21
Gohogó vená gevonalímo moni ahulamó
(Mak 12:41-44)
Izesú nene monó zagusaveú minake okenava oko ánigamó nene henóiki vegenalite moni moloaká pokisigú moni nimilago ánigamó. Lá noigo, gohogó vená gevoná makolímo golohá moni lositá nene áminagú nomolago, ánigoake, izegipala zuha láa loko lo kimimó: Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Vegená imanete vaí o mina monigutí ahulamóza, vená gevoná imanémo gohogó noikutí nosá meina hizitimoláa ahulo asú okamó nenazo, áisi moni ahulamó nenémo keza moni ahulamó kivilegekamó gelekave, loko limó.
Monó zavusave ali golesa itakumú epoapoga limó
(Mat 24:1-2; Mak 13:1-2)
Izegipala zuha makó nenete monó zagusave nánigake gehani lamanaláatunú ginamó itó gonanalisi lamanaláa áminaló minamó nene ánigiake sigaga nilago, Izesú láa loko lo kimimó: Lekeza imane netá itína nánigamó nene alika gamena atitó nene lova ve makolite imaneló gehani mukí apiliki tele vizikiko, gehani nene amupiló amupiló iki mililiki itekutí gululupa so asú inogo ive. Loko lokago, keza loká itiki monó gizapa velemaka, itína lani netá nene nanahé gamena utó itive, itó nana anosa utó okiko ánigokinake lani netá nene mota alévolé inogo ive loko litune. Liki likago, eza láa loko limó: Ehe, lokogoka vizitakumú gizapa ilo. Vegená mukilite nanitiki nugulizató liki okulumakutí lumu ve gihila nezama nouve nilikoma, itó gamena mota ávatiha okave nilikoma, kémegetiki vamilo. Itó mikasi makotokatí lova napa hiziki niiko, itó holutikutí lova utó noiko, lekehelele vizemino. Nenémini suni nene goí oko utó itive loko lonoimóza, mukí netá matá litá oko asú aminogo ive.
Gopoguni nimililikitiko anosa napa utó itive
(Mat 24:3-14; Mak 13:3-13)
10 Loko loake, miní amike láa loko lo kimimó: Numutó namató ve mukí nenete gala venini lova ali nikimiko, agulizaki ve makolímini zuhagi makolímini zuhagi lova hizinigave. 11 Itó mukí mikasiuka imimá napa noiko haitopaitó mikasiuka gaúna gamena napa utó oko minoloko noitiko, itó vegená mukí kivise asú iti netá napa utó noiko, okulumató mulutini pou liti netaki utó noiko, anosa napa napa makó utó inogo ive. 12 Lá itimóza, ámina suni utó onamiko likigizató aliiki gopoguni mililikitiiki monó numukuki nagá numukuki goní ilikitatave. Lá niiki není nugulizá lekelitoka minakumule liki likigizató aliki kugulizaki ve napatini itó kiapegini kovogisaló likilími milikiko, 13 lekeza není mogonamú gili alévolé inamó nenémini gakoláa li utó iki li kimitave. 14  * Nenemú itína lakagata gili nivevesiki láa liki li hukalo: Goní nilikitikoma nila gakotó nanave loko lo kimitupe liki goí iki lakagata gululusi gelemilo. 15 Nénisi lekegepa ale vávani okinake gakó loakatini lekemekugo litamó nenazo, gala velinite ma lekehelú aminigave. 16 Izotike ametike uvotike lekelí zuhagutí makolite likigivetike kezagi likigizató aliiki goní ilikimikiko, lekelikutí makó lugáa likipili hilitave. 17 Lá niiki není nugulizá lekelitoka minakumule liki vegená mukilite mukahá likipilitamóza, 18 likigika makó gopa aminogo ive. Avasavagi hanuva minanogo ive. 19 Lá itimó nenazo, lekeza alévolé iki oti minatamó nene, alévolé lekemetamenigi minanigave.
