17
Golesa netakumú gala vizeaká gakó
(Mat 18:6-7,21-22; Mak 9:42)
Izesú eza izegipala zuhama gakó makó láa loko lo kimimó: Golesa netakumú gala vizeaká nene ha minanogo imóza, golesa netakumú gala vizé vizé iti ve nene agae, Ómasímo nana otatimó neve. Izegipáne koma koma minakutí ve makolímo netá golesa alitive loko gala vizeko litimó nene Ómasímo nana otatimó neve. Gehani napa nene luvanaló nagá ziki age nagamikú ahelú itamola avilegeko Ómasímo genavagi netá golesa loló otanogo ive. * Ehe, lekeza likigika gizapa iki minalo. Likigive makolímo galana alekikoma, gahá ameko agata alezo. Lá okako, geí gakó gelekikoma lihimavala ahulotozo. Itó gamena hámakó zupa lihima netá alegetoloko vitimó nene gamena 7-ía geitoka oko nigivénega, némini ogetutímo mulúne gitihiná okave loko lo gimitimó nene, nenemú geza ámina oko lihimavala ahulotoko minozo, loko limó.
Gele alévolé oakate ale hutilí oletati gakó
Aposolo keza Guivahanima nene geza gele alévolé oakate ale hutilí oletozo. Liki likago, Guivahanímo láa loko limó: Masteti gihila komámo goloko iteko zamú geleaká noive. Nenéminoko gele alévolé oakatinía ma minatimó nene, nimuza za volane asutooko age nagamikú omane lemeko ote minamane liki li amitamó nene, gakotini gele lekemekoko hanuva lá inogo ive.
Gelekelé izegipa loleta hoza
Lekelikutí ve makolímini gelekelé izegipala makó nene mikasigú hoza aleko minatikutí itó iza gizapa oko minatikutí únakala anitekiko, gizapa veva nenémo geza litá oko numukuka iteko nosánetaka noko minozo loko hanuva lo amitihe. Lá oko nomive. Áisi nene láa loko lo aminogo ive: Géisi hoza aleaká lavolavo likeoko únaká nosá vatá onimikako, nonugo, hozaka asú okiko, alika gezaka vatá oko natane. Loko lo amekiko, gelekelé izegipama eza gizapa vevámo lota hoza nene alekogó noiko, gizapa vevámo gele lamaná itihe. Ma alémo napa aminogo ive. 10 Itó mogonatipogi ámina oko neve. Lekeza hoza gakó loleketumó nene lilí i asú iikima leza gelekelé izegipa ánéa nene loletani hozagó alekune, miní ameko makó loló amune liki lilo, loko limó.
Izesú lokago halamé gizale ve 10 gilelemó
11 Izesú Zelusalega vinogo Galilaia mikasigi Samalia mikasigi holúikú novike, 12 apá makotoka aniteake noitigo, halamé vegená ligizani luga luga asú igo keza ánigiake, zuha kemeaká netá nenazo liake hotokatí sele liki 13 láa liki lamó: Gizapa vele Izesugama, lelikumú milumavate gelezo. 14  * Liki likago, ánikogoake, láa loko lo kimimó: Lekeza viki gililitamolamú lukugupetini nene guguni giziaká ve nene kelepizilo. Loko lokago, keza nivago, kugupeló gizale netá gilili asú amó. 15 Gilili asú ikago, keitokatí hámakolímo gileleake, ánigoake, atiginá oko gakó napagutí Ómasi agepoka lomo lomo, 16 Izesutoka vike agihúna geko akoake, agepoka limó. Ámina ve nene Zuta ve negopa, Samalia mikasigutí vémo lá imó. 17 Lá okago, Izesú láa loko limó: Ve ligizani luga luga asú igo gililikamóza, ve 9-ía keza hitoka vave. 18 Keza atiginá iki iki Ómasi agepoka linigi lamake, hanuva gatizá nivago, Samalia mikasigutí hetoka ve imane eza hámakó noahe. 19 Loko loake, ámina ve láa loko lo amimó: Gele alévolé anitímo gelémo zokokaze, nenemú oteoko vozo, loko lo amimó.
