14
Jovaicho reta uyemɨngueta uyucaca vaerã Jesús
(Mt 26.1-5; Lc 22.1-2; Jn 11.45-53)
Mocui araño ma uata pascua uyapo reta vaerã. Jocua ara pe judío reta jou mbɨyape ovu mbae vae. Jare sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta ueca ñugüɨnoi quirãi ipuere uipɨsɨ tavɨ rupi Jesús, uyucaca vaerã. Ẽrei jei reta:
—Agüɨye yaipɨsɨ pascua ara rupi, agüɨye vaerã tenta guasu pegua reta uyapo tecorai.
Cuña upɨyere mbae ipiche cavi vae Jesús re
(Mt 26.6-13; Jn 12.1-8)
Jare Jesús ucaru oĩ rambueve Betania pe Simón ipire ocuise vae jenta pe, uique penti cuña. Jae güeru ɨru-raɨ ita alabastro jee vae pegua. Cua ɨru-raɨ tɨnee mbae ipiche cavi vae nardo jee vae pe. Cua nardo jepɨ ete. Cuña oyoca ɨru-raɨ, jare upɨyere nardo Jesús iñãca re. Jayave amocue joco pe ñugüɨnoi vae pochɨ jare jei uyupe:
—¿Maera pa umɨcañɨtei? Umee yave corepoti re, güɨnoita tẽi trescientos ara mbaravɨquɨ jepɨ pegua umee vaerã iparavete vae reta pe —jei reta.
Jayave iñera reta jese.
Ẽrei Jesús jei chupe reta:
—Pemaeño jese. ¿Maera pa pemambeco? Icavi vae co uyapo cheve —jei—. Echa'ã yugüɨrecoñotai co iparavete vae reta pe reta ndive, jare pipota yave, pepuereta pemborɨ. Ẽrei che ndarau aicoño pe reta ndive —jei—. Cua cuña uyapo ipuere vae. Chembɨpiche cavi ma, ndei añeñotɨca mbove —jei—. Añete che jae peve, opaete ɨvɨ rupi Tumpa iñee icavi vae jerãcua vae rupi, cua uyapo vae vi jerãcuata, ĩru vae reta imandúa vaerã jese —jei chupe reta.
Judas umeeta Jesús
(Mt 26.14-16; Lc 22.3-6)
10 Jayave jocua doce jemimboe reta güi penti Judas Iscariote jee vae oo sacerdote reta itenondegua reta ñugüɨnoi vae pe, umee vaerã Jesús chupe reta. 11 Cua uicuaa reta yave, uyerovia reta, jare jei Judas pe umeeta co chupe corepoti. Jayave Judas umbɨpɨ ueca quirãi ipuere umee vaerã Jesús chupe reta.
Jesús ucaru jemimboe reta ndive
(Mt 26.17-29; Lc 22.7-23; Jn 13.21-30; 1 Cor 11.23-26)
12 Pascua ara pe judío reta uyuca ovecha. Jocua ara umbɨpɨ jou mbɨyape ovu mbae vae. Jayave Jesús jemimboe reta jei chupe:
—¿Quiape pa ndipota nduyapɨcatu vaerã, tembíu pascua pegua ndeu vaerã?
13 Jayave Jesús oyocui mocui jemimboe reta:
—Pecua tenta guasu pe —jei chupe reta—. Peovãitita joco pe penti cuimbae ɨ güɨraa ɨru pe vae. Pecua jaɨcue —jei—. 14 Jare uique yave tenta pe, pere tenta iya pe: ‘Oporomboe vae jei: ¿Quiape pa ime oĩ o, joco pe jau vaerã tembíu pascua pegua cheremimboe reta ndive’ —jei, pere chupe, jei Jesús—. 15 Jayave tenta iya uechacata peve penti o tuicha vae jo ɨvate pe, opaete mbaembae yaiporuta vae reve. Joco pe piyapɨcatu yandeve —jei chupe reta.
16 Jare Jesús jemimboe reta yugüɨraa uvãe yave tenta guasu pe, uvãe opaete Jesús jei chupe reta vae rami. Jare uyapo reta tembíu pascua pegua jou reta vaerã.
