12
Jesús jemimboe reta oipoo trigo mbutuu iara pe
Mbutuu iara pe Jesús ojo co reta rupi jemimboe reta ndive. Jesús jemimboe reta ñɨmbɨaɨ jare omboɨpɨ oipoo trigo jou. Erei fariseo reta oecha yave, jei Jesús pe:
—Mase, neremimboe reta oyapo ñogüɨnoi agüɨyeta tei oyapo mbutuu iara pe vae.
Jayave Jesús jei chupe reta:
—¿Mbaeti etei pa pemongueta David oyapogüe vae regua, jae jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta ñɨmbɨaɨ yave? David oique Tumpa jo pe jare jou mbɨyape Tumpa jo pe oñeñono tee vae reta. Agüɨyeta tei co David jare jae ndive ñogüɨnoi vae reta jou jocuae mbɨyape. Jaeño sacerdote reta ipuere jou —jei—. Jare ¿mbaeti etei pa pemongueta mboroócuai pe quirai mbutuu iara pe sacerdote Tumpa jo pe ñogüɨnoi vae reta oyapo agüɨyeta tei quia oyapo mbutuu iara pe vae? Erei Tumpa mbaeti omboeco reta —jei—. Erei che jae peve, che cuae pe ai vae añemboeteuca yae Tumpa jo güi —jei—. Erei mbaeti peicuaa mbae oipota jei cuae Tumpa iñee pe oyecuatía oi vae:
Aipota peporoparareco vaera —jei Tumpa—, mbaeti maemɨmba oyeyucagüe reta perocuavee vaeraño.
Jocorai oyecuatía oi. Echa peicuaa yave mona, ngaraa tei pemboeco mbaeti teco güɨnoi vae reta —jei—. Echa che cuimbaera ayeapo vae chepuere jae mbae icavi oyeapo vaera mbutuu iara pe vae —jei.
Cuimbae iporovaicho omano vae
Jare Jesús ojo joco güi oique judío reta itupao pe. 10 Jare oi joco pe metei cuimbae iporovaicho omano vae. Jare joco pe ñogüɨnoi vae reta oparandu Jesús pe:
—¿Icavi pa ñambogüera vaera quia mbutuu iara pe? ¿Mbae pa jei mboroócuai cuae re? —jei reta.
Echa jae reta oipota tei omboeco Jesús.
11 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Metei cuimbae güɨnoi yave metei vecha, jare vecha oa yave ɨvɨcua pe mbutuu iara pe, cuimbae oipɨɨ voita güɨnoe ɨvɨcua güi. 12 Erei metei cuimbae jepɨ yae metei vecha güi. Jae rambue jupi co yayapo vaera icavi vae mbutuu iara pe —jei.
13 Jayave jei cuimbae pe:
—Eupi ndepo.
Jayave cuimbae oupi, jare ipo ocuera cavi ma. Oyovaque ma iporovaicho ipo icavi vae ndive. 14 Jayave fariseo reta oe judío reta itupao güi, jare oñomomiari quirai ra oyucaucata Jesús.
Cherembiócuai aiparavo vae
15 Erei Jesús cuae oicuaa yave, ojo joco güi. Jare jeta yae vae yogüɨraja jaɨcue, jare Jesús ombogüera opaete imbaerasɨ vae reta. 16 Jare Jesús oyócuai reta agüɨye vaera omombeu quia co jae. 17 Cuae oyapo, oyeapo vaera Tumpa iñee aracae omombeu vae Isaías jeigüe vae. Echa jae jei corai:
18 Mase, jae co cherembiócuai aiparavo vae —jei Tumpa—.
Aaɨu yae.
Ayerovia yae jese.
Ameeta chupe cheEspíritu, jare jae ojaata judío mbae vae reta.
19 Ngaraa oyoaca quia ndive.
Ngaraa vi quia oendu iñee calle reta rupi.