Ómasímo gizapa oketati gamena utó iti gakó
(Mat 24:23-28,37-41)
20 Palisaio monó ve keza Izesuni loká itiki Ómasímo gizapa olimiaká ve napa hí zupa utó o lamaná itive liki likago, eza láa loko lo kimimó: Ómasímo gizapa olikimiaká netá nene lekeza ániginiko gonanalivagi utó aminogo ive. 21 Nenemú lekeza anosa makó ánigiiki, eé, imaneloka utó okave, itó eé, elaneloka utó okave liki laminigave. Gilinahe. Ómasímo gizapa olikimiaká netá nene likigilikagú utó oko nemole, loko limó.
22 Itó izegipala zuhama láa loko lo kimimó: Minoko gamena makó alitati zupa nene, okulumakutí lumu ve gihila neza gamena hamokó zupa utó ugo ániganigi lagava gilitamóza, ma ánigaminigave. 23 Nene zupahé eé, imane lelitoka utó onoive, itó eé, keitoka utó onoive liki li likimikikoma kémegetiki vamilo. Itó giliko, lamaná amino. 24 Gopisína nene okulumá nekisalokatí melevezá okago, vo lutegeaká noive. Ámináminoko okulumakutí lumu ve gihila neza ato gamena alitokiko mikasi nekisa vokisaloka nene vegená mukitó keza není ánigi asú inigave. 25 Lá oko nemóza, oko moloko oaká nou netá ánigiaká nia vegenalite není ánigi golesa iiki miluma netá mukí nimitave liki linitinamóma neve. 26  * Noá mina zupa nene vegená keza miniki aliki amó ámina iki okulumakutí lumu ve gihila není gamena alí noliko ámina inigave. 27  * Keza iza goula nosá nake vená meina-kona ake, zuguzugu zegezege viziki miniliki nivago, Noá eza vená izegipala kelémo sipigú itekago, nagamí napa veleko anitike kepele gesá imó. 28  * Itó Lotí mina zupa áminagó amó. Keza iza goula nosá nake meina-kona ake, hozagaza aliki zuhaina zahaina ake, numuni luki giká lá iká iki Lotini gakó gelemiki niago, 29 Lotí eza Soto apá ahuloake novigo, okulumakutí nene lánehakó netá ló gulumavagi limike vegená kepele gesá imó. 30 Okulumakutí lumu ve gihila neza minoko utó ito zupa nene mukí vegená keza ámina inigave. 31  * Ámina zupa nene numuni numupitó nita vegená nene atiginá iki numúitokatí henóini ma aliki vamitakumule. Itó vegená hozáitoka minatatotí henonimú giliki atiginá iki numutoka amitakumule. 32 Lekeza Lotini venalámitokagó gili minalo. 33  * Makó keza nene kigika kemeníini ali gikitiiki ali minata vegená nene kigika kemeni gopa inogo ive, itó makó keza kigika kemeni vínasi ahulatamó nene alévolé kemetamenigi minanigave. 34 Neza lo likimitoze, gililo. Ámina holugú nene ve losi keza hamó holomaló akinitáikutí maga ve alémokoko maga ve ahulomikiko minative. 35-36 Vená losi ámina iki nosá isiki minatáitotí Ómasi nenémo vená magáa alémokoko magáa ahulomikiko minanogo ive. 37 Loko Izesú lokago, izegipala zuhamate loká itake Guivahanitemaka, nene netá hitoka utó itive. Liki likago, eza láa loko limó: Anuva i netalímo nama gosúveha maú zigo alegesá iaká niave. Ámina oko kigika anuva i vegená minató minató goní napa inigave, loko lo kimimó.
* 17:3 Mat 18:15 * 17:14 Liv 14:1-32 * 17:26 Apí 6:5-8 * 17:27 Apí 7:6-24 * 17:28 Apí 18:20–19:25 * 17:31 Mat 24:17-18; Mak 13:15-16 * 17:33 Apí 19:26; Mat 10:3, 16:25; Mak 8:35; Luk 9:24