4
Jesús umɨjaanga umaetɨ vae
(Mt 13.1-9; Lc 8.4-8)
Jesús umbɨpɨ ye oporomboe ɨ guasu jembeɨ pe. Jayave jeta yugüeru uyembatɨ jae oĩ vae pe. Jáeramo Jesús uyupi penti chalana ɨ guasu pe oĩ vae pe, jare uguapɨ pɨpe. Jare yatɨ vae reta ñugüɨnoi ɨ guasu jembeɨ pe. Jare Jesús omboe reta jeta mbaembae re umɨjaanga reve. Jei chupe reta:
—Piyapɨsaca cheré. Penti cuimbae oo umaetɨ vaerã —jei—. Umaetɨ yave, umɨai temitɨ, jare amocue oa tape rupi. Jayave yugüeru güɨra reta opa jou —jei—. Ĩru temitɨ oa mbovɨño ɨvɨ itape iárambo oĩ vae pe. Cua ɨmambae oẽ, jeta'ã ɨvɨ chupe ramo. Ẽrei guarasɨ jasɨ yave, ipiru. Jare japo quɨpe'ã oĩ ramo, utini —jei—. Ĩru temitɨ oa ñanapɨte pe. Ñana ucuacuaa yave, opa uyuca temitɨ. Jáeramo temitɨ ia'ã —jei—. Jare ĩru temitɨ oa ɨvɨcavi pe. Cua reta oẽ, jare ucuacuaa, jare ía. Amocue mbovɨño jãɨ, jare ĩru jeta catu jãɨ, jare ĩru jeta ete jãɨ —jei chupe reta. Jayave Jesús jei chupe reta:
—Uipota uyandu vae tuyapɨsaca cua ñee re.
Maera Jesús oporomboe umɨjaanga reve
(Mt 13.10-17; Lc 8.9-10)
10 Mbovɨño ma upɨta jae ndive yave, jocua doce uiparavo vae reta jare ĩru upɨta vae reta upɨrandu Jesús pe umɨjaanga reve jei vae re. 11 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Amɨmbeu ma peve Tumpa iporoyocuia regua. Cua uyecuaa'ã ĩru vae reta pe. Jáeramo amboe ĩru vae reta amɨjaanga reve —jei—. 12 Cua ayapo agüɨye vaerã uicuaa cavi, yepe tẽi uecha, jare agüɨye vaerã uicuaa, yepe tẽi uyandu, jare agüɨye vaerã uyerova Tumpa cotɨ, imbaeyoa reta uyembai vaerã —jei.
Umaetɨ vae uyemɨjaanga jese vae
(Mt 13.18-23; Lc 8.11-15)
13 Jayave Jesús jei chupe reta:
—¿Picuaa'ã pa mbae cua amɨjaanga reve jae peve vae uipota jei vae? Picuaa'ã yave, ¿quirãita pa picuaa mbae opaete amɨjaanga reve jaeta peve vae uipota jei vae? —jei—. 14 Jocua umaetɨ vae uyemɨjaanga Tumpa iñee umɨmbeu vae re —jei—. 15 Temitɨ tape rupi oa vae uyemɨjaanga amocue Tumpa iñee uyandu vae re. Ẽrei jupivoiño ou Satanás, jare umɨacañɨ Tumpa iñee güi —jei—. 16 Jae ramiño vi jocua temitɨ uñeñotɨ mbovɨño ɨvɨ itape iárambo oĩ vae pe vae uyemɨjaanga ĩru vae reta Tumpa iñee uyandu vae re. Jupivoiño uyerovia reta, jare uipota ete cua ñee. 17 Ẽrei cua reta jocua temitɨ japo quɨpe'ã oĩ vae rami co. Jáeramo ɨmambae icueri reta. Mbaesusere uyeyapo chupe reta ani ĩru vae reta uyapo icavi mbae vae chupe reta Tumpa iñee uicuaa ramo. Jare jupivoiño uipota'ã ma uyapɨsaca reta Tumpa iñee re —jei—. 18 Jae ramiño vi jocua temitɨ uñeñotɨ ñanapɨte pe vae uyemɨjaanga ĩru vae reta Tumpa iñee uyandu vae re. 19 Ẽrei jae reta umbɨpɨ uyemɨpɨa'ã ɨvɨ pe mbaembae uyeyapo vae re, jare uyembɨtavɨ, uipota icocatu ramo. Uipota vi güɨnoi jeta mbaembae. Jare opaete cua umɨacañɨ reta Tumpa iñee güi. Jáeramo jae reta jocua temitɨ ia'ã vae rami co —jei—. 20 Ẽrei jocua temitɨ uñeñotɨ ɨvɨcavi pe vae uyemɨjaanga ĩru vae reta Tumpa iñee uyandu vae re. Cua reta güɨrovia. Amocue vae jocua temitɨ mbovɨño jãɨ vae rami co. Ĩru vae reta jocua temitɨ jeta catu jãɨ vae rami co. Jare ĩru vae reta jocua temitɨ jeta ete jãɨ vae rami co —jei.
