yɛn paa laga to yɛn, ŋa wila yarilɛrɛ naa yarifɔnndɔ taa na yinrigi wa wi yarijɛndɛ ti ni.»
ZHEZU WI TUNŊGO KI KƆWƆ WA GALILE TARA
13.53–18.35
Nazarɛti ca fɛnnɛ pe sila taga
Zhezu wi na
(Maki 6.1-6; Luki 4.16-30)
53 Naa Zhezu wìla kaa ki yomiyɛgɛlɛ ke wa pe kan ma saa ke kɔ, a wì si yiri wa ki laga ki na. 54 Wìla yiri ma saa gbɔn lere ca ŋga ni, a wì si kari wa ki ni, mɛɛ saa na leele pe nari Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti ni wa pe shɛrigo ki ni. Wi Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ nagalɔmɔ pìla leele mbele fuun pàa pye wa pe pari. A pe nɛɛ yuun fɔ: «Wìgi tijinliwɛ mba pi ta se ma? Wi ya naga kafɔnŋgɔlɔ ke piin mɛlɛ ma? 55 Tire tɛfɔ wi pinambyɔ wo ma yɛɛn? Wi nɔ wo ma Mari? Wi nɔsepiile nambala poro ma Zhaki, naa Zhozɛfu, naa Simɔ konaa Zhude? 56 Wi nɔsepiile jɛɛlɛ pe ni fuun pe woro laga we sɔgɔwɔ? Wigi fanŋga ŋga ki ni fuun ki ta se ma?»
57 A wi kala li nɛɛ pe mbɛngɛ. Kona, a Zhezu wì si pe pye fɔ: «Yɛnŋɛlɛ yɔn sɛnrɛ yofɔ pe maa wi gbogo lagapyew, ndɛɛ wi ca naa wi go woolo poro paa laa gbogo bɔkɔ.» 58 Pe mbatagawa pi kala na, Zhezu wi sila kafɔnŋgɔlɔ lɛgɛrɛ pye wa.
13:15 13.14-15: Eza 6.9-10 13:23 13.23: Ko kɔrɔ wo yɛn fɔ pe maa tanri Yɛnŋɛlɛ sɛnrɛ ti na nari gbogo, konaa mari yo ma pele kan, fɔ poro fun pe ma saa taga ti na. 13:32 13.32: Eze 17.23; 31.6; Dani 4.20-22 13:35 13.35: Yuuro 78.2 13:52 13.52: Ko kɔrɔ wo yɛn fɔ lasiri sɛwɛ jɛnfɛnnɛ mbele pè pye Zhezu wi fɔrɔgɔfɛnnɛ, pè jɛnmɛ tasaga shyɛn ta, pà yiri wa Yɔn fɔlɔ lɛlɛ sɛwɛ wi ni, a pà yiri wa Yɔn fɔlɔ fɔnnɔ sɛwɛ wi ni.