17 Jare pɨ̃tu ma yave, Jesús oo jocua doce jemimboe reta ndive. 18 Jare mesa pe uguapɨ ucaru ñugüɨnoi rambueve, Jesús jei chupe reta:
—Añete che jae peve, penti pepɨte pe oĩ vae chemeeta cherovaicho reta pe. Jae co penti ucaru oĩ che ndive vae —jei.
19 Jayave jae reta ipɨatɨtɨ, jare upɨrandu Jesús pe penti penti rupi:
—¿Che pa co jae?
20 —Pe reta co jae doce cheremimboe reta —jei Jesús chupe reta—. Penti pepɨte pe oĩ vae co jae. Mbɨyape umãquɨ oĩ che ndive plato pe vae co jae —jei—. 21 Che cuimbaerã ayeyapo vae aañotai amano vaerã, Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cheregua rami. Ẽrei jocua cuimbae chemeeta vae uiporarata co. Icavi tẽi mona jocua cuimbae mbaetɨ ico yave —jei.
22 Jare jae reta ucaru ñugüɨnoi rambueve, Jesús uipɨsɨ mbɨyape, jare umee yasurupai Tumpa pe. Jayave upɨsãa mbɨyape jare umee chupe reta.
—Peu —jei chupe reta—. Cua co jae cherete —jei.
23 Jayave Jesús uipɨsɨ vi penti copa, jare yasurupai umee ye yave Tumpa pe, umee jemimboe reta pe. Jare opareve jou copa güi. 24 Jesús jei chupe reta:
—Cua co jae cherugüɨ. Cherugüɨ uyepɨyereta, Tumpa jei pɨau ye vae uyeyapo vaerã, jare jeta vae reta uyembɨasaca vaerã —jei Jesús—. 25 Añete che jae peve, ndarau ma jau uva tɨcuecue, Tumpa iporoyocuia pe uva tɨcuecue ipɨau vae jau regua —jei chupe reta.
Pedro uicuacuta Jesús
(Mt 26.30-35; Lc 22.31-34; Jn 13.36-38)
26 Jare opa yave ucanta reta Tumpa pe, oẽ reta yugüɨraa ɨvɨtu guasu Olivos cotɨ. 27 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Opaete pe reta chereyata cua pɨ̃tu. Echa'ã Tumpa iñee pe uyecuatía oĩ cuarãi: ‘Ayucata ovecha reta iyandarecoa, jare ovecha reta opata uñemɨai.’ Jucuarãi uyecuatía oĩ —jei chupe reta—. 28 Ẽrei aicove ye ayu yave umanocue vae reta ipɨte güi, aata perenonde Galilea pe —jei.
29 Jayave Pedro jei Jesús pe:
—Yepe tẽi opaete ĩru reta tandereya, ẽrei che ndarau ndueya.
30 —Añete che jae ndeve —jei Jesús chupe—, cua pɨ̃tu etei, ndei mocui vese uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta —jei.
31 Ẽrei Pedro jeiete jei:
—Yepe tẽi tamano nde ndive, ẽrei ndaraui nducuacu.
Jare jucuarãi vi jei opaete Jesús jemimboe reta.
Jesús uyerure Getsemaní pe
(Mt 26.36-46; Lc 22.39-46)
32 Jayave yugüɨraa uvãe reta Getsemaní pe.
—Peguapɨ cua pe, che aa ayerure Tumpa pe rambueve —jei Jesús jemimboe reta pe.
33 Jayave güɨraa Pedro, Jacobo jare Juan, jare umbɨpɨ ipɨatɨtɨ jare uiporara.
34 —Tuicha chepɨatɨtɨ, jare amano pota echa. Pepɨta cua pe, jare agüɨye peque —jei jocua mbapɨ jemimboe reta pe.
35 Jayave Jesús usɨrɨ catu chugüi reta, jare uyeatɨca ɨvɨ re. Uyerure Tumpa pe, Tumpa uipota yave, umbɨasa vaerã chugüi jocua uyeyapota chupe vae.
36 —CheRu, cheRu, opaete mbae ndepuere ndiyapo. Embɨasa chegüi cua aiporarata vae. Ẽrei tuyeyapo cheve nde ndere vae. Agüɨye tuyeyapo che jae vae —jei.