Zelusale apá ali golesa itakumú epoapoga limó
(Mat 24:15-21; Mak 13:14-19)
20 Lá iki niiki, Zelusale apatoka lova vetini gimisigi vete iki hizi vego niikoma, lekeza nene netá matá otuhá apatekiko, gámé loló iti gamena alitokave liki gililo. 21 Lá niiki nene Zutaia mikasigú nita vegená nene agokaló golisi nitiko, Zelusalega vegená nene, ámina apá nahuliko, Zelusale numutoka gahevaloka nia vegená nene nenegú iteminigave. 22  * Ámina gamenaló nene netá golesáinímini lihimaváini kimiti gamena nenazo, monó gotolaú luhuva gizinamóma utó oko alévolé o asú inogo ive. 23 Kee, izegipa kagatupagi nita venaki izegipa namuni aminí nikimita venaki, ámina gamenaló nene nana itamó neve. Imane mikasiuka genavagi netá utó okiko, Ómasímini izapaló molati netá nenémo imane mikasiuka vegená hize viginogo ive. 24 Lá okiko, lugáa sopolotunú likipili hiliiki lugáa nene nagá likimiiki numutó namató likilími milikiko, hetoka vete nene Zelusale apá lisiki nogotiki miniliki viki niiko, hetoka vegenalitini gamenaváini lutiginogo ive.
Okulumakutí limi ve gihila atiginá iti gakó
(Mat 24:29-31; Mak 13:24-27)
25  * Okulumató ho sonohí ikani nenémo haitopaitó avevezaha noiko, age nagamí valahuká zeko sasa loko noiko mikasiuka vegená mukí keza anó nigiliki ininá niiki mulúini pou noliko, 26 okulumató amuzavagi netá mukí nene mómoká i asú iki haitó suni alitamó nenazo, lá itakumú kehelele vizititímo kovonana noviziko, mikasiuka alévolé suni utó inogo noitímo mulutini itinogo ive. 27  * Lá okiko, okulumakutí lumu ve gihila neza zámuzánegi itó lapanánegi nene límusi amupiló nolumugo ániganigave. 28 Nenemú ámina suni utó noiko, lekeza oti hee liiki okenava iki ánigiiki, gologí oletati gamena nene mota alitokave liki gililo.
Gohuna zámini anoza gakó
(Mat 24:32-35; Mak 13:28-31)
29 Loko Izesú loake, anoza gakó makó láa loko lo kimimó: Gohuna zahe za makó ahe ánigiiki gililo. 30 Za agila nene guluma sekago lekeza ánigiake hogaí gamena mota alitokave liki giliaká niave. 31 Ámináminoko nolu suni utó noiko Ómasímo gizapa oleketati gamena mota alitokave liki gilinigave. 32 Neza lamaná lo likimitoze, gililo. Imane gamenaló nia vegená velesá hili asú inamiko imane nolu netá mukí utó inogo ive. 33 Okulumaki mikasigi tolova itáiha, není gakó nene, ma gopa oko tolova aminogo ive.
Gizapa iki minalo loko loketamó
34 Ehe, lekeza lekemeni gizapa lamaná ilo. Negi nagi hizeaká sunímo itó negi nagamí vauva aleko noaká sunímo itó lakagata gululusi geleaká nenémo gena likivisekiko, gamena napa lekelitoka galinali utó olimikatize. 35 Ámina gamena napa nenémo gelehusigú nenéminoko imane mikasiuka numutó namató vegená mukí likipilinogo ive. 36 Lekeza Ómasímo amuza lekemekiko ámina utó iti netá olové noinake okulumakutí lumu ve gihila není novogisaló ote minatune liki Ómasiloka liki gizapa iliki viki minalo.
37  * Loko Izesú lo kemeake, gamena gamena nene monó numuni napagú gakó lo kemeake, holugú nene ámina apá ahuloake, zopega makó agulizá Olivi agoka nenegú iteko akoaká imó. 38 Lá noigo, vegená mukí nenete neteká holugú ake monó zavusavegú nene Izesutokatí gakó gilinigi alegesá iaká amó.
* 21:14 Luk 12:11-12 * 21:22 Hos 9:7 * 21:25 Isa 13:10; Zoe 2:31; Ali 6:12-13 * 21:27 Tan 7:13; Ali 1:7 * 21:37 Luk 19:47