21
Paulo igo nigotaɡ̶a Jerusalém
Naɡ̶a jibodenaɡ̶a niɡ̶ijo lapo ijo laxokodipi lacilodi loiigi Ǥoniotagodi, naɡ̶a jaxotaɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja iniwiajeeɡ̶a. Odaa ja ɡ̶odeɡ̶enaɡ̶aticogi minitaɡ̶a lidelogo ane liboonaɡ̶adi Cós. Neɡ̶eledi noko odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Rodes, naɡ̶a jalataɡ̶a, odaa jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Pátara. Jiɡ̶idiaaɡ̶i naɡ̶a jibaɡ̶ata ajo eledi etogo-nelegi anopiticogi nipodigi ane liboonaɡ̶adi Fenícia digoida niiɡ̶otedi Síria. Igaanaɡ̶a jaxotaɡ̶atinigi ajo etogo-nelegi, odaa ja ɡ̶ododitice. Niɡ̶ijo me iniwiajeeɡ̶a inoxiwicaɡ̶a lidelogo-nelegi Chipre. Codaa joleeɡ̶ata niɡ̶ijo lidelogo me janagaɡ̶atece ɡ̶onimagijegi, odaa idapaɡ̶a jiiɡ̶aticogi neɡ̶epaaɡ̶ejoɡ̶ota nipodigi Síria. Igaaneɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Tiro, odaa ja jaxotaɡ̶atice naɡ̶ajo etogo-nelegi, leeɡ̶odi moyexaɡ̶atedice ijoatawece niɡ̶ijoa loyaɡ̶aka naɡ̶ajo etogo-nelegi. Manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a ijo jakapaɡ̶atege onateciɡ̶ijo anodiotece Ǥoniotagodi, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶ate miditaɡ̶a seete nokododi. Odaa Liwigo Aneotedoɡ̶oji yajigotiogi lowooɡ̶otakaneɡ̶egi mowo libodigi Paulo me deɡ̶ele migo nigotaɡ̶a Jerusalém. Pida niɡ̶icota niɡ̶ijo noko me noditice naɡ̶ajo etogo-nelegi naɡ̶ani nigotaɡ̶a, odaa ja ɡ̶ododitice, ja iniwiajeeɡ̶atace. Odaa jeɡ̶etiɡ̶odilaajo neɡ̶epaa maditaɡ̶a naɡ̶ajo etogo-nelegi. Ijotawece igotibeci, inoa lodawadi codaa me nigaanigipawaanigi eledi igotibeci neɡ̶epaa we nigotaɡ̶a. Neɡ̶ejoɡ̶oticogi liniogotibece akiidi-eliodi, naɡ̶a jamakajoɡ̶otedini ɡ̶odokotidi, odaa ja jotaɡ̶aneɡ̶enaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji. Naɡ̶a inibodenaɡ̶atiniwace, odaa ja jibaɡ̶ataca naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi joɡ̶opiticogi inoa liɡ̶elatedi.
Eɡ̶idaaɡ̶ee me iniwiajeeɡ̶atinigi naɡ̶ajo etogo-nelegi, odaa ja jalataɡ̶a nigotaɡ̶a Tiro, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Ptolemaida. Jiɡ̶idiaaɡ̶i me ɡ̶odecoaditece ɡ̶onioxoadipi codaa idiaaɡ̶ejonaɡ̶a miditaɡ̶a onijoteci noko. Igaaneɡ̶eledi noko naɡ̶a ɡ̶ododitice, odaa jeɡ̶ejoɡ̶ota nigotaɡ̶a Cesaréia. Odaa jiɡ̶iniɡ̶a liɡ̶eladi Filipe, odaa jiɡ̶idiaaɡ̶ejonaɡ̶a minitaɡ̶a. Filipe yeloɡ̶oditedibece nibodicetedi anele anoditece Jesus, eledi awatege niɡ̶ijoa seete ɡ̶oneleegiwadi Ǥoniotagodi loiigi anoixipeticoace digoida nigotaɡ̶a Jerusalém. Filipe idiwa cwaatolo lionaɡ̶a awicijipi analee diɡ̶icata me nadonaɡ̶a. Odaa niɡ̶idi lionigipi ida me lixakedi moyeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 10 Igaaniɡ̶ijoa ixomaɡ̶atedijo nokododi mejonaɡ̶ate Filipe liɡ̶eladi, odaa jiɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa anenotoɡ̶owa icoɡ̶oticogi nipodigi Judéia, niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa liboonaɡ̶adi Ágabo. Niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa inaaɡ̶ina ane lixakedi me yeloɡ̶oditedibece Aneotedoɡ̶oji lowooko. 11 Igaaneɡ̶enotoɡ̶owa, ja dibata ijo Paulo nigoenaɡ̶adi. Odaa ja igoetece niɡ̶ijo goenaɡ̶adi libaaɡ̶atedi codaa me loɡ̶onaka, odaa jeɡ̶ee, “Aneotedoɡ̶oji Liwigo nikeetiwa niɡ̶idiwa judeutedi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém moigoetini niɡ̶ini ane nebi niɡ̶ida goenaɡ̶adi. Odaa joɡ̶oyajigotiogi niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi.”
