6
U rangana turu Lan u Goagono turu Jiu
(Matiu 12:1-8, Mak 2:23-28)
E Iesu e hula laia i iahana u kuin wit turu Lan u Goagono turu Jiu. Bu katunun tsitsilo i tanen e patsiker a bakunu wit, me musase rien a limaren, me nouer a hua. Bu palair u Parisi i tarato me poier, “Aha tsiponi te kato memi limiu a ka te poiena u Lo i tarara e gi ma katoei turu Lan u Goagono?” Be Iesu e ranga palis ranen, “Alimiu go mala rit hanige iam a ka te kato e Devit e tuburara a kingina i manasa. Tara toa poata nonei nu pal katun i tanen i moa ta kannou ba nori i besuto. Ba nonei e la uato tara luma tere Sunahan, ba pris e haniga nena te gi nou menien u beret u goagono ti hakeia i matane Sunahan. E Devit e noue ien me hala has rena u katun i tanen. U Lo turu lotu i tarara e hapiun te gi ma nou meni a beret teka. U pris peisa te tatei noue ren. Kaba e Sunahan e ma kot mei e Devit nu katun i tanen, na limiu go ma si has rami lam!” Be Iesu e ranga lelina, “Alia tu butun katunuma te pan gia turu Lan u Goagono i gusumilimiu hoboto.”
A katun te ka mei u ualima u mate
(Matiu 12:9-14, Mak 3:1-6)
Turu tana u Lan u Goagono e Iesu e la u tara toa luman lotu me hihatutsina. A toa katun e ka te ka mei u ualima u mate. Bu palair u tson hihatuts turu Lo nu Parisi i ngil ta makum ta omi te gi saka mei e Iesu. Ba nori e taratara hatagala uar i tanen te ga kato haniga pouts menien ta katun turu Lan u Goagono. Kaba e Iesu e atei sil u hakhakats i taren me poiena tara katun a lima mate, “Alö go takei ba lö te la uamuma i mam teka.” Ba katun e takeina me mi toulna i rehina e Iesu. Be Iesu e poiena i taren, “Alia e rangata rago limiu, aha te hatangana nena u lo i tarara te gi kato ra turu Lan u Goagono? A niniganiga tsi a niomi? Ara gi taguhu a katun ba te toatoa poutsuna tsi ara gi atung hamate ien?” 10 Ba nonei e hula rutona i taren hoboto me poiena nonei tara katun, “Hasoa nema a limamulö!” Ba nonei e hasoa neto a limanen me niga poutsuna. 11 Kaba nori u Parisi nu tson hihatuts i raharaha koru me hiararanga ner a saha ka te gi kato ien tere Iesu.
E Iesu e hopu kapir a 12 a aposol
(Matiu 10:1-4, Mak 3:13-19)
12 Tara poata teka e Iesu e la sei u turu toa u pokus me singona, me ke iena a toa bong a ohots te singo uen tere Sunahan. 13 Te lania u lan, nonei e ngör u katunun tsitsilo i tanen me hopu kap rena a 12 me ngö rane ien u aposol. 14 A soloren e: Saimon (ti ngö hasei e Pita) ne toulane Saimon e Endru. Ne Jemis ne Jon, ne Pilip ne Batolomiu. 15 Ne Matiu ne Tomas, ne Jemis a pien tere Alpias ne Saimon te tagala sil a han i tanen. 16 Ne Judas a pien tere Jemis ne Judas Iskeriot, a tson te ga harutein romana e Iesu i matar u pakö i tanen.
E Iesu e hihatuts ne kato haniga pouts hasir u katun
(Matiu 4:23-25)
17 Be Iesu e koul gono mere namen turu pokus, ba nonei e tuol gono merena u katunun tsitsilo u para i tanen tara toa makum a tatabala. U katun u para koru i ka has, u katun ti lama tara mamana han i iahana provins i Judia na tara taun ni Jerusalem, na pala has ti lama tara pal tasi tara taun i Taia ni Saidon. 18 Nori i la silema te mi hengo meni e Iesu na te ga kato haniga pouts merien e Iesu tara man nimate i taren. Nori has ti omi mei u mate u omi i la hasima me kato haniga pouts rer. 19 U katun hoboto i torohanan sebele nen, taraha a nitagala e lakasa ba nen me kato haniga pouts ranen hoboto.