37 Jayave Jesús ou jemimboe reta ñugüɨnoi vae pe, jare uecha oque ñugüɨnoi. Jayave jei Simón Pedro pe:
—Simón, ¿ndeque pa? ¿Ndepuere'ã pa ndeque mbae neĩ penti ora yepe? —jei chupe.
38 Jei vi jemimboe reta pe:
—Agüɨye peque. Piyerure Tumpa pe, agüɨye vaerã peyoa. Pepɨa pe peratangãtu co, ẽrei perete iyaquɨ co —jei.
39 Jayave Jesús usɨrɨ ye uyerure Tumpa pe tenonde uyerure vae rami. 40 Jayave ou ye jemimboe reta ñugüɨnoi vae pe, jare uecha oque ye ñugüɨnoi. Echa'ã jae reta jopeɨ ete ma. Jare uicuaa'ã mbae jei vaerã Jesús pe. 41 Jayave Jesús usɨrɨ ye mbapɨa re, jare ou ye yave, jei chupe reta:
—Peque jare peputuuño ma. Jocuaño ma. Ora uvãe ma. Che cuimbaerã ayeyapo vae penti vae chemeeta cuimbae jeco pochɨ vae reta pe —jei—. 42 Pepũa. Yaaño ma. Mase, chemeeta vae coiño ma ou —jei chupe reta.
Uipɨsɨ reta Jesus
(Mt 26.47-56; Lc 22.47-53; Jn 18.2-11)
43 Jare uyemɨngueta oĩ rambueve, ou Judas - jae co jocua doce vae güi penti. Jeta vae yugüeru jae ndive iquɨsepucu reve jare iɨvɨra reve reve. Sacerdote reta itenondegua reta, mboroyocui re oporomboe vae reta, jare tenta guasu pegua reta itenondegua reta ombou Jesús pe cua reta. 44 Jare umeeta vae umɨmbeu ma ĩru reta pe mbae uyapota vae. Jei ma chupe reta:
—Jocua ayurupɨteta vae co jae. Pipɨsɨ curi, jare peraa. Agüɨye tosi —jei.
45 Judas ou uvãe yave, ou voi Jesús oĩ vae pe.
—Oporomboe vae, oporomboe vae —jei chupe.
Jayave uyurupɨte. 46 Jayave uipɨsɨ reta Jesús. 47 Jare penti cuimbae joco pe oĩ vae uequi iquɨsepucu jɨru güi, sacerdote tenondegua jembiocui re uiporu, jare uyasɨa inambi chugüi. 48 Jayave Jesús jei yugüeru vae reta pe:
—¿Maera pa peru quɨsepucu reta jare ɨvɨra reta chepɨsɨ vaerã, imonda vae pipɨsɨ vae rami? 49 Opa ara aico pe reta ndive Tumpa jo pe. Joco pe aporomboe, jare chepɨsɨ'ã. Ẽrei piyapo cua, Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae uyeyapo vaerã —jei.
50 Jayave opaete jemimboe reta ueya Jesús, jare opa osi.
Cunumi osi vae
51 Jare penti cunumi uñepẽgua penti asoya pe vae oo Jesús jaɨcue rupi. Jare amocue joco pe ñugüɨnoi vae reta uipɨsɨ tẽi. 52 Ẽrei jae ueya iyasoya, jare nani etei oẽ osi.
Jesús uyemboɨ jovaicho reta jovai
(Mt 26.57-68; Lc 22.54-55, 63-71; Jn 18.12-14, 19-24)
53 Jayave güɨraa reta Jesús sacerdote tenondegua jenta pe. Jare joco pe uyembatɨ opaete sacerdote reta itenondegua reta, tenta guasu pegua reta itenondegua reta, jare mboroyocui re oporomboe vae reta. 54 Jare Pedro oo vi Jesús jaɨcue. Ẽrei mbɨrɨño oo chugüi. Jae uique sacerdote tenondegua joca pe, jare uguapɨ sacerdote tenondegua jembiocui reta ndive uyepee ñugüɨnoi tataɨpɨ pe. 55 Jare sacerdote reta itenondegua reta jare opaete ĩru mburuvicha reta ueca quía uñeapo vaerã Jesús re, uyucaca vaerã. Ẽrei uvãe'ã reta teco jese. 56 Yepe tẽi jeta vae iyapu reve uñeapo jese, ẽrei jei reta tẽi vae oyovaque'ã. 57 Jare amocue upũa uñeapo iyapu reve jese vae jei:
58 —Ore nduyandu jei: ‘Ambusururuta Tumpa jo cuimbae reta uyapo vae, jare mbapɨ ara pe che ayapota ĩru Tumpa jo cuimbae reta uyapota'ã vae’ —jei, jei reta.