12 Igaanaɡ̶a jajipaaɡ̶atalo niɡ̶ijoa Ágabo lotaɡ̶a, odaa okotawece ja domaɡ̶a inoliiɡ̶atini Paulo, eliodi me jipokaɡ̶ata me diɡ̶igo Jerusalém. 13 Pida Paulo naɡ̶a ɡ̶odigidi, meetoɡ̶owa, “Igaameni ina manoenitiwaji? Jaɡ̶awiitiwaji me jilee yaaleɡ̶ena. Jinaɡ̶anoenitibecetiwaji, igaataɡ̶a ja idigo metidigoetini codaa ja idigo metideloadi digoida nigotaɡ̶a Jerusalém leeɡ̶odi Liboonaɡ̶adi Ǥoniotagodi Jesus.” 14 Igaanaɡ̶a jinataɡ̶a me daɡ̶a jakataɡ̶a me jiigaɡ̶a lowoogo, odaa ja jikanaɡ̶a, odaa mejinaɡ̶ata, “Jemaanaɡ̶a Ǥoniotagodi meote niɡ̶ica anepaa yemaa meote.”
15 Niɡ̶idiaaɡ̶idi niɡ̶ijo midiaaɡ̶ejonaɡ̶a onateciɡ̶idiwa nokododi manitaɡ̶a Cesaréia, odaa ja joenaɡ̶atedini ɡ̶odowoodi, jiɡ̶iniɡ̶a nigotaɡ̶a Jerusalém. 16 Codaa ijo anetiɡ̶odilaajo niɡ̶ijo anoyiwaɡ̶adi Jesus niɡ̶eladimigipitigi nigotaɡ̶a Cesaréia. Etiɡ̶odadeegiticogi neɡ̶epaa minitaɡ̶a ijo diimigi ane ɡ̶odotokaɡ̶adi. Niɡ̶ijo ane nebi niɡ̶ini diimigi liboonaɡ̶adi Menasom. Niɡ̶ini ɡ̶oneleegiwa elatibige lidelogo-nelegi Chipre, ja jotigide mini me diotece Ǥoniotagodi. 17 Igaanaɡ̶a ejoɡ̶oticogi nigotaɡ̶a Jerusalém, niɡ̶ijo ɡ̶onioxoadipi eliodi me ninitibigiwaji niɡ̶ijo noɡ̶odibatoɡ̶ogi.
Paulo yotaɡ̶aneɡ̶e Tiago
18 Neɡ̶eledi noko Paulo ja ɡ̶odixigaɡ̶awa igo dakapetege Tiago. Idiaaɡ̶i ijotawece niɡ̶ijo laxokodipi lacilodi lapo loiigi Ǥoniotagodi yatecoɡ̶o. 19 Odaa Paulo naɡ̶a nicetiniwace, odaa ja yatematitiogi ijoatawece loenataka Aneotedoɡ̶oji miditaɡ̶a niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi niɡ̶ijo naɡ̶a imonyatedicogi Paulo midiaa libakadi. 20 Noɡ̶owajipatalo niɡ̶ijoa lotaɡ̶a Paulo, odaa joɡ̶odoɡ̶etetibigimece Aneotedoɡ̶oji. Codaa modita, “Ǥonioxoa, akamaɡ̶akaami anati mowidi miilitedi judeutedi baanoɡ̶onakato Ǥoniotagodi. Codaa eliodi moyemaa moyiwaɡ̶adi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 21 Codaa odibodicetibige maniiɡ̶axinitiniwace judeutedi ane liɡ̶eladi miditaɡ̶a ane daɡ̶a judeutedi mone eni me daɡ̶adiaa leeditibige moyotete lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. Eledi odibodicetibige maniiɡ̶axinitiniwace niɡ̶ijo judeutedi me doɡ̶oyakagidi nigaanigawaanigi ane ɡ̶odakatigi, codaa me daɡ̶adiaaɡ̶odioteci eletidi lakataɡ̶a ɡ̶odoiigi judeutedi. 22 Ajawienatakanaɡ̶a niɡ̶ina judeutedi aninatigi digoina anonakato Ǥoniotagodi icota me nibodicaɡ̶a naɡ̶anoo, odaa ja dinatecoɡ̶otee. Odaa ida moko, amiini ica anejinaɡ̶a? 23 Natigide awii niɡ̶ida anejinaɡ̶ataɡ̶awa. Etinoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi ane ɡ̶onioxoadipi anowo ligegitege Aneotedoɡ̶oji modiniomaɡ̶aditema, ane ɡ̶odakatigi. 