EKITABO KYʼ
ENGERO
Enyanjula
Ekitabo kyʼeNgero, niikyo eikumbaaniryo lyʼentumula egitali gimo, egiri omu mboozi enyimpi-nyimpi, egiizwire ebibono ebyʼamalabuki, ebyegesya oku neebitya yʼabantu mwebyo ebifa oku Kibbumba nʼoku bantu abainaabwe. Entumula egyo bagiteekere omu ngeri yʼengero.
Ebikiraku omu kitabo kinu, bitumula ku bintu ebyoyajirya omu bwomi obwa bulijo. Ekitabo kisookera ku kutwebukirya kiti, “Omu kuwa oMusengwa ekitiisya, amalabuki mugasookera.” Olwo kaisi ni kitumula, oku bintu ebifa oku Kibbumba na kwebyo ebifa oku malabuki nʼobwegendereza omu bintu ebya bulijo era ebya buli ngeri, omuli nʼempisa egyʼobuntubulamu.
Emboozi gyʼekitabo kinu enyimpi-nyimpi, giraga obukugu bwʼabeegesi abʼeira omwIsirairi, nga balaga omuntu owʼamalabuki ekiyandisaanire okukola omu mbeera egya buli ngeri. Egimo gikwata ku bwomi bwʼomu kisito, egindi ku kwefuga omu bintu ebitali bimo, okukiraku eino oku okubba nʼokwedembula, nʼobuguminkiriza, nʼokubonamu abadoobi bona akabuntu, nʼokukuuma obwesigwa eeri abanaiswe.
Ebiri omu kitabo kinu omu bumpi
Okuwuuja amalabuki (1:20–9:18)
Engero gya Sulemaani (10:1–29:27)
Entumula gyʼAguli (30:1-33).
Entumula egitali gimo (31:1-31).
1
Omugaso gwʼengero
Engero gya Sulemaani okabaka wa Isirairi, omutaane wa Dawudi.+
Engero ginu gibbeera abantu okusuna amalabuki nʼokwega,
gibabbeera okutegeera amakulu amainike agagirimu.
Era gyegesya amalabuki agʼokukola ebintu nʼamalabuki,
okukola ebituuce nʼebyʼobwenkanya nʼokuteekubbira.
Giwa amalabuki abo ababisi,
era gigeziwalisya abavuvuka.
Aale abʼamalabuki bagiwulisisye, beeyongere okwega,
nʼabategeeri basunemu okubalungamya,
bategeere engero nʼebikobe ebyʼamakulu amainike,
ibyo ebibono ebyʼabʼamalabuki nʼebikoiko byabwe.
Okulaabbira abavuvuka
Okutya oMusengwa, okumanya mu kutandiikira.
Neye abasirusiru banyooma amalabuki, nʼebiragiro.+
Mwana wange, owulisisyenge okulungamya kwa iteewo,
era tiwalekanga okulaabbira kwa maawo,
olwʼokubba birongoola empisagyo ngʼengule owenyumisya omutwe,
era ngʼamajolobero agʼomu mamiro oweganyumisya oyo agazwaire.
 
10 Mwana wange, abakola ebikole ebibbibibbi owebakusendasendanga,
toikiriryanga.
11 Owebakukobanga bati, “Oize watweyimbyeku;
oize tugonerere omuntu tumwite,
tuvumbiikirirye onambulaku omusango anambula nsonga.
12 Oleke tubamalirewo nakimo ngʼamagombe owegakola abantu,
abo nago aboomi yomo, tubasaanyewo babbe ooti baabo abaika e magombe;
13 twetwalire ebyobusuni byabwe byonabyona,
twizulye amanyumba gaiswe omunyago.
14 Oize wena wetwegaiteku,
twagabana ebitwanyaga.”
15 Mwana wange, tokolanga omukumbo nabo,
tokwatanga amanzira gaabwe,
16 olwʼokubba tibeezizya okukola ekibbikibbi,
babba bategeki kusuka musaaye.
17 Kubba kwedambya okutega omutego,
ngʼonyonyi ogwotaka okupapalya akubona.
18 Abantu abo, babba beetega niibo abananyere,
batega omutego ogwabapapalya niibo abananyere.
19 Kityo wekibba ku buli asuna ebintu omu bucaamu;
ekyo kitwalisya obwomi bwʼoyo abisuna.
Okulabula eeri abanyooma amalabuki
20 Amalabuki geeterera omu nguudo gyʼomu kibuga,
gaaminkirira omu bifo abantu e gibakumbaanira omu kibuga.+
21 Gatumula maaminkirira omu mansanganira omuli obuyoga,
gatumulira e gibangirira omu kibuga.
 
22 “Inywe ababisi, mwalituuca di okutaka obubisi?
Inywe abanyoomi mwalituuca di okusangaalira obunyoomi?
Inywe abasirusiru mwalituuca di okucaawa okumanya?
23 Singa mwawulisisyanga okunenya kwange,
nabakoberanga ebiri oku mwoyo gwange,
ni mbamanyikisya ebiseego byange.
24 Neye olwʼokubba mwagaine okumpulisisya owenabeetere
era ni watabbaawo afaayo owenabasimiirye,
25 olwʼokubba timwateekereyo omwoyo oku kulungamya kwange kwonakwona,
era nandi mwikirirya okunenya kwange,
26 kale zena nalibasekerera ngʼakabbikabbi kabagwireku.
Nalibajeeja ngʼakatyabaga kabagwireku.
27 Ngʼakatyabaga kabagwireku ooti ikendi owa mpunga,
akabbikabbi owekalibagwaku ooti gumpunga ogwʼamaani,
enima nʼobugosi owebyalibagwaku.
 
28 “Awo balinjeta, neye tinalibairamu;
balinnoonia, neye tibalimbonaku.
29 Ngʼowebagaine okwega,
era ni basalawo okutatya oMusengwa,
30 ngʼowebataikiriirye okulungamya kwange,
era ni banyooma okunenya kwange,
31 kagira balirya ebineneka ebizwa omu bikole byabwe
era ni baikuta ebineneka byʼenkwe gyabwe.
32 Ekyo kityo olwʼokubba obubisi bwʼababisi niibwo obubaita,
era obutafaayo bwʼabasirusiru bwabajigiricanga.
33 Neye nabuli ampulisisya yaabbangawo mwidembe,
era yaabbanga mirembe, anambula kutya kabbikabbi.”
+ 1:1 1Ba 4:32 + 1:7 Yob 28:28; Zab 111:10; Nge 9:10 + 1:20 Nge 8:1-3