2
E Kristo a katun papala na katun pan
Alimiu e go ma tatei solopalemi a ka teka: te ka hoboto gono mera ra e Kristo ba torirara te tatei tagalana, ba ra te hiangilngilira, ba ra te tatei ka haniga gono mera u Namnamei tere Sunahan, ba te hiatatagira. Alimiu e hamanemiu a man ka teka? Alia e atei silegu te mana uanen, ba lia te ranga hatagala gia i tamilimiu, alimiu go ka meiam u toa u hakhakats ba te hiangilngil hamanamiu, na limiu go heremi a toa katun. Te mar kato uamou limiu teka, ba lia te sasala nitoa gou. Alimiu go ma hakats peisa nami a peisamiu ba te torohanan kato hapanemiu a peisamiu. E moa. Kato hatetenei iam a peisamiu. A man toa i tamilimiu hoboto e ga poei a tana katun e niga balana i tanen. Na limiu go ma hakats peisa silemi a man ka peisa i tamilimiu. E moa. Alimiu go hakats sil hase iam a man ka tara palair u katun. Alimiu go mar hakats has uam te mar hakats u e Iesu Kristo: Nori mere Sunahan a toa puku, kaba e Kristo e ma peitsni a nikapan i tanen. E moa. Nonei e haka ban a nikapan i tanen me butun katununa, a katunun kui noa lahas. E butun katunuma me kato hateteneiena a peisanen, me hengo koruena e Sunahan popona te mar mate noa has uen tara koruse. E Kristo e mar kato u teka, be Sunahan e hala sei korue nen me hale neien a solo a kapan te pan bala nena u solo hoboto. 10 Bu katun hoboto i Kolö na i puta na i han turu mate te hatukunur romana ba te hapaner a solo e Iesu. 11 Bu barebana hoboto te atei riou ba te poier e Iesu Kristo te Tsunonona, na ka teka te soloseie nou e Sunahan e Tamarara.
Alimiu e heremi u ualesala tara han i puta
12 A ma tsomi i tar, alimiu u roron hengoe molia tu kaia lia i tamilimiu. Kaba limiu go hengo hatagala lel noa hase molia tara poata te ka halehana bara gia lia limiu. E Sunahan e lu pouts merai limiu i tanen. Na limiu go matout iam ba te haneimiu ba te kui hatagala silemiu te go hakapa haniga mena milimiu a toukui a niga teka tere Sunahan. 13 Taraha, e Sunahan e kuina i torimilimiu ba te taguhu rano limiu te go ngil mena milimiu u ngil i tanen ba te katoemiu a man ka te hanige nen. 14 Tara mamana ka te katoe milimiu, alimiu go ma ranga homi nami a nikaka i tamilimiu, ba te ma hiangenngenami. 15 Alimiu go ka halehana ba neiam a man ka man omi. Alimiu a galapien tere Sunahan e go niga nitoa iam, noahasina te ka uami limiu i gusur u katun u omi te katoer a markato a tutu. Alimiu e ka heremi i gusuren u ualesala te alesalana turu kuhil. 16 Hala rami u rangana tara nitoatoa. Te mar kato uamou limiu teka, ba lia te haniga koru rago romana limiu turu Lan Pan tere Kristo. Taraha, nonei a man ka teka e haruto nanou romana alia u ma tapusun kui hatagalai. 17 Alia toum e mate gou ba te here goi u hats te la uana tere Sunahan, taraha alia u taguhu rio limiu te go hamana uam limiu. Te mate hamana goa lia, ba lia te sasala noa has megoen. 18 Na limiu go sasala has iam, na ra hoboto gi sasala has.
E Timoti ne Epaprodaitas
19 Te haniga noa e Iesu a Tsunono, ba lia te hala boroboro negou e Timoti i tamilimiu, ba nonei te tatei soata pouts mena mei romana u bulunganana i tamilimiu i tar ba te kato hagegahena a torir. 20 Nonei a toa puku lasi a katun te mar hakats koru sil mera nei limiu te mar hakats uagu lia. 21 A palair u katun hoboto e hakats las ner a nikaka peisa i taren, ba te ma hakats bala sileri a man ka tere Iesu Kristo. 22 Alimiu e atei silemiu e Timoti e harutein nonei a katun a kukui a niga. Alia e heregi e tamanen ba nonei te here nei a pien i tar. Alam e kui hoboto silem u Bulungana u Niga. 23 Na lia e ngilin hala nagoen i tamilimiu tara poata lasi te atei sile goa lia aha te butu noa i tar teka. 24 Na lia e hamanegu a Tsunono te katoe nou a maroro i tar, ba tara tsitabubun poata ba lia has te na tara rago limiu. 25 Kaba lia go hala mam poutsin e Epaprodaitas i tamilimiu. Nonei a hahatoulana i tarara tu hala nemu malimiu te ga mi taguheio lia. Nonei e kui gono meio lia me tagala gono meno lia turu Bulungana u Niga. 26 Nonei e ngilin tara koru rano limiu, na nonei e hakats hapara koruna, taraha alimiu u hengo niam te ka menien a nimate. 27 E manana, nonei e ka mei a nimate pan me katsin matena. Kaba e Sunahan e tatagi nen ba te kato haniga poutse nen. Ne Sunahan e tatagi has nio lia, taraha alia e namos ka megu a tana nitatagi lel has. 28 Na lia e sasala koru megu te hala pouts mena gien lia i tamilimiu, ba limiu te tatei tara poutse men ba te sasalamiu, ba lia te ma tatei tori-tiama lel goi. 29 E kato uana teka ba limiu te hatsomi namen tara solona Tsunono. Na limiu go hapane iam a mar katun teka. 30 Taraha, nonei e kui bei e Kristo popona te sukusukun mate uen. Nonei e kato sil e ga hakapa bei lia a toukui tu ma antunan kato hakapa bemi limiu alia.