24 Odaa emii mijotaɡ̶a, adinawanaɡ̶atitege adiniwileci, odaaɡ̶edianiteda laakataka amaleeɡ̶aɡ̶oyakadi moyapitaɡ̶adi lacilo, amanagawini inatawece oko oyowooɡ̶odi me deɡ̶ewi me iiɡ̶axini niɡ̶ina oko me daɡ̶adiaaɡ̶odioteci ɡ̶odakataɡ̶a. Pida amaleeɡ̶aɡ̶a onadi maleeɡ̶eemiteetigi lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés. 25 Pida niɡ̶ijo ane daɡ̶a judeutedi anonakato Ǥoniotagodi, jiwakateenaɡ̶atibige ɡ̶odidie notaɡ̶anaɡ̶axi me jeloɡ̶otaɡ̶atiogi ane ɡ̶odowoogo. Jajoinaɡ̶atece me doɡ̶oyeligo niweenigi niɡ̶ina eledi oko anoilokotajeta niwigo, migetaɡ̶a lawodi eijeeɡ̶agi, oteɡ̶exaaɡ̶aɡ̶a okanicodaaɡ̶ica eijeeɡ̶agi anoiɡ̶iwoola. Eleditace me daɡ̶a noomatewa ane daɡ̶a lodawa.”
26 Igaaneɡ̶eledi noko Paulo jiɡ̶igo lixigaɡ̶awepodi niɡ̶ijoa cwaatolo ɡ̶oneleegiwadi, odaa jaɡ̶awatiogi niɡ̶idaa dinanatigi me diniwilegitibigiwaji, ane lakatigi judeutedi. Niɡ̶idiaaɡ̶idi odaa ja dakatiwece Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi mowo libodigi niɡ̶ijo ane nibaaɡ̶atigi niɡ̶ini diimigi, oyeloɡ̶oditiogi niɡ̶ica noko nige nigomaɡ̶a me diniwilegitibigiwaji. Igaataɡ̶a niɡ̶ijo noko oninitecibeci yakadi meo lokotajegitalo Aneotedoɡ̶oji, liboonigi ane iiɡ̶eta lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés.
Odibata Paulo minitaɡ̶a Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi
27 Igaanaɡ̶a ixomaɡ̶atedijo niɡ̶ijoa seete nokododi ane yadeegi me diniwilegitibigiwaji, odaa onateciɡ̶ijoa icoa judeutedi ane icoɡ̶oticogi nipodigi Ásia joɡ̶onadi Paulo minitaɡ̶a liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odaa joɡ̶oyetigi lacilo niɡ̶idi noiigi modakapetege Paulo, odaa joɡ̶odibata. 28 Odaa ja napaawaɡ̶ateloco, modi, “Akaami ɡ̶onioxoadipi israelitatedi, ɡ̶odaxawaneɡ̶egi! Niɡ̶ida ɡ̶oneleegiwa joaniɡ̶idaa diiɡ̶axinaɡ̶atece inoatawece nipodaɡ̶a me nakapetegipi ɡ̶odoiigi Israel, codaa modakapaɡ̶ateetege lajoinaɡ̶aneɡ̶eco Moisés codaa me liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji. Odaa natigide ja nadeegitiobece catiwedi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi niɡ̶ina ane daɡ̶a judeutedi ane daɡ̶a domaɡ̶a yakadi me nakatiobece, odaa niɡ̶ida anee joɡ̶onapioyaɡ̶adi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi.” 29 Modi niɡ̶ijoa lotaɡ̶a leeɡ̶odi monadi Paulo manitaɡ̶a naɡ̶ani nigotaɡ̶a lixigaɡ̶awa Trófimo anelatibige nigotaɡ̶a Éfeso. Odaa joɡ̶odiletibige daɡ̶a yadeegiticogi Trófimo catiwedi liɡ̶eladi Aneotedoɡ̶oji.
