PILIPAI
1
A kalanloun te koloto meni e Pol turu Kristenir i Pilipai
Alia e Pol ne Timoti, u katunun kui tere Iesu Kristo, alam e hala menami a kalanloun teka i tamilimiu hoboto u katun tere Iesu Kristo te ka mia tara taun i Pilipai, alimiu nu katunun halotu nu katunun hitaguhu turu lotu. E Sunahan e Tamarara ne Iesu Kristo a Tsunono e tatei tatagi rario limiu ne tatei hala has raroi limiu a masalohana.
E Pol e singo sil rena u Pilipai
Alia e haniga gia tere Sunahan tara mamana poata te hakats sil mera gilia limiu. Na tara mamana poata te singo sil ragi lia limiu, alia e singo megu a nisasala. Taraha, alimiu e taguhe molia tara toukui turu Bulungana u Niga, tara poata tu hengo tutune mien limiu ba te noana i romana. Alia e atei silegu e Sunahan e hatania hakapi a toukui a niga teka i tamilimiu ba te kato noa hase noen e popona te kapa nitoa nen romana tara poata te butu nama romana u Lan u Kapan tere Iesu Kristo. E nigana te mar hakats mera gilia limiu teka, taraha a torir e roron hakats sil rano limiu. E Sunahan e kalala hoboto rira tara poata tu ma ka noaia lia tara karabus ba te kato hatagala noa has lanegu u Bulungana u Niga. Ne Sunahan e kalala noa has rano ra i romana te ka gia lia tara karabus. E Sunahan e atei silena a torir e ngil koru rano limiu hoboto te mar ngil has mera nei limiu e Iesu Kristo. Na lia e singo silegu a markatona turu hiangilngil i tamilimiu e ga la haniga nitoa ba te kato talasina, ba niatei i tamilimiu te tatei pan susuluna, ba limiu te hatatei haniga namiu a ka te nigana na ka te ma niga nei. 10 Ba limiu te tatei hanige miu a ka te niga balana. Ba limiu te gogosomiu romana ba te ma ka memi ta markato ta omi tara poata te butu nama romana u Lan u Kapan tere Kristo. 11 Ba limiu te saputu memiu romana u markato u niga te habutu peise iena e Iesu Kristo, ba limiu te toan hapanemiu e Sunahan ba te soloseie men.
E Kristo a mouna a nitoatoa
12-13 A ma tsi hahatoulana i tar, alia e ngilegu alimiu go atei sile iam a ka te butuia i tar e taguhu koru a toukui turu Bulungana u Niga me tatsihasa haniga uana turu katun, e antunana turu soldia hoboto tara Gamman Pan i iahana taun teka na palabir u katun hoboto has i teka e atei siler alia e ka sile gia tara karabus te katunun kui uagu lia tere Kristo. 14 A para koru a katun te pala uar tere Kristo e hamana hatagala koru tala uar tara Tsunono, taraha alia e ka gia tara karabus. Nori e ongolo korur ba te ranga hatei ner u ranga tere Sunahan ba te ma matoutri. 15 A palai e rarare meri e Kristo taraha nori e hiomi ria i tar ba te kato haraharaha rer u katun. Kaba palai e rarare meri e Kristo taraha nori e niga ria i tar. 16 U katun e kato merien te ngil mena rien lia. Nori e atei siler e Sunahan e haka mei lia teka te go tuol hakarapoto meni lia u Bulungnana u Niga. 17 Kaba nori a palai e rarare meri e Kristo e putu ner u katun e gi kukute ren. Nori e ngilin lu ner a solo a kapan ba te ngilin kato hatiama lel ner a torir tara karabus teka. 18 Kaba e noahasina te hohou rarare uar a palai na te rarare hamana uar a palai. U katun e rarare noa haser e Kristo, na nonei a ka teka te sasala megu lia. 19 Na lia e sasala noa has gou. Alia e atei silegu e Sunahan e taguhe nolia ba lia te ka hanigagu, taraha alimiu e singo sile molia nu Namnamei tere Iesu Kristo e taguhe nolia. 20 A torir e ngil hatagala koruena ne hamana koru hasena alia e ma katoe goi ta ka te tatei matsingolo negou lia. Tara mamana poata alia e ngilin ongologu, kaba i romana alia e ngilin ongolo korugu. Na lia e ngilegu a peisar hoboto e ga hapan e Kristo, e noahasina alia e toatoa gou tsi alia e mate gou. 21 Taraha, a mouna a nitoatoa i tar e Kristo. Na te mate goa lia, ba lia te lue gou a nitoatoa te niga balana. 22 Te toatoa noa has goa lia, ba lia te kato lele gou a toukui a niga. Alia e ma atei silegi aha te nigana — te go toatoa noa u lia tsi te go mate u lia. 23 Alia e hula hakats negu a ka teka. Alia e ngil koruegu te go na ka gono meni e Kristo, te niga balana. 24 Kaba a ka a kapan te nigana i tamilimiu te go toatoa noa u lia. 25 Alia e hamana koruegu a ka teka, na lia e atei silegu alia e toatoa gou. Alia e ka gono noa has merago romana limiu hoboto ba te taguhegu a nihamana i tamilimiu te ga pan haniga susul uen, ba limiu te sasala has mou. 26 Ba poata te na ka gono lel mera goa lia limiu, ba limiu te sasala memo lia ba te solo seiemiu e Iesu Kristo. 27 A markato i tamilimiu e ga matskö hapopoia turu Bulungana u Niga. Alia e na tara lel toum rago limiu tsi e moa? Kaba alia e ngilin hengo noa has negu te go tuol hatagala uam limiu ba te ka memiu u toa puku u hakats, ba limiu te tagala hoboto silemiu u hihatutsina turu Bulungana u Niga. 28 Alimiu go ma matout rami u katun te pakö rario limiu. Alimiu go ongolo nitoa iam. A markato teka e haruto rano ien alimiu te tagala saluhe mou romana na nori e rus riou romana, taraha e Sunahan e taguhu rano limiu. 29 E Sunahan e hanige iena alimiu go solosei sila nemia e Kristo te hamana uami limiu i tanen na te lu mena moi romana limiu u kamits i tanen. 30 E here nei ara hoboto e pula gono mera u pakö tere Kristo. Alimiu u rute iam alia u mar haruto meni teka i manasa te ga mana u u Bulungana u Niga, na i romana alimiu e hengoemiu alia e kato noa hase gen.