Uñeñomi vae uyeechacañotai co
(Lc 8.16-18)
21 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Mechero yaruique yave o pe, ndarau ñañono yapepo uyembovapo oĩ vae igüɨ pe, ani güɨrapembɨ igüɨ pe. Ñañono co mechero jenda pe —jei—. 22 Ime yave mbae uñeñomi vae, uyeechacañotai co. Jae ramiño vi ime yave mbae uyeyasoi vae, uyecuaañotai co —jei—. 23 Uipota uyandu vae tuyapɨsaca cua ñee re —jei Jesús.
24 Jare jei chupe reta:
—Pepɨa pe piyemɨngueta cavi piyandu vae re. Tumpa umɨaangata umee peve pemɨaanga pemee ĩru vae reta pe rami, jare umɨĩruta vi peve —jei—. 25 Echa'ã güɨnoi vae pe uñemɨĩruta, jare mbaetɨ güɨnoi vae güi mbovɨ ete güɨnoi vae uyeequita —jei.
Jesús umɨjaanga temitɨ ucuacuaa vae
26 Jare Jesús jei chupe reta:
—Tumpa iporoyocuia penti cuimbae oo umaetɨ vae rami co —jei—. 27 Cuimbae oque pɨ̃tu yave, jare upũa cõe yave. Temitɨ oẽ jare ucuacuaa, jare umaetɨ vae uicuaa'ã quirãi ra ucuacuaa vae. 28 Echa'ã temitɨ ucuacuaa yamborɨ mbae reve, tenonde iɨ, jayave avatiquɨ, joco güi avati —jei—. 29 Jare yagüɨye ma yave, iya uavɨro. Echa'ã uvãe ma ara uavɨro vaerã —jei chupe reta.
Jesús umɨjaanga mostaza jãɨcue
(Mt 13.31-32; Lc 13.18-19)
30 Jare Jesús jei:
—¿Mbae ra ipuere uyemɨjaanga Tumpa iporoyocuia re? ¿Mbae ra yamɨjaangata jese? —jei—. 31 Yandepuere yamɨjaanga jese penti mostaza jãɨcue —jei—. Uñeñotɨ yave, cua jãɨcue michi-raɨ ete opaete ĩru temitɨ reta jãɨcue ɨvɨ pe oĩ vae güi. 32 Ẽrei uñeñotɨ yave, ucuacuaa, jare tuicha ete opaete ĩru temitɨ penti año peguaño ucuacuaa vae reta güi, jare tuicha jãca uyeyapo. Jáeramo güɨra reta ipuere uyapo jaitɨrã jese guarasɨ̃a pe —jei chupe reta.
Maera Jesús umɨjaanga mbaembae
(Mt 13.34-35)
33 Jeta cuarãi Jesús umɨmbeu Tumpa iñee chupe reta umɨjaanga reve, jae reta ipuere uicuaa rupiño. 34 Jare jecuaeño imiari chupe reta umɨjaanga reve. Ẽrei jemimboe reta peño uicuaaca cavi mbae uipota jei vae.
Jesús umɨquĩi ɨ guasu
(Mt 8.23-27; Lc 8.22-25)
35 Jocua ara guarasɨ uique ma yave, Jesús jei jemimboe reta pe:
—Yaa ɨ guasu jovaicho pe —jei.
36 Jayave jae reta ueya yatɨ vae reta, jare güɨraa Jesús jocua chalana oĩ pɨpe vae pe. Jare ĩru vae reta yugüɨraa vi ambɨe chalana reta pɨpe. 37 Jare ou ɨvɨtu tanta uyepeyu, jare ɨ uyembɨaparoaroa uique chalana pe, jare umɨtɨnee seri ma. 38 Jare Jesús uñemɨãcanɨta chalana iyapɨ pe, jare oque oĩ. Jayave jae reta omomba jare jei chupe:
—¡Oporomboe vae! ¿Ndepɨa'ã pa opata ma ñamano?
39 Jayave Jesús upũa, jare uñeengata ɨvɨtu pe.
—¡Epɨta! ¡Nequĩi! —jei ɨ guasu pe.
Jare ɨvɨtu javoi upɨta, jare opaete quĩi ngatu. 40 Jayave Jesús upɨrandu chupe reta:
—¿Maera pa pequɨye? ¿Ndeiño pa pepurugüɨrovia? —jei.
41 Jare uquɨye ete reta, jare jei uyupe:
—¿Mbae nunga cuimbae pa cua? Ɨvɨtu jare ɨ guasu uyapo jae oyocui vae —jei reta.