15
Jesús uyemboɨ Pilato jovai
(Mt 27.1-2, 11-14; Lc 23.1-5; Jn 18.28-38)
Jayave cõe rupive sacerdote reta itenondegua reta, tenta guasu pegua reta itenondegua reta, mboroyocui re oporomboe vae reta, jare opaete ĩru mburuvicha reta uyembatɨ uyemɨngueta ñugüɨnoi reta uyupii. Jayave uipocua Jesús jare güɨraa Pilato pe umee. Jayave Pilato upɨrandu Jesús pe:
—¿Nde pa co jae judío reta juvicha guasu?
—Nde ndere rami jae co che —jei Jesús chupe.
Jayave sacerdote reta itenondegua reta uñeapo Jesús re jeta mbaembae re. Jayave Pilato upɨrandu ye Jesús pe:
—¿Maera pa niñee nemoẽ'ã? Mase, jeta mbaembae re uñeapo reta nderé —jei.
Ẽrei Jesús jei'ã mbae ave chupe. Jáeramo Pilato ipɨacañɨ jese.
Pilato jei Jesús umanota co
(Mt 27.15-31; Lc 23.13-25; Jn 18.38–19.16)
Jare pascua ara rupi Pilato oyoracañoi penti pereso tenta guasu pegua reta uipota vae. Jare peresorɨru pe ñugüɨnoi amocue upuruyuca vae reta. Cua reta upuruyuca, mburuvicha reta ndive uñerãro yave. Penti jee co Barrabás. Jare jeta vae yugüeru uyerure Pilato pe uyapo vaerã chupe reta opa año uyapo rami. Jayave Pilato jei chupe reta:
—¿Pipota pa ayoraca vaerã peve judío reta juvicha guasu?
10 Echa'ã jae uicuaa sacerdote reta itenondegua reta umee Jesús chupe ñacatãa jese ramo. 11 Ẽrei sacerdote reta itenondegua reta omboemboe yatɨ vae reta:
—Piyerure Pilato pe oyoraca vaerã peve Barrabás. Agüɨye toyoraca Jesús —jei reta.
Jayave jucuarãi uyerure reta Pilato pe. 12 Jayave Pilato upɨrandu chupe reta:
—Barrabás ayoraca yave, ¿mbae pa pipota ayapo vaerã cua cuimbae judío reta juvicha guasu pere chupe vae pe?
13 Jayave jae reta iñeeãta reve jei:
—Icutuca curusu re.
14 Ẽrei Pilato upɨrandu chupe reta:
—¿Mbae icavi mbae vae pa uyapo?
Ẽrei jae reta jeiete iñeeãta reve jei:
—Icutuca curusu re.
15 Jayave Pilato oyoraca chupe reta Barrabás, uipota umbɨyerovia reta ramo. Jare Pilato uinupaca yave Jesús chicote pe, umee sundaro reta pe, uicutu vaerã curusu re.
16 Jayave sundaro reta güɨraa Jesús juvicha joca palacio pe, jare ueni opaete ĩru sundaro reta. 17 Jayave sundaro reta omondeca Jesús pe temimonde pɨ̃ta vae, jare oñope yurãti catuii vae, jare umbapúa oñono Jesús iñãca re. 18 Jayave umbɨpɨ umbɨadora-raanga reta.
—¡Viva, judío reta juvicha guasu! —jei reta.
19 Jare uiporu reta iñãca re ɨvɨra. Jare undɨvɨ reta jese, jare uyeatɨca reta jae jovai umbɨadora-raanga vaerã. 20 Jare opa oyoyai reta yave, sundaro reta omboi chugüi temimonde pɨ̃ta vae, jare omondeca ye chupe jae jemimondei. Jayave güɨraa reta mburuvicha guasu joca güi, uicutu vaerã curusu re.
Jesús uyecutuca curusu re
(Mt 27.32-44; Lc 23.26-43; Jn 19.17-27)
21 Penti cuimbae Simón jee vae tenta guasu Cirene pegua, Alejandro jare Rufo tu, ou uvãe tenta guasu cotɨ. Jocoropi uasa oo oĩ yave, sundaro reta güɨraaca chupe Jesús icurusu. 22 Jare sundaro reta güɨraa Jesús Gólgota jee vae pe. (Cua uipota jei: “Ãcacuerenda”.) 23 Jayave umee reta Jesús pe vino uyea mirra ndive vae. Ẽrei Jesús jou'ã. 24 Jayave sundaro reta uicutu curusu re. Jayave uyuguari reta Jesús jemimonde re, uicuaa vaerã mbae nunga penti penti güɨraa iyupe vaerã. 25 Jare neimbove yave nueve pe, uicutu reta Jesús curusu re. 26 Jare oñono reta curusu re Jesús iñãca iárambo uyecuatía mbae umbɨjeco jesegua vae: “Judío reta juvicha guasu.” 27 Jare sundaro reta uicutu vi curusu re mocui imonda vae reta, jare oñono penti Jesús iyacata cotɨ jare ĩru iyaso cotɨ. 28 Jare uyeyapo ma Tumpa iñee uyecuatía oĩ vae: “Ĩru vae reta jei tẽi jae vi co penti icavi mbae vae.” 29 Jare uasa vae reta uñeãcambɨvava reve jei icavi mbae vae Jesús pe.