30 Odaa nibodigitigi niɡ̶ijo ane dibatotiogi jiɡ̶ilaagiteloco anitawece nigotaɡ̶a, odaa ja waledi niɡ̶ijo oko. Noɡ̶odibata Paulo, odaa joɡ̶oixigiticogi we Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi, odaa niɡ̶ijoa nowienoɡ̶ododi Aneotedoɡ̶oji liɡ̶eladi joɡ̶onibatootece epoaco. 31 Niɡ̶ijo naɡ̶a domoɡ̶oyeloadi Paulo, niɡ̶ijo lacilo iodaɡ̶awadi romaanotedi ja wajipatiogi ica me dayaagetiogi anitawece nigotaɡ̶a Jerusalém. 32 Odaa aɡ̶ica ane yopaɡ̶adi ja lixigaɡ̶awepodi ijoa jajeentexedi ijaaɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa ja walokoditiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi. Odaa niɡ̶ijo noiigi noɡ̶onaditege niɡ̶ijo goloneegi ijaaɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, odaa joɡ̶oika monaxacoɡ̶otibige Paulo. 33 Niɡ̶icotio niɡ̶ijo goloneegi, odaa ja niwilo Paulo, ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moigoetece Paulo itiwataale galeenatedi ɡ̶apileceɡ̶e. Niɡ̶idiaaɡ̶idi ja nigetiniwace niɡ̶ijo noiigi, meetiogi, “Amiini ica ɡ̶oneleegiwa? Codaa amiida ica loenatagi ane beyagi?” 34 Idi ica oko niɡ̶idi lapo-nelegi napaawaɡ̶ateloco ida ica ligegi, idiaaɡ̶eledi jeɡ̶eledi ligegi me napaawaɡ̶ateloco. Eliodi ica me dayaagetiogi neɡ̶epaaɡ̶icota niɡ̶ijo goloneegi me daɡ̶adiaa yowooɡ̶odi niɡ̶ica anewi. Odaa ja iiɡ̶e niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi moyadeegiticogi Paulo minitaɡ̶a liɡ̶eladi iodaɡ̶awadi ane dotete. 35 Odaa joɡ̶otota neɡ̶epaa midataɡ̶a liwekaladi anigo mida lapoagi niɡ̶ini diimigi ane dotete. Niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi odowediteloco Paulo moyoyaɡ̶aditijo, leeɡ̶odi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me domoɡ̶odoletibige monaxacoɡ̶otibige. 36 Odaa niɡ̶ijo noiigi-nelegi joɡ̶oigaalatece niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi, napaawaɡ̶ateloco, modi, “Eloati niɡ̶ijo ɡ̶oneleegiwa!”
Paulo notaɡ̶aneɡ̶etiniwace ica noiigi-nelegi
37 Odaa niɡ̶ijoa iodaɡ̶awadi naɡ̶a domaɡ̶a oixotio Paulo catiwedi niɡ̶ijo liɡ̶eladi ane dotete, odaa jeɡ̶eeta niɡ̶ijo goloneegi, “Domigetaɡ̶a yakadi me ɡ̶adotaɡ̶aneɡ̶eni?” Odaa niɡ̶ijo goloneegi ja ige, meeta, “Ida makaami otaɡ̶anitigi ioladi greego? 38 Ida makaami, anaɡ̶akamaɡ̶akaami ijo ɡ̶oneleegiwa egípcio ane yadeegi ijoa cwaatolo miili oko anodiotibeci miditaɡ̶a nipodigi ane yadilo ane diɡ̶icata niɡ̶eladimigipi? Ijotawece nibo likanaɡ̶anaɡ̶atedi domoɡ̶odoletibige metiɡ̶odideleɡ̶e anoko romaanotedi.” 39 Pida Paulo meeta, “Ee beɡ̶ee judeu, yanikadi nigotaɡ̶a Tarso, nigotaɡ̶a ane daɡ̶axa me ɡ̶oneɡ̶e digoida nipodigi Cilícia. Jipokotaɡ̶awa madikani me inotaɡ̶aneɡ̶etiniwace niɡ̶idi noiigi-nelegi.”
40 Niɡ̶ijo goloneegi ja ika Paulo me dotaɡ̶a. Naɡ̶a dabiditini midataɡ̶a niɡ̶ijo liwekaladi diimigi, odaa ja datikata libaaɡ̶adi dipokotiogi niɡ̶ijo noiigi-nelegi me notokotiniwace. Igaanaɡ̶a notokotiniwace, odaa ja notaɡ̶aneɡ̶etiniwace Paulo yatitiogi ioladi hebraico.