59 Ẽrei yepe tẽi jucuarãi jei reta, ẽrei jei reta tẽi vae oyovaque'ã. 60 Jayave sacerdote tenondegua upũa uyemboɨ yatɨ vae reta ipɨte pe, jare upɨrandu Jesús pe:
—¿Maera pa niñee nemoẽ'ã? ¿Mbae re pa cua reta uñeapo nderé? —jei.
61 Ẽrei Jesús quĩiño. Jei'ã mbae ave. Jayave sacerdote tenondegua upɨrandu ye chupe:
—¿Nde pa co jae Cristo, Tumpa ombou vae? ¿Nde pa co jae Tumpa Taɨ? —jei.
62 —Jae co che —jei Jesús chupe—. Jare che cuimbaerã ayeyapo vae cherechata co aguapɨ aĩ Tumpa mbaepuere güɨnoi vae iyɨpɨ pe iyacata cotɨ. Cherechata vi ayu amapɨ̃tu reve —jei.
63 Jayave sacerdote tenondegua cua uyandu yave, pochɨ ramo omondoro jemimondei, jare jei:
—¿Maera ma pa yaeca yeta ĩru vae reta uñeapo vaerã jese? 64 Piyandu ma icavi mbae vae jei Tumpa cotɨ —jei—. ¿Mbae pa pere añave? —jei.
Jayave opaete reve jei reta:
—Icavi'ã co. Icavi co yayucaca vaerã —jei reta.
65 Jare amocue vae umbɨpɨ undɨvɨ jese, jare uesañoma, jare ocua jese. Jare jei Jesús pe:
—Emɨmbeu oreve quía ra ocua oĩ nderé.
Jare sacerdote tenondegua jembiocui reta ocua vi jese.
Pedro uicuacu Jesús
(Mt 26.69-75; Lc 22.56-62; Jn 18.15-18, 25-29)
66 Jare Pedro oca pe oĩ rambueve, ou penti cuñatai sacerdote tenondegua pe uyeyocui vae. 67 Jare uecha yave Pedro uyepee oĩ, omondo umae jese.
—Nde vi co jae Jesús Nazaret pegua iĩru —jei chupe.
68 Jayave Pedro uicuacu Jesús.
—Aicuaa'ã jocua cuimbae, jare aicuaa'ã mbae ndere vae —jei Pedro chupe.
Jayave Pedro oo onque tuicha vae cotɨ. Jare uru cuimbae uñee. 69 Jayave cuñatai uecha ye, jare imiari jese joco pe ñugüɨnoi vae reta pe:
—Cua cuimbae co jae penti Jesús iĩru —jei.
70 Ẽrei Pedro uicuacu ye. Jare ndei ɨma mbove joco pe ñugüɨnoi vae reta jei ye Pedro pe:
—Añete nde co jae penti Jesús iĩru. Echa'ã nde vi co jae penti Galilea pegua. Nde ndiyemɨngueta jae reta uyemɨngueta vae rami —jei reta chupe.
71 Jayave Pedro jei Tumpa jee re:
—Tumpa tuiporaraca cheve cua jae vae añetete'ã yave. Aicuaa'ã jocua cuimbae piyemɨngueta peĩ jese vae.
72 Jayave uru cuimbae uñee ma mocui vese. Jare Pedro imandúa Jesús jei chupe vae re: “Ndei mocui vese uru cuimbae uñee mbove, mbapɨ vese ma checuacuta.” Jare cua re ipɨa pe uyemɨngueta yave, umbɨpɨ uyao.