20 Ngaraa oaquɨo tacuarasɨ ñape vae.
Ngaraa vi ombogüe mechero michi yae jendɨ oi vae, ndei oporomoamɨri oporojaa vaera mbove.
21 Jare jae jee re judío mbae vae reta güɨroviata.
Jocorai jei.
Tenta pegua oyovaicho oyoupi vae reta
22 Jayave amogüe vae güeru Jesús oia pe metei cuimbae aña oya jese vae. Cuimbae jesa mbae jare iupa vae. Jare Jesús ombogüera. Cuimbae mbaeti ma jesa mbae. Omae ma. Mbaeti ma iupa. Iñee ma. 23 Jare opaete joco pe ñogüɨnoi vae reta ipɨacañɨ jare jei:
—¿Cuae ra co jae David Taɨ?
24 Erei fariseo reta cuae oendu yave, jei reta:
—Aña guasu Beelzebú imbaepuere peño omondo aña reta oya jese vae reta güi.
25 Jesús oicuaa fariseo reta iñemongueta jare jei chupe reta:
—Metei tenta pegua reta oyovaicho oyoupi yave, opata co jocuae tenta. Jae ramiño vi metei o pegua reta oyovaicho oyoupi yave, opata co jocuae o —jei—. 26 Jare Satanás omondo yave Satanás oya jese vae reta güi, imbaepuere oñemboyao ma co. Jae rambue ngaraa etei ma oi iporoocuaia —jei—. 27 Erei che amondo yave aña reta oya jese vae reta güi Beelzebú imbaepuere pe, ¿quia imbaepuere pe ra omondo aña reta oya jese vae reta güi perentara reta? Pepuere peparandu chupe reta jese —jei—. 28 Erei che amondo aña reta oya jese vae reta güi Tumpa iEspíritu imbaepuere pe. Jae rambue pepuere peicuaa ou ma co peve Tumpa iporoocuaia —jei—.
29 Oime yave quia oipota oique cuimbae ipɨrata vae jo pe opɨro vaera imbaembae chugüi vae, oipocuata rani cuimbae ipɨrata vae. Jayave ramo ipuereta opɨro imbaembae chugüi —jei—.
30 Oime yave quia mbaeti oipota oico cheirura vae, oyovaicho co che ndive. Jae ramiño vi oime yave quia mbaeti chemborɨ vae, oyapo co icavi mbae vae checotɨ —jei—. 31 Jae rambue che jae peve, opaete ɨvɨ pegua reta imbaeyoa reta jare opaete iñee icavi mbae Tumpa cotɨ vae Tumpa ipuere omboai. Erei Tumpa ngaraa etei iñɨro jei icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ vae pe —jei—. 32 Jare oime yave quia jei icavi mbae vae che cuimbaera ayeapo vae cotɨ vae, Tumpa ipuere iñɨro chupe. Erei oime yave quia jei icavi mbae vae Espíritu Santo cotɨ vae, Tumpa ngaraa etei iñɨro chupe, añave jare ara reta outa vae pe —jei—.
33 Penoi yave ɨvɨra icavi vae, penoita vi ia icavi vae. Jae ramiño vi penoi yave ɨvɨra icavi mbae vae, penoita vi ia icavi mbae vae. Echa peecha yave ɨvɨra ia, peicuaata icavi ra ɨvɨra —jei—. 34 Pe reta co jae mboi pochɨ vae reta rami. Echa pe reta peyapo icavi mbae vae. Jae rambue mbaeti etei pepuere pere icavi vae. Echa oipotagüe vae imiari ipɨa pe güɨnoi vae rupi —jei—. 35 Quia nunga jecocavi vae güɨnoi icavi vae ipɨa pe. Jae rambue jei icavi vae. Jae ramiño vi quia nunga jecopochɨ vae güɨnoi icavi mbae vae ipɨa pe. Jae rambue jei icavi mbae vae. 36 Erei che jae peve, jocuae ara Tumpa oporojaa yave, jae omboecota ɨvɨ pegua reta opaete ñee ñurunguiche pegua re —jei—. 37 Echa Tumpa jeita icavi vae co peyapo, icavi vae pere yave. Jae ramiño vi Tumpa jeita icavi mbae vae co peyapo, icavi mbae vae pere yave —jei.