A nisasala na nitatagi
(Matiu 5:1-12)
20 E Iesu e ruto u turu katunun tsitsilo i tanen me poiena,
“Alimiu u katun te kaka pukumiu, alimiu go sasala iam. Taraha, a Nipepeito tere Sunahan e ka uana i tamilimiu!
21 “Alimiu u katun te besmiu i romana, alimiu go sasala iam. Taraha, alimiu e masul mou!
“Alimiu te tabemiu, alimiu go sasala iam. Taraha, alimiu e golgol mou!
22 “Sasala iam tara poata te omi raria limiu, na te tori-hasoala raria limiu, na te ranga homi raria limiu, na te tsuga raria limiu, te hamana uami limiu i tar tu butun katunuma. 23 Sasala iam tara poata te butuna romana a man ka teka, ba te sani memiu a nisasala, taraha u hamatana pan e haka bera rilimiu i Kolö. U tuburen i mar kato homi has meri u propet u niga teka i manasa.
24 “Kaba a nomi pan e ka uana romana i tamilimiu u katun te ka mer a moni a para i romana. Alimiu u lu hakape iam a poatan sasala i tamilimiu.
25 “A nomi e ka uana romana i tamilimiu u katun te masulmiu i romana. Alimiu e na bes mou!
“A nomi i tamilimiu te golgolmiu i romana. Alimiu e ton mou ba te tabemiu. 26 “A nomi i tamilimiu te ranga haniga ria u katun hoboto i tamilimiu, taraha u tuburen i mar ranga has u i iesana turu propet u gamogamo i manasa.”
Ngil riam u pakö
(Matiu 5:38-48, Matiu 7:12)
27 E Iesu e ranga lel me poiena, “Kaba lia e ranga mera golimiu eresi te hengoe rio lia, ngil riam u pakö i tamilimiu. Kato haniga mia turu katun te omi rario limiu. 28 Kalala riam u katun te ranga homi ria i tamilimiu, ba limiu te singo sil ramiu u katun te kato homi ria i tamilimiu. 29 Te ga tapaleia ta toa ta katun a abuabumulö, hatapala hasin a hapala. Te ga lueia ta toa u hasobuna i tamulö u ngahangaha, hala hasei u siot i tamulö. 30 U katun hoboto te rangata ner ta ka i tamulö, halari. Na tara poata te lue ria a man ka i tamulö, ma rangatari ba lö te lu poutse men. 31 Kato meri a palabi te ngil mera mien lö te gi mar kato has uen i tamulö. 32 “Te ngil puku ramia lö u katun te ngile rio lö, gaha te ngil sile milö a nikalala? A katun has a omi te ngilena a katun te ngile nen. 33 Na te go kato haniga peisa u lö turu katun te kato haniga ria i tamulö, gaha tsiponi te ngil sile milö a nikalala? Te kato has uar u katun u omi. 34 Na te hala peisa ramia lö u katun te poe mia lö nori e tatei hala pouts ner a man ka, gaha te ngil sile milö a nikalala? U katun u omi e hala has rer u katun u omi, te gi lu hamatskö pouts meni a man ka i murimuri. 35 E moa! Alimiu go katoe iam a markato te niga balana. Alimiu go taguhu riam u pakö i tamilimiu ba te kato haniga mia i taren. Alimiu go hala pukpuku iam ba te ma ngilin lu poutsemi a man ka. Ba limiu te ka memiu romana u hamatana pan, ba te haruto has namiu alimiu e pien uamiu tere Sunahan i iasa koru. Taraha, nonei e niga hasina turu katun u omi te namala haniga uari tere Sunahan. 36 Alimiu go tatagi riam u katun, te mar tatagi mera nei limiu e Tamamilimiu e Sunahan.”