—Aa! —jei reta—. Nde ndere nembusururuta co Tumpa jo jare ndiyapo yeta mbapɨ ara pe. 30 Iyerepɨ añave, jare egüeyɨ curusu güi —jei reta.
31 Jae ramiño vi sacerdote reta itenondegua reta jare mboroyocui re oporomboe vae reta imiari uyupe yave, oyoyai reta.
—Jae uepɨ ĩru vae reta —jei reta—. Ẽrei ipuere'ã jae uyerepɨ. 32 Jae co Cristo, Tumpa ombou vae yave, jae co Israel pegua reta juvicha guasu yave, tugüeyɨ añave curusu güi, yaecha vaerã, jare yarovia vaerã —jei reta.
Jare Jesús ndive uyecutu ñugüɨnoi vae reta vi jei icavi mbae vae chupe.
Jesús umano
(Mt 27.45-56; Lc 23.44-49; Jn 19.28-30)
33 Jare guarasɨ ara mbɨte güive mbapɨ ora rupi uñemɨpɨ̃tumimbi opaete ɨvɨ pe. 34 Jayave mbapɨ ora ma caaru yave, Jesús iñeeãta reve jei:
—Eloi, Eloi, ¿lama sabactani? (Cua uipota jei: “CheTumpa, cheTumpa, ¿maera pa chereya?”)
35 Amocue joco pe ñugüɨnoi vae uyandu jare jei tẽi:
—Mase, Elías ueni.
36 Jare penti vae osi oo umãquɨ esponja vinagre pe, jare oñono ɨvɨra re, jare omondo Jesús iyuru cotɨ.
—Peãro —jei—. Yaecha ou Elías umbɨgüeyɨ vaerã —jei.
37 Jayave Jesús tanta usapɨcai, jare umano. 38 Jayave Tumpa jo umbɨyao vae osoro mbɨte rupi ɨvate güi ɨvɨ cotɨ. 39 Jare sundaro reta juvicha Jesús jovai uyemboɨ oĩ vae uecha yave quirãi usapɨcai jare umano, jei:
—Añeteñoi yepe, cua cuimbae co jae Tumpa Taɨ.
40 Jare amocue cuña reta umae ñugüɨnoi mbɨrɨ güi. Cua reta ipɨte pe ñugüɨnoi María Magdalena, Salomé jare María. Cua María imembɨ reta co jae Jacobo taɨrusu vae jare José. 41 Jesús Galilea pe icose yave, cua cuña reta yugüɨraa jae ndive uyeyocui vaerã chupe. Jare jeta ĩru cuña yugüeru jae ndive Jerusalén pe vae reta joco pe ñugüɨnoi vi.
José oñono Jesús jetecue teõgüerɨru pe
(Mt 27.57-61; Lc 23.50-56; Jn 19.38-42)
42 Jocua ara opaete judío reta uyeyapɨcatu ñugüɨnoi pɨareve peguarã. Echa'ã pɨareve pe co mbutuu ara. Jáeramo guarasɨ uique ma yave, 43 penti cuimbae tenta guasu Arimatea pegua José jee vae uñemɨatangãtu oo Pilato pe, jare uyerure chupe Jesús jetecue re. José co jae penti mburuvicha. Opaete tenta guasu pegua reta uipɨu cua José. Jae uãro ico Tumpa iporoyocuia. 44 Jare Pilato ipɨacañɨ Jesús umano ma vae re. Jayave ueni sundaro reta juvicha, jare upɨrandu chupe quirãi yave ra umano Jesús. 45 Jare sundaro reta juvicha umɨmbeu chupe. Jayave Pilato jei José pe:
—Ndepuere nderaa Jesús jetecue.
46 Jayave José ogua nieso. Jare umbɨgüeyɨ ma yave Jesús jetecue, oñoma nieso pe. Jayave oñono penti teõgüerɨru itape uyeyoo vae pe, jare umbɨyapayere ita tuicha vae teõgüerɨru jonque re. 47 Jare María Magdalena jare José ichɨ María jee vae uecha quiape oñono Jesús jetecue.