Oipota reta oecha mɨacañɨ
38 Jayave amogüe mboroócuai re oporomboe vae reta jare fariseo reta jei Jesús pe:
—Oporomboe vae, roipota reyapo vaera mbae reicuauca vaera oreve quia co nde.
39 Jayave Jesús jei chupe reta:
—Añave yogüɨreco vae reta icavi mbae vae oyapo vae reta co. Mbaeti oporogüɨrovia. Jae rambue oipota ayapo vaera mɨacañɨ chupe reta. Erei jaeño oyeapota mbae Tumpa iñee aracae omombeu vae Jonás pe oyeapo vae rami, jae reta oicuaa vaera quia co che —jei—. 40 Echa Jonás opɨta mboapɨ ara jare mboapɨ pɨtu jocuae jevae ɨ rupigua tuicha yae vae jɨe pe. Jae ramiño vi che cuimbaera ayeapo vae apɨtata mboapɨ ara jare mboapɨ pɨtu ɨvɨgüɨ pe —jei—. 41 Tumpa oporojaa yave, Nínive pegua reta opuata omboeco vaera añave yogüɨreco vae reta. Echa jae reta oeya iñemongueta icavi mbae vae ipɨa pe oi vae, Jonás omombeu chupe reta yave Tumpa iñee. Erei chembaepuere tuicha yae co Jonás imbaepuere güi —jei—. 42 Tumpa oporojaa yave, jocuae mburuvicha guasu cuña ɨvɨtu yevɨ cotɨ güi ou vae opuata omboeco vaera añave yogüɨreco vae reta. Echa jae ou mombɨrɨ ete güi oyeapɨsaca vaera Salomón iyaracuaa catu vae re. Erei che chearacuaa catu yae Salomón güi —jei—.
Aña ojo jare ou ye vae
43 Metei aña ojo ma yave oya jese vae güi, oguata ñuu rupi oeca oicoara. Erei mbaeti yave ipuere ovae oicoara, 44 jei iyeupe: Taja ye jocuae chero ayu chugüi vae pe —jei, jei—. Echa ñandepuere ñamojaanga metei o jocuae cuimbae aña ojo ma chugüi vae re. Aña ou ye ovae yave jocuae o pe oecha ipo mbae. O iya otupei ma jare oyapocavi —jei—. 45 Jayave ojo ye aña güeru siete aña icavi mbae yae chugüi vae reta jocuae o pe. Jayave ocho reve oique o pe, joco pe yogüɨreco vaera. Tenonde yave, metei aña oya jese yave, jocuae cuimbae oiporara. Erei taɨcue rupi ocho aña reta oya jese. Jae rambue oiporara yae. Jae ramiño vi oyeapota añave yogüɨreco vae icavi mbae vae oyapo vae reta pe —jei.
Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta
46 Jare Jesús imiari rambueve joco pe ñogüɨnoi vae reta pe, Jesús ichɨ jare tɨvɨ reta yogüeru ovae jae oia pe, jare oñemboɨ ñogüɨnoi o icatu pe. Jae reta oipota imiari Jesús ndive. 47 Jayave metei joco pe oi vae jei Jesús pe:
—¡Aipo! Ndesɨ jare nderɨvɨ reta oñemboɨ ñogüɨnoi icatu pe. Oipota imiari nde ndive —jei.
48 Erei Jesús jei chupe:
—¿Quia nunga pa co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta?
49 Jayave oupi ipo jemimboe reta cotɨ, jare jei:
—Cuae nunga reta co jae chesɨ jare cherɨvɨ reta. 50 Echa opaete cheRu ara pe oi vae jemimbota oyapo vae reta co jae cherɨvɨ, jare chereindɨ, jare chesɨ —jei.