E moa te go ona mena milimiu a tana katun
(Matiu 7:1-5)
37 Be Iesu e rangana me poiena, “Ma poemi a palabi e omir, be Sunahan te ma poe hase noi alimiu e omimiu. Ma kato sil rami a palabi te gi hahuneir, be Sunahan te ma kato sile noi romana te ga hahuna meri limiu. Alimiu go solopale iam a man ka man omi ti kato a palai ba te tara pouts ramen, be Sunahan te solopala hase nou a man ka man omi tu kate iam limiu ba te tara pouts rano limiu. 38 Hala niam a hitaguhu tara mamana ka turu katun be Sunahan te hala renou romana limiu. Bu katun te skel haniga korue rien romana i tamilimiu, ba nori te hasaputu korue ren romana, ba te tula puta naren, ba te hasaputu lel hase ren, antunana te ga pururuku uen, ba nori te hala rarien romana limiu. A mar skel te roron hala rami limiu u katun, tara mar skel teka e Sunahan e hala hapopo pouts has nanen romana i tamilimiu.” 39 Be Iesu e hatei rane ien u haharoei teka. “A toa katun a matakiau e ma tatei peige nei a tai. Te ga markato uen teka, ba elasolana hoboto te na tsia ria tara holö. 40 A katunun tsitsilo e ma pan nanei a tson hihatuts i tanen. Kaba u katunun tsitsilo hoboto, poata te hakape rien u hatatei i taren, ba nori te toan hereri a tson hihatuts i taren. 41 Taraha tsiponi ba lö te tarem a tsi bita i matana tana katun, kaba alö e ma rutemi a tutoka i matamulö hamatskö? 42 Aha te poe mulö tara tana katun, ‘Alia e go lu ban a tsi bita i matamulö,’ kaba lö e ma tara tsipon noa hasemi a tutoka i matamulö pouts? Alö a gamogamo! Lu ba mam bin a tutoka te kana i matamulö, ba lö te tara haniga mou ba te toan lu ba nem a tsi bita i matana tana katun.” E Iesu e ranga u teka ba te hatuts nena a ka teka: a katun te ma tangoho nei e ga ona noabi a peisanen.
U roei na hua i tanen
(Matiu 7:16-20, Matiu 12:33-35)
43 Be Iesu e poiena, “U roei u niga e ma tatei ka menei a hua a omi, nu roei u omi e ma ka has menei a hua a niga. 44 U mamanu roei e atei sile ria tara hua i taren. Alimiu e ma tatei lue mia ta huan kakau turu rokrokoto na limiu e ma tatei lu hase mia ta huan laho turu korkoru. 45 A katun te ka mena u hakats u niga i torinen e habutsena a markato nu ranga te nigana. Na katun te ka mena u hakats u omi i torinen e habutsena a markato nu ranga te omina. Taraha, a runguna katun e roron ranga nena a ka te saputu mena a torinen.”
A elasolana a katunun kukui luma
(Matiu 7:24-27)
46 E Iesu e hakapi u ranga i tanen te poe ien, “Taraha ba limiu te ngöe milia, ‘Tsunono, Tsunono,’ ba te ma katoemi a man ka tu hatei rilia limiu? 47 A katun te la uanama i tar ba te hengoena u ranga i tar ba te kukutie nen, alia e haruto ragoi limiu ime te mar kato uanen. 48 Nonei e here nei a katun te katsin kuiena a luma. Ba nonei te kaho uana i iogana ba te hopuena u simel turu lapo. Bu uolo pan e la nama ba te mi gasena a luma. Kaba e ma gas homie ien, taraha a luma i kui hanigei. 49 Kaba a katun te hengoena u ranga i tar ba te ma kukutie neien e here nei a katun te kuiena a luma turu tsikitsiki puku ba te ma haka mame nei tu simel. Ba poata te la nama u uolo pan, e mi topei lupena a luma ba te omi hakapana.”